ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je u srijedu u Saboru da proširenje EU već neko vrijeme nije u fokusu evropske politike i da se situacija u tom smislu neće uskoro promijeniti.
"Hrvatska je među onim državama članicama koje se zalažu da politika proširenja ne bude zaboravljena na duže staze. Smatramo da Europska unija mora aktivnije iskoračiti prema Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu. Taj iskorak, uz inzistiranje na usvajanju visokih standarda, geopolitička je nužnost i najefikasnije sredstvo za smirivanje svih vrsta međudržavnih, međuetničkih i socijalnih napetosti na ovom prostoru", rekao je Milanović u izvještaju o sastancima Evropskog vijeća u prošloj godini.
Rekao je da će teroristički napad na redakciju francuskog satiričnog lista ''Šarli ebdo'' sigurno dovesti do puno većeg angažmana cijele Evropske unije na pitanjima unutrašnje sigurnosti i sprečavanja akcija islamističkih terorista. Nužan je aktivniji pristup u sprečavanju radikalizacije mladih ljudi i njihovu regrutaciju među teroriste, kao i nadzor boraca koji se vraćaju u Evropu iz Sirije i Iraka.
"Hrvatska u tome ima istaknutu i odgovornu ulogu, prije svega zbog svog geopolitičkog položaja i činjenice da su naše granice ujedno i vanjske granice Europske unije, i da ćemo 1. srpnja ove godine, što je najraniji mogući datum, aplicirati za ulazak u Schengensku zonu", naglasio je hrvatski premijer.
"Ono od čega Europa u tom odnosu nikako ne smije odustati jesu sloboda mišljenja i sloboda govora, najviše vrijednosti suvremene civilizacije", naglašava Milanović.
Podsjetio je da su tokom 2014. održana četiri redovna i dva vanredna zasjedanja Europskog vijeća te da su njima dominirala tri tematska bloka.
Prvi je prevladavanje privredne stagnacije, praćene visokom nezaposlenošću i fiskalna makroekonomska konsolidacija zemalja Unije. Drugi blok je ukrajinska i sigurnosna kriza izazvana aneksijom Krima. Treći je pitanje energetske sigurnosti i efikasnsti, te klimatske politike.
S temom energetike povezano je i kreiranje zajedničke evropske politike prema ukrajinskoj krizi tj. prema Ruskoj Federaciji koja je anektirala dio ukrajinskog teritorija i podupire proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, kazao je.
Bez obzira na blisku ekonomsku vezu dijela država članica s Rusijom, Evropsko vijeće donijelo je odluku o uvođenju ekonomskih sankcija koje se tiču prije svega ruskog finansijskog i energetskog sektora.
"Razlog za ukidanje sankcija može biti samo radikalna promjena u političkom ponašanju Rusije, odnosno rusko poštivanje potpisanih sporazuma i ukrajinskog suvereniteta. No mora se inzistirati na dijalogu jer sankcije prema Rusiji nanose štetu i europskom gospodarstvu, uključujući i hrvatsko koje nam je najvažnije", kazao je Milanović.
Naglasio je kako su ciljevi Evropske unije jačanje privrede s više radnih mjesta i više fiskalne odgovornosti, zatim uspostava društava koja mogu ekonomski osnažiti i efikasno štititi sve svoje građane, sigurna budućnost s obzirom na energetiku i klimatske promjene, potom progresivno područje temeljnih ljudskih sloboda i pravosuđe koje uživa povjerenje građana, te efikasno zajedničko djelovanje u svijetu.
"Ustrajat ćemo na borbi protiv socijalne isključenosti i nejednakosti koje vode u ekstremizam i nasilje. Ustrajat ćemo na zaštiti najslabijih i na što ispunjenijem i ugodnijem životu ljudi koji žive od svog poštenog rada. Zalaganje za te vrijednosti i prakticiranje tih vrijednosti bit će hrvatski doprinos izgradnji sretnije i bolje Europske unije", rekao je na kraju Milanović.
Bi je ovo drugi izvještaj te vrste koje je hrvatski premijer podnio Saboru, a po Zakonu o saradnji Sabora i vlade na evropskim poslovima mora ga podnijeti na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.