Ex -Yu

"Evropa je bačva baruta, Balkan je samo fitilj"

"Evropa je bačva baruta, Balkan je samo fitilj"
"Evropa je bačva baruta, Balkan je samo fitilj"

Situacija na Balkanu je sve zaoštrenija, iz mjeseca u mjesec sve je više sukoba i nerazumijevanja među susjedima. Primijetio je to i Norbert Mejps-Nidiek, njemački novinar i publicista, stručnjak za Balkan i autor više knjiga o ovom regionu.

On je u velikom razgovoru za "Deutsche Welle" pobliže objasnio situaciju kako je on vidi.

"Retorika tamošnjih lidera, naravno, u prvoj liniji služi tome da se vlastitim biračima prezentuju kao zaštitnici. Ako se loše priča o omraženom komšiji, onda se to dobro prihvata. Stvara se osjećaj opasnosti i istovremeno se ljudima nameće utisak da je upravo taj lider onaj pravi koji će ih zaštititi od te opasnosti. Samo po sebi to još nije opasno, ali to može postati opasno ukoliko razvije jednu dinamiku. To je moguće i opasnost od toga zaista postoji. Što je Evropska unija slabija i što je slabiji njen utjecaj i njena sredstva pritiska, utoliko više će doći do takvog jednog razvoja. Ne vjerujem da će doći do preorijentacije prema Moskvi ili Turskoj, ali pozicije će otvrdnuti" objašnjava novinar svoje shvatanje situacije na Zapadnom Balkanu.

"Evropska unija je u proteklih 20 do 25 godina bila jedina alternativa stvaranju državica u kojima jedni drugima ništa dobro ne žele. Perspektiva 'Želimo u EU' je svugdje igrala veliku ulogu. To je počelo već 1991. godine, kad je Slovenija proglasila nezavisnost. Tada je slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel rekao da su raspad Jugoslavije i ujedinjenje Evrope dvije strane jedne medalje. Bez jednog ne bi došlo do drugog. To znači, zato što se Evropa ujedinjuje, raspada se Jugoslavija. Tada se razmišljalo da oni koji se žele priključiti EU moraju brzo uskočiti na taj voz i ne bi trebali da čekaju dok i svi drugi budu spremni. Slovenija nije htjela da bude jedno usamljeno, izolovano ostrvo u svjetskom okeanu, već je htjela da bude dio Evropske unije", objašnjava njemački publicista ulogu Evropske unije u cijeloj ovoj balkanskoj priči.

"Ljudi vjeruju u EU, oni žele da budu dio EU-a, između ostalog i zbog toga što ne vjeruju vlastitim političkim elitama. Ali onda je došlo do preokreta kad je 2014. godine započela s radom nova Evropska komisija. Novi predsjednik Komisije Žan Klod Junker je jasno dao do znanja da u idućih pet godina neće doći do proširenja Evropske unije. Time što je to izrečeno tako otvoreno, zatvorena su ujedno jedna vrata", objašnjava on.

Jugoslavija kao EU, EU kao Jugoslavija

Njemački novinar donosi i jako zanimljivo poređenje Jugoslavije i EU.

"U svim zemljama postoje različite perspektive. To ne važi samo između Zapada i jugoistočne Evrope. Postoje određeni obrasci koje ljudi imaju u glavama. Britanski obrazac je bio velika zona slobodne trgovine, jedna vrsta Komonvelta. U Njemačkoj se uvijek zamišljala jedna federalna savezna država, dok su Austrijanci zamišljali Austro-ugarsku monarhiju. A na području bivše Jugoslavije se Evropska unija zamišlja kao neka vrsta Jugoslavije. Paralele su uvijek iznova zapanjujuće. A i sada, kad je EU u krizi, mnoge ljude to podsjeća na jugoslavensku krizu. Veoma lijepo je to opisao slovenski ekonomist Jože Mencinger. On je rekao da Evropska unija pati od jugoslavenskog sindroma", kaže Mejps-Nidiek, a potom nastavlja:

"To znači da postoji jedna ekonomija, ali različite nacije, različiti identiteti, a i različite ekonomske politike. Rezultat toga je da svaka nacija smatra da ju ona druga iskorištava. Kao što su Slovenci i Hrvati u bivšoj Jugoslaviji strahovali da na Kosovo, u Makedoniju ili BiH uplaćuju u jednu vreću bez dna, tako te strahove u Evropskoj uniji imaju Nijemci prema Grčkoj. Obrnuto su Kosovari, Makedonci i Bošnjaci upućivali na to da Slovenija i Hrvatska postaju sve bogatije, dok u poređenju s tim oni postaju sve siromašniji. S istim pravom Grci to danas mogu reći prema Nijemcima. Te paralele mnogi ljudi u bivšoj Jugoslaviji imaju u glavi kad misle na Evropsku uniju".

Njemački novinar smatra da Rusija ne može da ponudi puno toga na Balkanu i zato neće igrati važnu ulogu dugoročno.

"Ne vjerujem da bi se te zemlje sada mogle orijentisati prema Rusiji. Moskva tu u biti nema puno što da ponudi, osim energije. Rusija bi bila preopterećena time da sada na Balkanu zauzme ulogu koju je Evropska unija do sada imala. Svi to znaju. Ali Rusi mogu koristiti priliku da povremeno upletu svoje prste kako bi situaciju učinili još težom", objašnjava on.

Balkan - fitilj koji može zapaliti Evropu

Njemački publicista smatra da Balkan nije, kako se posljednjih stotinjak godina govori, "bačva baruta".

"Balkan ustvari uopšte nije bačva baruta. Bačva baruta je Evropa. Balkan je samo fitilj. Ono što je opasno su konflikti. Oni se ne daju izoliovati. I upravo u aktuelnoj situaciji u kojoj je svijet postao tako nestabilan i u kojem ne postoji prava vodeća sila, sukobljenim stranama na Balkanu će biti lakše da saveznike potraže negdje među većim silama. To je situacija poput one 1914. godine. Od toga se treba najviše plašiti", pesimistično završava razgovor publicista za "Deutsche Welle".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije