BEOGRAD - Bivši pripadnik sada rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO) Zvezdan Jovanović Zveki, osuđen za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine i jedan od osmorice bivših "beretki" koji su zbog izlaska JSO-a na ulicu 2001. godine optuženi za oružanu pobunu, dobio je upravni spor koji je vodio protiv Vlade Srbije i njenog generalnog sekretarijata zbog "ćutanja uprave".
Naime, oni nisu odlučili o njegovom zahtjevu za pristup informacijama od javnog značaja da mu za potrebe njegove odbrane u tom krivičnom procesu dostave izvještaj Koraćeve komisije s prilozima, saznaje novosadski Dnevnik.
Presudom Upravnog suda od 18. novembra 2015. godine, u koju je "Dnevnik" imao uvid, navedeno je da se Jovanovićeva tužba u upravnom sporu "uvažava i nalaže Vladi Republike Srbije - Generalnom sekretarijatu Vlade, da u roku od 30 dana od dostavljanja presude, donese rešenje po zahtevu Zvezdana Jovanovića od 10. decembra 2014. godine".
Iz spisa predmeta proizlazi, navodi se u presudi, da tuženi organ nije donio rješenje po zahtjevu tužitelja iz razloga što su "u konkretnom slučaju u pitanju opštepoznate i dostupne informacije o kojima je Vlada informisala javnost, a delom predstavljaju informacije stepena tajnosti 'državna tajna'". Sud je, imajući u vidu da tuženi organ u zakonskom roku nije odlučio po zahtjevu tužitelja, a što je bio dužan, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, našao da se "ne mogu prihvatiti kao osnovani razlozi koje je izneo tuženi organ".
U obrazloženju presude, u dijelu u kojem se citira tužba i odgovor na nju, iznose se podaci da je Jovanović podnio tužbu 15. januara 2015. godine "zbog nepostupanja Vlade Republike Srbije - Generalnog sekretarijata po njegovom zahtevu za pristup informacijama od javnog značaja od 10. decembra 2014. godine i naknadnim zahtevom 29. decembra 2014, kojima je tražio dostavljanje Izveštaja o uređenju, organizovanju i funkcionisanju sistema obezbeđenja predsednika Vlade Srbije dr Zorana Đinđića, usvojenog u avgustu 2003. godine, s prilozima koje je Komisija koristila u radu (78 izveštaja dokumenata državnih organa), spisak svih osoba koje su pozvane na razgovor, sa zapisnicima s tih razgovora, kao i kopije audio-zapisa 40 sednica koje je Komisija održala od 2. juna do 13. avgusta 2003. godine".
Do dana podnošenja tužbe, kako je istakao, nije primio nikakav odgovor od tuženog organa.
Tuženi organ je, kako se dalje navodi, dostavio 12. juna 2015. godine odgovor na tužbu, a u citiranim dijelovima izjašnjenja objašnjava se da "nije postupljeno po predmetnim zahtevima iz decembra 2014. godine jer je Vlada Srbije 15. maja 2003. donela odluku o obrazovanju Komisije za ispitivanje sistema obezbeđenja predsednika Vlade Srbije dr Zorana Đinđića, a članom 7 te odluke predviđeno je da podaci koje Komisija prikupi u svom radu predstavljaju državnu tajnu, ako za određene podatke Vlada drugačije ne odredi".
U dijelu zahtjeva tužitelja, koji se odnosi na priloge koje je Komisija koristila u radu, spisak svih osoba koje su pozvane na razgovor sa zapisnicima s tih razgovora i kopija audio-zapisa sjednica koje je Komisija održala od 2. juna do 13. avgusta 2003. godine, stav Vlade određen je tačkom 2 Zaključka od 21. avgusta 2003. godine, kojim je opredijeljeno da oznaka "državna tajna" ostaje na dokumentima Komisije pod nazivom Prilog 1 i Prilog 2, a kojom je jasno izražen legitiman stav Vlade da ograniči pravo javnosti da zna, a što je, između ostalog, propisano članom 8 Zakona o slobodnom pristupu informacijama: "Prava iz ovog zakona mogu se izuzetno podvrći ograničenjima propisanim ovim zakonom ako je to neophodno u demokratskom društvu radi zaštite od ozbiljne povrede pretežnijeg interesa zasnovanog na Ustavu i zakonu".
U tom smislu, svojom odlukom Vlada je jasno odredila da je u konkretnom izuzetnom događaju legitiman pretežniji interes zaštita Ustavom garantovanih ljudskih prava i sloboda, prije svega 32 lica koja su svojim izjavama, znanjem i iskustvom pružili doprinos radu Komisije i značajno doprinijeli da Izvještaj te komisije, koji je Vlada prihvatila, sadržinski bude upravo kao takav i prezentovan javnosti, nego "opravdan interes javnosti da zna", navedeno je u odgovoru tuženog koji se citira u presudi Upravnog suda. Tuženi organ je predložio da Upravni sud "odbije tužbu, s razloga što se radi o opštepoznatim i dostupnim informacijama, o kojima je Vlada informisala javnost u meri u kojoj je to bilo moguće i opravdano".
Zvezdan Jovanović je te podatke tražio u cilju utvrđivanja dosljednosti iskaza pojedinih svjedoka koji su ispitani na suđenju osmorici iz JSO-a, a iskaz su dali i Koraćevoj komisiji.
Među optuženima u tom postupku, u samom vrhu optužnice je i bivši komandant JSO-a Milorad Ulemek Legija, četvorostuki osuđenik na četrdesetogodišnje kazne zatvora. Ulemek je na maksimalnu kaznu osuđen i zbog optužbi da je s vođom "zemunskog klana", sada pokojnim Dušanom Spasojevićem, u martu 2003. godine organizovao atentat na premijera Srbije Zorana Đinđića, a Zvezdan Jovanović je osuđen po optužbama da je 12. marta 2003. hicima iz puške ubio premijera.
Obojica osuđenih kazne izdržavaju u požarevačkoj "Zabeli".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.