ZAGREB- Pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama ponovo se pojavilo na dnevnom redu Vlade prije mjesec ili dva i to je tema o kojoj hrvatski i slovenački partneri ponovo trebaju razgovarati, izjavila je juče, odgovarajući na novinarsko pitanje, ministarka vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić.
O toj temi, tvrdi Pusićeva, dvije vlade moraju početi razgovarati iako se oko duga Ljubljanske banke nije dogodilo ništa novo. Ona odbacuje slovenačke tvrdnje da je hrvatska Vlada 2010. godine pristala da se pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama rješava u sklopu sukcesije.
- Tada je odlučeno da se zatraži angažman Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, ali je ona odgovorila da se ne smatra nadležnom - rekla je Vesna Pusić i dodala da i evropski partneri uglavnom smatraju da je dug Ljubljanske banke bilateralno pitanje.
Kad se Janez Janša na marginama prošlosedmičnog sastanka predstavnika kineske vlade s predstavnicima vlada zemalja srednje i jugoistočne Evrope u Varšavi susreo sa Zoranom Milanovićem, upitao ga je i zbog čega hrvatska Vlada sada otvara pitanje Ljubljanske banke, ali je Milanović, prema pisanju Novog lista, izbjegao odgovor.
Iz Vladinih izvora, međutim, neslužbeno se doznaje da bi se premijeri Hrvatske i Slovenije neslužbeno trebali drugi put sastati 15. maja u Teznom, nakon komemoracije žrtvama križnoga puta te da će tada razgovarati o dugu Ljubljanske banke.
Hrvatska je godinama odbijala da se pitanje duga Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama tretira na bilo koji drugi način osim kao bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije. Stav HNB-a takođe je jasan: sljednica Ljubljanske banke, Nova Ljubljanska banka, dozvolu za poslovanje u Hrvatskoj može dobiti tek kad riješi dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.
No, u nastojanju da završi hrvatske pristupne pregovore, bivša premijerka Jadranka Kosor ujesen 2010. godine popustila je pritiscima slovenačke strane, tačnije slovenskog premijera Boruta Pahora, i dala saglasnost da se pregovori o dugu Ljubljanske banke nastave pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS), a Slovenija je zauzvrat podržala zatvaranje poglavlja 4 u hrvatskim pristupnim pregovorima - Sloboda kretanja kapitala.
Hrvatski pristupni pregovori potkraj juna prošle godine su zatvoreni, a Banka za međunarodna poravnanja iz Basela u međuvremenu je odgovorila Hrvatskoj i Sloveniji da nije nadležna za rješavanje problema Ljubljanska banka. Pitanje duga Ljubljanske banke tako se ponovo “vratilo kući”.
Poznavatelji političkih prilika u Sloveniji ističu da će otvaranje pitanja duga Ljubljanske banke zakomplikovati ratifikaciju Sporazuma o pristupanju Hrvatske Evropskoj Uniji u slovenačkom parlamentu te da će Janšini političari snažno lobirati da za to zainteresiraju još neku članicu EU.
Slovenačkoj bi strani, kako doznajemo, mogao biti problem to što Hrvatska u postupku monitoringa odustaje od dogovora J. Kosor i B. Pahora vezanog uz Ljubljansku banku, zahvaljujući kojem je Slovenija pristala dići ruku za zatvaranje poglavlja 4.
Hrvatska bi, upozoravaju naši sagovornici, zbog otvaranja pitanja Ljubljanske banke mogla imati problem i s Belgijom jer je KBC grupacija, koju čine belgijske banke i osiguravateljska društva, suvlasnica Nove ljubljanske banke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.