HRVATSKA - Petak je u Hrvatskoj posljednji dan službene kampanje za nedjeljne parlamentarne izbore.
Do ponoći, kada počinje izborna šutnja, političke stranke i koalicije te kandidati nezavisnih lista i nacionalnih manjina mogu biračima predstavljati svoje programe.
Proteklih 15-ak dana službene kampanje predsjednik Državne izborne komisije Branko Hrvatin ocijenio je "uobičajenim".
"Kampanja nije u bitnome odstupala od ranijih iskustava, nije bilo ni nekakvih ekstremnih slučajeva", rekao je Hrvatin.
U protekla dvije sedmice birači su mogli upoznati nešto više od 2.300 kandidata, koliko ih je upisano na 166 izbornih lista, većinom stranačkih. Najviše lista (19) je u Prvoj izbornoj jedinici, a najmanje (11) u 11. izbornoj jedinici.
Nedjeljni parlamentrani izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kome daju prednost pred svim ostalima s te liste.
Kandidat koji osvoji najmanje 10 posto glasova svoje liste imaće prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kome se nalazi.
Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasanjem na četiri godine. U 10 izbornih jedinica bira ih se po 14 zastupnika. Dijaspora, odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.
Velika obećanja stranaka:
Najveće šanse za pobjedu daju se dvjema koalicijama - onoj okupljenoj oko vladajućeg SDP-a, koja na izborima nastupa pod imenom "Hrvatska raste" i "Domoljubnoj koaliciji" koju predvodi oporbeni HDZ.
Mreža nevladinih organizacija "Platforma 112" izračunala je kako bi predizborna obećanja SDP-ove koalicije državu godišnje koštala najmanje 6,8 milijardi kuna (0,9 milijardi eura), a obećanja HDZ-ove koalicije 8,23 milijarde kuna (1,1 milijardi eura), zbog čega su birače upozorili kako je riječ o nerealnim obećanjima koja se neće ispuniti ili će ih u određenom trenutku morati platiti sami građani.
SDP-ova koalicija "Hrvatska raste" obećala je, među ostalim, dodatne investicije u povećanje kvalitete života kroz obrazovanje, istraživanje, energetsku obnovu i civilni sektor.
Obećali su i delimitiranje porodiljskih naknada, dodatna ulaganja u socijalnu i komunalnu infrastrukturu, smanjenje parafiskalnih nameta, kao i ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od tri posto.
HDZ-ova "Domoljubna koalicija", s druge strane, najavljuje povećanje penzija na visinu 60 posto prosječne plate, po 1.000 evra za svako novorođenče te petpostotno povećanje rodiljnih naknada. HDZ bi i smanjo opštu stopu PDV-a s 25 na 23 posto.
U Platformi 112 napominju kako su u obzir uzeli samo ona obećanja koja su koalicije precizirale u svojim programima, jer one uz to obećavaju i niz drugih poteza za koje se ne može precizno izračunati koliko bi stajala porezne obveznike.
"Građane pozivamo da budu oprezni i strankama postave konkretna pitanja o izvorima financiranja, jer sva ta obećanja plaćaju građani i buduće generacije koje ćemo zadužiti", kazala je Sandra Benčić iz Platforme 112.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.