BEOGRAD, BANJALUKA - Ne postoji novac koji država ili bilo ko može ponuditi da zaleči gubitak ili povrati dete, rođeno zdravo i pravo, a zatim bez objašnjenja udaljeno od roditelja, prva je reakcija operske primadone Radmile Smiljanić na najavu zakona u Srbiji, koji bi nakon 45 godina trebalo da otvori aferu nestanka novorođenčadi iz porodilišta Srbije sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Radmila Smiljanić, nekadašnja prvakinja Opere Narodnog pozorišta u Beogradu i članica Senata RS, među 6.000 je roditelja koji sumnjaju da su žrtve organizovane trgovine djecom od 1970. godine u Srbiji. Njih oko 1.500 podnijelo je prijave za nestanak.
Status jedine javne ličnosti među njima Smiljanićeva je koristila da ukaže na to da u bolnici nisu imali prava vidjeti ili preuzeti tijelo djeteta, dobiti nalaze obdukcije, a tvrdnje da su djeca sahranjena demantovale su gradske pogrebne službe.
"Priča o novcu kao nekoj vrsti nadoknade je degutantna. Potrebni su istina i utvrđivanje odgovornosti, zbog sve dece koja će se rađati i dalje. To je ono što ću ja tražiti, kada se steknu zakonski uslovi na koje čekamo decenijama", napominje ona za "Nezavisne".
Tog 26. decembra 1970. godine, kao 30-godišnjakinja, u bolnici "Narodni front" u Beogradu, nakon besprijekorne trudnoće, rodila je Natašu, zdravu bebu, dugu 52 centimetra i tešku 3.200 grama.
"Znate, ja sam svoje dete videla i pomazila. Tadašnji lekar, upravnik klinike 'Narodni front' i predsednik Udruženja lekara Srbije, govorio je mom suprugu: 'Čestitam, sada imate dve lepotice i pevačice'. Orilo se porođajno od njenog plača", sjeća se Radmila za "Nezavisne".
Dan kasnije bez objašnjenja joj je uskraćeno da vidi dijete.
"Lekar se pojavio treći dan i nije znao šta da mi kaže. Ja sam u međuvremenu bila pod sedativima. Zatim nam je saopšteno da je umrla. Nikada je nismo videli, niti dobili telo da sahranimo. Insistirali smo na obdukciji, jer nam je to bilo prvo dete, hteli smo da otklonimo svaku sumnju za naše buduće zdravo potomstvo... Tek godinama kasnije sam s jednom od medicinskih sestara doslovno krišom videla knjige u kojima je evidencija rođenih beba i u kojoj se čak nije poklapao ni datum rođenja i smrti koji je zapisan i koji je nama saopšten", govori Smiljanićeva.
Nestanak beba iz porodilišta Srbije i sumnja da su prodavane izvan prostora bivše Jugoslavije dobijala je ozbiljne razmjere, ali samo kroz medijske naslove. Niko do danas nije odgovarao, niti je šta dokazano. Tek je donošenje zakona koji se odnosi na ovo pitanje neka vrsta priznanja nezapamćene kriminalne afere na ovim prostorima.
"Upravnik klinike i predsednik Udruženja lekara Srbije je i danas živ, ima preko 90 godina, a kćerka mu je poznati ginekolog u Beogradu. Nikada se nije ni oglasio. Možete zamisliti tako nešto. Sećam se da sam znala da ga čekam ispred kafanice za koju sam čula da je mesto gde odseda i pije kafu. Nikada se međutim, nije pojavio", napominje ona.
Rođena Banjalučanka, prvakinja Sarajevske, a zatim primadona Beogradske opere, svjetsku je slavu stekla na najprestižnijim operama svijeta. Omiljena partnerka Hozea Karerasa i Plasida Dominga, prilikom interesovanja svjetske javnosti za njen umjetnički kvalitet, razmišljala je kaže, kako da izgubljenoj kćerki pokaže put do sebe.
"Mislila sam, ako me sad čita, ako je možda danas negde vani, već je odrasla i zrela, da joj nekako ukažem na put do sebe, da zna da sam to ja, da je tražim..." objašnjava Smiljanićeva.
Ravnotežu je održavala u porodičnom životu sa suprugom Brankom i sinom Nikolom Mijailovićem, takođe poznatim operskim pjevačem koji je nastupao i s Lučanom Pavarotijem. Radila je sa studentima, na četiri fakulteta, među kojima je i banjalučka akademija.
"Vernik sam, pa sam se svih ovih godina vodila hrišćanskim razmišljanjem, možda čak i spartanskim, iako nikada nisam prestala da tragam, na sve dostupne načine. Verovatno nedostajem sve ove godine, kao što meni nedostaje kćerka, čini mi se s godinama sve više. I dalje osećam njeno prisustvo", govori Smiljanićeva.
Šta predviđa zakon
Ministar pravde Srbije Nikola Selaković potvrdio je završnu fazu Nacrta zakona o postupku utvrđivanja činjenica u vezi s novorođenčadima za koju se sumnja da su nestajala u porodilištima Srbije od 1970. godine.
Slijedom presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz 2013. godine, pojasnio je Selaković, zbog zastare neće biti tužilačke istrage, već utvrđivanja sudske istine, a postupak mogu pokrenuti roditelji ili najbliži srodnici, ukoliko su se i ranije obraćali državnim organima zbog toga. Treba da dostave sve podatke o identitetu djeteta i okolnostima, te zahtjev za naknadu troškova u iznosu od 10.000 evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.