JASENOVAC - Žrtve koncentracionog ustaškog logora Jasenovac ne smiju biti zaboravljene, a zločin se ne smije ponoviti, poručio je danas u Jasenovcu predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, dodajući da mržnja nikad ne smije biti opravdanje za novu mržnju ili zločin.
"Sjećanje na žrtve je čin pravednosti, ali ne možemo biti pravdeno i uspješno društvo ako ne prihvatimo istorijsku poruku da mržnja nikada ne smije da bude izvinjenje za novu mržnju, da zločin nikad ne smije biti povod i izvinjenje za drugi zločin", istakao je Josipović na obilježavanju 68. godišnjice proboja zatvorenika iz jasenovačkog logora.
Uz državni vrh Hrvatske, komemoraciji, koja je zbog poplava održana tri sedmice kasnije, prisustvovali su i predstavnici lokalne vlasti, diplomatskog kora, srpskih organizacija i antifašističkih udruženja.
Predsjednik Hrvatske je poručio da je savremena Hrvatska nastala u Domovinskom ratu i na junaštvu njenih branioca, ali i na temelju antifašističke borbe.
"Savremena Hrvatska je demokratska i slobodarska zemlja čija je bit i sav politički i narodni indetitet nastao na antifašizmu, nasuprot ustaštva i nacizma. I to nikad ne smijemo da zaboravimo", naglasio je Josipović.
Naglasio je da su u Jasenovcu ubijani nevini ljudi koji su mučeni, izgladnjivani i ubijeni samo zato što su bili Srbi, Romi, Jevreji, Bošnjaci ili Hrvati nepodobni ustaškom režimu.
"Nažalost, istorija pokazuje da se uvijek i ponovo javljaju ljudi i pokreti koji bi vladali nasiljem i zlom, koji bi terorom, zločinom i smrću držali u pokornosti druge ljude, koji bi zatrli one koji su druge vjere ili nacije. I nijedan narod, nijedna država ili vrijeme nisu imuni od opasnosti da se u njihovim njedrima pojavi takvo zlo", upozorio je Josipović.
Prema njegovim riječima, treba se sjećati onih koji su pobijedili zlo: antifašista, partizana i svih onih koji su Hrvatsku svrstali u redove pobjednika nad fašizmom i nacizmom, pobjednika u Drugom svjetskom ratu.
"Ogromna većina Hrvata bila je na strani antifašizma i zajedno sa slobodarima, pripadnicima drugih naroda pobijedila je nacizam, fašizam, ustaštvo, četništvo i sve druge koji su služili zlu. I tim ljudima dugujemo zahvalnot i poštovanje", zaključio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik Sabora Josip Leko podsjetio je da se ovogodišnja komemoracija odvija uoči ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, kao i da je na putu Hrvatske ka društvu evropskih, demokratskih vrijednosti bilo padova, među kojima je najveći bio "NDH čiji je sramotni i pogubni rezultat bio koncentracioni logor Jasenovac".
Leko je rekao da u ime Sabora i svoje lično ime žrtvama Jasenovca izražava najdublji pijetet i poštovanje.
Izazlanik premijera i ministar rada Mirando Mrsić ocijenio je da je spomen na proboj zatvorenika iz koncentracionog ustaškog logora Jasenovac spomen na patnju, ali i na hrabrost.
"Ovo je upozorenje na ono što se u našoj prošlosti događalo i ne smije se zaboraviti zbog onih koji se usude relativizovati događaje u Jasenovcu, koji licitiraju brojkama i pokušavaju da pokažu da su svi bili isti", naglasio je Mrsić.
Predsjednica Savjeta Spomen-područja Jasenovac Katica Sedmak rekla je da je dosad utvrđeno poimenično da je ubijeno 83.301 osoba na 10 lokacija jasenovačkog kompleksa, među kojima više od 20.000 žena i 20.101 dijete do 14 godina.
Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović uručio je danas odlikovanja Reda Stjepana Radića živim učesnicima proboja Iliji Ivanoviću, Ješui Abidunu i Bazilu Zukoli, a Javnoj ustanovi Spomen područje Jasenovac Povelju Republike Hrvatske.
Poslije svečane komemoracije položeni su vijenci u podnožju spomenika Cvijet, koji je projektovao beogradski arhitekt Bogdan Bogdanović, a zatim je održana i molitva.
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH).
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Na dan proboja 22. aprila 1945. u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš.
Ostali koji su ostali u logoru ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.