BERLIN - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je u okviru nastupnog posjeta Njemačkoj u Berlinu razgovarala sa svojim njemačkim kolegom Joakmom Gaukom i s kancelarkom Angelom Merkel, pri čemu su sagovornici naglasili da je taj posjet znak intenzivnih odnosa između Hrvatske i Njemačke.
Gauk je na početku susreta s hrvatskom predsjednicom podsjetio da je to njena druga inostrana posjeta nakon Bosne i Hercegovine. Grabar-Kitarović je naglasila da svojim dolaskom u Berlin ubrzo nakon izbora šalje poruku o nivou prijateljstva i razumijevanja između hrvatskog i njemačkog naroda.
Hrvatska je predsjednica dočekana s državničkim počastima u dvorcu Belevue, sjedištu njemačkog saveznog predsjednika. Nakon što se u predvorju dvorca upisala u knjigu gostiju, zajedno sa svojim njemačkim domaćinom u dvorištu dvorca izvršila je pregled počasne straže. Nakon izvođenja himni, dvoje šefova država pozdravili su se sa skupinom školske djece koja su mahala hrvatskim i njemačkim zastavama.
Različito o regiji
Sudeći prema izjavama dvoje državnikatokom susreta, posjeat hrvatske predsjednice u prvom je redu znak dobrih odnosa dviju država, a potom i prilika za razmjenu mišljenja o aktualnim temama, među kojima se ističu bilateralni odnosi, zajednička evropska pitanja i odnos prema jugoistoku Evrope.
Pritom je postalo vidljivo da dvoje predsjednika, uprkos očito ujednačenim stajalištima pogleda na jugoistočni Evrope, posebno gspremnosti na pomoć tim zemljama u evroatlantskim integracijama, različito gledaju na mjesto Hrvatske u tome kontekstu.
Dok je Gauk govorio o "zapadnom Balkanu", Grabar-Kitarović je govorila isključivo o "jugoistočnoj Evropi".
"Hrvatska je primjer za druge države zapadnog Balkana", rekao je njemački predsjednik, spominjući pritom i ulogu Hrvatske kao "poveznice" između toga područja i ostatka Evrope.
"Pozdravljam namjeru Vaše zemlje da produbi suradnju na zapadnom Balkanu", rekao je.
"Njemačka želi samopouzdanu Hrvatsku, spremnu na reforme i prosperitetnu, kao bliskog partnera u Evropskoj uniji". Ali želimo i Hrvatsku koja će biti svjesna svoje ključne uloge u jugoistočnoj Evropi", poručio je njemački predsjednik.
Grabar-Kitarović je ipak, naglašavajući otvorenost Hrvatske za saradnju sa susjedima u jugoistočnoj Evropi, spomenula i spremnost na učešće u procesima poput "Brdo-Brijuni" i "Berlinski proces".
Ona se takođe zauzela za jačanje saradnje u srednjoj Evropi, u području između Jadrana i Baltika i to ne samo u kontekstu energetike nego i u mnogo širem političkom kontekstu. Podsjetila je takođe da je Hrvatska primjer zemljama jugoistočne Europe.
"Ima ratnih rana koje treba zatvoriti", rekla je, podsjećajući da je Hrvatska spremna podijeliti svoje iskustvo u pristupu EU s BiH i drugim zemljama u susjedstvu.
Poslije susreta s Gaukom, s kojim je razgovarala i na radnom ručku, Grabar-Kitarović sastala s kancelarkom Merkel. U skladu s protokolom, budući je njen domaćin bio njezin njemački kolega Gauk, nakon susreta s Merkel nisu bile predviđene izjave za novinare. Kancelarkin kabinet međutim unaprijed je priopšto da su teme razgovora dviju političarki bilateralni odnosi i teme vezane za Evropsku uniju, kao i pitanja zbivanja u jugoistočnoj Evropi.
Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku
Kad je riječ o hrvatsko-njemačkim odnosima, predsjednica Grabar-Kitarović izjavila je u ponedjeljak u intervjuu njemačkoj stanici Deutsche Welle da želi obnoviti povjerenje Njemačke u Hrvatsku, narušeno slučajem "leks Perković" i izmjenom zakona o nalogu za hapšenje uoči ulaska Hrvatske u EU.
Njemačka je bila jedan od najžešćih kritičara Zagreba kada je samo dva dana prije ulaska u EU 1. srpnja 2013. izmijenio zakon o nalogu za hapšenje i spriječio izručenje bivšeg jugoslavenskog i hrvatskog obavještajca Josipa Perkovića zbog ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića kod Muenchena 1983.
"Želim na neki način obnoviti međusobno povjerenje i vjerodostojnost Hrvatske", rekla je Grabar-Kitarović koja je u predizbornoj kampanji često govorila o važnosti odnosa s Njemačkom, najsnažnijim evropskim gospodarstvom.
"Kao nekome tko je radio na pretpristupnim pregovorima i uvjeravao EU da će Hrvatska biti konstruktivan partner, bila sam razočarana kada je nakon ulaska u Uniju došlo do razilaženja u slučaju europskog uhidbenog naloga i slučaja Perković", dodala je. "To je bilo nepotrebno i Hrvatska mora dokazivati svoju vjerodostojnost držanjem do onoga što je potpisala", kazala je predsjednica.
Njena očekivanja kad je riječ o odnosu između dviju zemalja bila su vidljiva i tokom susreta s Gaukom.
"Sigurna sam, ovo je prvi u nizu razgovora, ali i početak novog partnerstva", rekla je, dodajući kako je svjesna predvodničke uloge Njemačke u zapadnim integracijama, spomenuvši da su među temama razgovora one privredne naravi, kao i teme vezane za nauku, kulturu i turizam.
"Njemačka je uvijek bila uz Hrvatsku, vjerujući u naše sposobnosti", rekla je.
Prema Gaukovim riječima, "intenzivne odnose" dviju zemalja "obogaćuju" i Hrvati koji žive u Njemačkoj, prema njegovim riječima njih 230.000, kao i brojni njemački turisti koji ljetuju u Hrvatskoj. Kazao je međutim da proces reformi u Hrvatskoj "još nije dovršen" i da su pred Hrvatskom veliki gospodarski izazovi, kao i potreba suočavanja s prošlošću.
Nakon razgovora s Gaukom i Merkel, hrvatska predsjednica predveče će u Evropskoj akademiji Berlin održati predavanje o Hrvatskoj i Evropskoj uniji.
Posjet predsjednice Grabar-Kitarović Njemačkoj događa se manje od mjesec dana nakon što je preuzela dužnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.