Pupovac: Većina zločina u Bljesku i Oluji ostala nekažnjena

ZAGREB - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac rekao je da je većina zločina počinjena prije 17 godina tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja" u Hrvatskoj do danas ostala nekažnjena.

Pupovac je naveo da je godinama prisutna politika koja stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu negira ili relativizuje, a stradanja Srba u posljednjem ratu prećutkuje.

"Ni nakon 17 godina nije stvoren prostor za politiku sjećanja u kojoj bi bilo mjesta za stradanje pripadnika i hrvatskog i srpskog naroda. Ni nepunih godinu dana od ulaska Hrvatske u EU nema ravnopravnog tretmana zločina i žrtava", istakao je Pupovac u Izjavi sjećanja Srpskog narodnog vijeća povodom 17 godina od "Oluje".

On je podsjetio da je prije 17 godina s područja zapadne Slavonije, Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, bivših područja pod zaštitom UN, izbjeglo oko 250.000 pripadnika starosjedilačkog srpskog naroda, a i danas je u izbjegličkom statusu njih oko 60.000.

"U tom zbjegu mnogi od njih su stradali, mnogi od onih koji su ostali su pobijeni, a njihova imovina i njihova naselja sistematski pljačkana i paljena", naglasio je Pupovac.

On je istakao da mnogi od onih koji su stradali ili se vode kao nestali još nisu identifikovani i dostojno sahranjeni.

Ostali su nekažnjeni, rekao je Pupovac, zločini sistematskog uništavanja naselja, onemogućavanja ili otežavanja povratka i zločini počinjeni prema povratnicima.

Prema njegovim riječima, kuće koje nisu bile spaljene stavljene su pod sekvestar države, nakon čega je država ta područja počela naseljavati pripadnicima hrvatskog naroda iz drugih dijelova Hrvatske i drugih dijelova bivše Jugoslavije. Ustupila im je stanove, kuće i zemljište izbjeglih Srba, sa ozakonjenom mogućnošću da nakon 10 godina postanu vlasnici tuđe, privatne imovine.

On je podsjetio da je trebalo proći nekoliko godina da tadašnje vlasti omoguće značajniji povratak izbjeglih Srba, a i to bez potrebne fizičke, pravne i socijalne sigurnosti.

"Mnogi povratnici su bili napadani, neki i ubijeni. Njihova imovina je i dalje bila pljačkana i uništavana, a sami su strepili i trpjeli od neselektivne, raširene, gotovo kolektivne krivice za ratne zločine. Isto je bilo i sa povratom njihove imovine, njihovih stanova i kuća - opet je trebalo 10 godina da bi počeo značajniji povratak vlasništva i priznavanje stanarskih prava", istakao je Pupovac.

On je napomenuo da ni nakon 17 godina u javnom sjećanju u Hrvatskoj nema prostora za ova stradanja, ni nakon što su međunarodne pravosudne institucije rekle svoje o karakteru i razmjerama ovog stradanja.

"Na žalost, nerijetko nije riječ samo o prećutkivanju, već i vrijeđanju osjećaja onih koji su stradali ili saosjećaju s onim koji su stradali", rekao je Pupovac i napomenuo da govor mržnje i uvrede ne dolaze samo od marginalnih grupa ili medija, već i od predstavnika nacionalne politike i nacionalnih, javnih medija.

Agresiju hrvatskih oružanih snaga na sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, koja je nazvana "Oluja", 4. avgusta 1995. godine izvršili su pripadnici Hrvatske vojske i policije, potpomognuti snagama Hrvatskog vijeća odbrane i Armije BiH.