ZAGREB - Inicijativa da američki potpredsjednik Džozef Bajden posjeti Zagreb došla je od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, ali ju je objeručke prihvatila i Bijela kuća.
Bajdenov dolazak poklopio se s osjetljivim trenutkom kada se Evropa bori protiv terorizma, a sve je više i terorističkih prijetnji iz Bosne i Hercegovine pa je američkoj administraciji izuzetno važno da se vrati se za pregovarački sto na jugoistoku Evrope.
“Vagalo se da li je bezbjednosnih razloga trenutak da Bajden dođe u Evropu, ali je ocijenjeno da Hrvatska ima veliko iskustvo u organizaciji skupova i da je uvijek do sada to radila besprijekorno”, rekao je Jutarnjem listu visoki diplomatski izvor, uz napomenu kako su Bijela kuća i sve službe koje učestvuju u pripremama Bajdenovog puta zaključili su da nema razloga odgađati dolazak potpredsjednika.
Vjerska radikalizacija
Zagrebački vandredni samit biće važan iz najmanje tri razloga.
Prvo, što će lideri jugoistoka od Bajdena i predsjedavajućeg Evropskog savjeta Donalda Tuska čuti koje se mjere preduzimaju u globalnoj borbi protiv terorizma.
Istovremeno, predsjednici zemalja iz jugoistoka Evrope prenijeće važne informacije oko tog gorućeg svjetskog pitanja drugom čovjeku Amerike, a to se posebno odnosi na trojicu članova Predsjedništva BiH, te šefove država Srbije, Kosova i Makedonije. Glavna tema razgovora biće jačanje institucija država regije u borbi protiv vjerske radikalizacije.
To se prije svega odnosi na jačanje policijskih i obavještajnih kapaciteta država u regiji te jačanje legitimnih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji.
Prema riječima sugovornika Jutarnjeg, razgovaraće se o tzv. hrvatskom modelu međucivilizacijskog dijaloga i odnosa s vjerskim zajednicama.
Konkretno, kako da se primjeni hrvatski model odnosa države i i islamske zajednice.
Naime, dijalog i izuzetnu saradnju s državnim institucijama predstavnici Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj navode kao primjer kako bi se država i društvo trebalo da odnose prema islamskoj zajednici.
Sagovornici Jutarnjeg naglašavaju da u tom kontekstu islamska zajednica u BiH nije problematična.
Uostalom, nakon napada u Parizu i i Sarajevu upravo su predstavnici tamošnje islamske zajednice najoštrije osudili te događaje.
Problem su radikalne struje u islamskoj zajednici u Srbiji, odnosno na Sandžaku i Makedoniji.
Prema svim obavještajnim podacima upravo je Sandžak jedno od važnijih središta regrutacije islamističkih boraca koji odlaze u redove IS-a u Siriju i Irak.
Osim toga, u tamošnjoj islamskoj zajednici veliki je broj radikalnih imama koji pozivaju na borbu protiv tekovina zapadne civilizacije.
Hrvatska kao pouzdan saveznik SAD i lider u regiji
Hrvatskoj je američka administracija namijenila posebnu ulogu kao najpouzdanijem savezniku u ovom dijelu Evrope s kojim je ostvarena i izuzetno dobra vojna suradnja.
Doprinos Hrvatske u borbi protiv terorizma je značajan, iako često nevidljiv, a to se od Hrvatske očekuje i ubuduće.
Uloga njenih službi i nadalje će biti nadzor stanja u Bosni i Hercegovini i bliska saradnja s obavještajnim službama u toj zemlji.
Drugo, izbjeglička kriza nikako se ne smiruje i počinje ugrožavati ne samo stabilnost ujedinjene Evrope, nego i cijelog područja Bliskog istoka.
Iako pitanje izbjeglica nije službena tema razgovora, o tome će zasigurno biti riječi.
Za mir u Siriji i dogovore s Turskom i Grčkom Amerikanci su jedni od ključnih igrača, bez obzira na to što i Evropa grčevito nastoji doći do rješenja.
Da je stanje dramatično nije potrebno posebno da upozora, naročito poslije subotnjeg skupa CSU-a na kojem se od njemačke kancelarke Angele Merkel direktno tražilo da kaže koja je gornja granica za Njemačku kad je riječ o prijemu izbjeglica.
Usprkos burnoj raspravi i pritiscima Merkel se nije izjasnila. Nastavi li se izbjeglička kriza, sigurno će slijediti zatvaranje granica, od Austrije i Slovenije, preko Hrvatske do Srbije i Makedonije, ali ni to neće riješiti problem.
Rusija se protivi ulasku Crne Gore u NATO
Treće, Evropa pritisnuta problemima više gotovo i ne razmišlja o proširenju. Ko je ušao, ušao je.
Zemlje jugoistoka zbog toga su sve nervoznije, od Srbije koja čeka otvaranje prvog poglavlja do Makedonije koja se nije pomakla s mjesta.
Na Kosovu je prikupljeno brdo potpisa protiv normalizacije odnosa sa Srbijom, a BiH 20 godina poslije Dejtona grčevito traži nova rješenja. Istovremeno, Crna Gora bi do kraja godine trebala dobiti pozivnicu u NATO savez, čemu se Rusija žestoko protivi.
U takvoj situaciji SAD od Hrvatske traži da ponovno preuzme ulogu lidera u regiji i na neki način povuče zemlje regije prema zapadu.
Američki cilj je izvući Srbiju i Republiku Srpsku iz ruskog zagrljaja i smanjiti uticaj Turske na BiH. Biće to sve samo ne formalni samit na kakve smo u prošlosti bili navikli.
(NN, Jutarnji.hr)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.