LJUBLJANA – Slovenački predsjednik Borut Pahor pozvao je u utorak na donošenje strateških mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova zbog kojih Slovenija sve više postaje staro društvo budući da se očekivani životni vijek produžuje, dok stopa fertiliteta od 1,62 djeteta po ženi ne dostiže prosjek reprodukcije u Evropskoj uniji.
"Imamo teškoće s obnavljanjem populacije i rasprave poput današnje moramo nastaviti i tražiti rješenja", kazao je Pahor na savjetovanju o demografskim trendovima i starenju stanovništva kojemu su prisustvovali stručnjaci za ta pitanja, te više političara iz različitih stranaka.
"Zbog niske stope fertiliteta dolazi do brzog starenja stanovništva, a jedno od rješenja bila bi imigracija", kazao je na savjetovanju ekonomista Janez Malačič, stručnjak za pitanja demografskih kretanja, ali je upozorio da bi u tom slučaju trebalo voditi politiku doseljavanja kvalifikovane radne snage i stručnjaka.
No, upozorio je, u modernim društvima nastaje nov reproduktivni model, a moderna društva na taj izazov još nisu pronašli prava rješenja kako nadomjestiti premali broj novorođenih.
Akademik Matjaž Gmas sa naučnog instituta Jožef Štefan ustvrdio je da se u Sloveniji godišnje rodi "10 hiljada beba premalo" jer mlade rodilje ne čeka sigurno radno mjesto, kako je to bilo nekoć kad je i stopa rađanja u Sloveniji bila mnogo viša.
Prema statistici koju je lani objavila Evropska komisija, troškovi sve starijeg stanovništva i dugotrajne socijalne i zdravstvene zaštite u Sloveniji će se do 2070. godine povećati sa sadašnjih 22 posto BDP-a na preko 28 posto.
Budući da je taj trend u Sloveniji među najizraženijima u Evropi, njoj se preporučuju strukturne promjene i politika "aktivnog starenja" stanovništva, uz cjeloživotno učenje starijih zaposlenih i kasniji odlazak u penziju, što se društveno teško prihvaća, prenosi Hina.
Prema zadnjim statističkim podacima, udio stanovništva u dobi od 20 do 64 godine koji je 2016. iznosio 62,2 posto, već 2030. past će na 55,6 posto, dok će udio starijih od 65 godina porasti sa 18,4 na 24,8 posto.
Kao jedna od mjera o kojoj se razmišlja u prevladavanju negativnih demografskih trendova je kasniji odlazak starijih u penziju, pa je vlada nedavno dala u raspravu prijedlog po kojemu bi oni s manje od 40 godina radnog staža u penziju mogli tek sa 67 godina starosti, a ne sa 65 kao što je sada slučaj.
Takav prijedlog je izazvao otpor većine sindikata, ali i dobrog dijela stranaka, makar bi se mjera počela primjenjivati tek od 2025. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.