Kosovo i zahtjevi Brisela - glazura i (ili) gorka pilula

BEOGRAD - Najnovije, naizgled različite, izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i zamjenika premijera Ivice Dačića po pitanju briselskih zahtijeva i očekivanja od Beograda kad je riječ o Kosovu mogle bi da unesu konfuziju u javnosti, a politički analitičar Djorđe Vukadinović smatra da su prognoze Dačića i glavnog pregovarača u dosadašnjem dijalogu Borka Stefanovića mnogo bliže realnosti.

Vukadinović kaže da će, na ovaj ili onaj način, bar kada je o Briselu riječ, dnevni red "srpsko-kosovskih odnosa" ići sljedećim redoslijedom - implementacija postignutih dogovora i to manje-više na način kako te dogovore vidi Pristina, zatim pitanje paralelnih srpskih struktuta i "dalje normalizacije" odnosa, što, u nekom trenutku, podrazumijeva i otvaranje kancelarija Beograda u Prištini.

On je u tom kontekstu ukazao na posljednju izjavu predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja za koju kaže da je to što on poručuje na iniji - "prihvatanje situacije na terenu" i "ublažavanje nacionalističke retorike".

Tokom svoje prve zvanične posjete sjedištu EU, Nikolić je poručio da je dobio uvjeravanja da Brisel nikada od Beograda neće tražiti da prizna nezavisnost Kosova.

Napomenuvši da je to pitanje koje "muči" Beograd, Nikolić je rekao: "Čuo sam jasno da EU nikad neće tražiti da Srbija prizna Kosovo i ja im vjerujem".

On je kazao i da je ubijeđen da se zahtjevi Evrope u vezi sa Kosovom mogu ispuniti.

Dačić je juče u Novom Sadu poručio da "tačno zna" kakvi su slijedeći koraci Brisela:

"Iz EU će reći da se ne traži od Srbije da prizna Kosovo, ali da se traži da se otvori kancelarija Srbije u Prištini, ili da se ne traži od Srbije da prihvati nezavisnost Kosova, ali će se Kosovu dodijeliti posebni pozivni telefonski broj", rekao je Dačić.

On je upozorio da su to pitanja na koja buduća vlada treba da zna kako će reagovati.

Govoreći o nastavku dijaloga sa Prištinom, Stefanović je ukazao da "određeni krugovi EU", kao i vlade nekih uticajnih zemalja žele "da vide prestanak rada naših institucija na KIM".

Stefanović je podsjetio da su ti krugovi i te vlade, čak, nagovještavali otvaranja nekakvih kancelarija - Prištine u Beogradu i Beograda u Prištini, što je, kako je rekao, potpuno nemoguće.

"Ima tu raznih ideja i stvari - oni to objašnjavaju potrebom da se ubrzaju procesi radi otopljavanja odnosa Beograda i Prištine", rekao je Stefanović dodavši, međutim, da se Beograd s tim zahtjevima ne može složiti.

Stoga, ocijenio je Vukadinović, izjave Nikolića i briselskih zvaničnika, kako od Srbije nikada neće tražiti da prizna Kosovo, djeluju kao puka retorika i "tanka diplomatska glazura" preko "gorke pilule" koja se zahtijeva.

Jedino, dodao je on, nije jasno da li Nikolić to ne shvata ili ne želi da vidi s obzirom na to da je izjavio i da nema zahtijeva EU u vezi s Kosovom koje Srbija ne može ispuniti.

Vukadinović kaže da mu je teško da povjeruje da briselski sagovornici Nikoliću to nisu saopštili.

Ti zahtjevi, ukazao je, nisu postavljeni ni danas, ni juče.

"Oni su isti ili, čak, za nijansu brutalniji nego što su bili ranije, ali izgleda da se Nikolić pravi da to ne vidi ili se, poput pretohodnika, nada da će ga ta čaša mimoići", smatra Vukadinović.

Od Srbije se zaista neće tražiti direktno i formalno priznanje nezavisnosti Kosova jer ono nije ni bitno ako se svim drugim gestovima i činovima de fakto prihvata ta nezavisnost, odnosno odustaje od suprotstavljanja toj nezavisnosti diplomatskim i drugim sredstvima, zaključuje Vukadinović.