Ex -Yu

U Srbiji sve više djece u "raljama krokodila"

U Srbiji sve više djece u "raljama krokodila"
Foto: Ilustracija | U Srbiji sve više djece u "raljama krokodila"

BEOGRAD - Prema zvaničnim podacima među korisnicima raznih droga sve je više adolescenata. Takođe, sve se više koristi "krokodil" od kog se raspada koža.

Vijest da su ovih dana toksikološke analize desetogodišnjeg djeteta na VMA pokazale prisustvo psihoaktivne supstance (THC) koja se nalazi u marihuani i da su, takođe na VMA, liječena dva pacijenta koja su koristila drogu "krokodil", pokazuje da, danas, na međunarodni Dan borbe protiv droge nemamo baš čime da se pohvalimo, piše "Sputnjik".

To što pratimo svjetske trendove u ovome daleko je od pohvalnog. Pojava desetina novih psihoaktivnih supstanci zabilježena je u posljednjih deset godina, posebno u Zapadnoj Evropi i Americi. Ekonomska kriza je, očigledno, ostavila traga i u ovoj oblasti poslovanja, ali i na činjenicu da je to bio odgovor na suzbijanje tržišta narkoticima, kažu stručnjaci. 

Sintetičke droge brzo se "prilagođavaju" tržištu, znatno su jeftinije, lake su za krijumčarenje, a policiji teške za pronalaženje, kaže za "Sputnjik" član Međunarodne policijske asocijacije i bivši predsjednik Međunarodne asocijacije za borbu protiv narkotika Marko Nicović.

Javnost je o tome malo zna, po pravilu tek kada nečiji tragičan slučaj dobije tretman medijski zanimljivog, kako je to bilo prilikom liječenja djevojke koja je koristila "krokodil". Riječ je o izuzetno toksičnoj drogi koja izaziva veliku smrtnost. U Evropi je za dvije godine registrovano 30.000 smrtnih slučajeva. 

U Srbiji se pojavila prije četiri godine, i po riječima načelnica Centra za kontrolu trovanja VMA prof. dr Slavice Vučinić, veoma je toksična zato što sadrži organske rastvarače, fosfor, kiseline, teške metale koji dovode do propadanja tkiva i na kraju do njegovog raspadanja. 

Naziv "krokodil" je i dobio zato što koža počinje da puca i vremenom počinje da liči na krokodilsku, a kada se i tkivo raspada poprima njegovu zelenu boju. 

Za razliku od ostalih narkotika, "krokodil" ili "sirotinjska droga", kako je još zovu jer je tri puta jeftinija od heroina, već poslije sedam-osam mjeseci pokazuje vidljive promjene na koži. Najviše za dvije godine dovodi do najtežeg stanja, praktično do otpadanja mesa sa kostiju, javlja se gangrena i slijedi smrt. 

Nastala 2002. u Sibiru u Rusiji, gdje, po nekim podacima, od nje svake godine umre 30.000 narkomana, pravi se u kućnoj radinosti. 

Nicović kaže da je njena najveća proizvodnja u Poljskoj, Ukrajini, Moldaviji, u "divljim" kućnim laboratorijama. Kaže da su komponente za nju poput kodeina, fosfora, joda, benzina i teških metala legalne i lako dostupne na tržištu. Mogu se nabaviti u radnjama hemijskih proizvoda. 

"Rentiraju se farmaceuti, hemičari, koji tokom vikenda ili godišnjeg odmora po narudžbi prave tu sintetičku drogu koja vrlo brzo razara biohemiju tkiva, a gram košta 5-6 evra", kaže Nicović za "Sputnjik". 

On posebno napominje da je "krokodil" lak za krijumčarenje. To se čini u obliku pilula za spavanje, paste za brijanje, paste za zube, dezodoransa, osvježivača vazduha… Vrlo su velike mogućnosti njenog krijumčarenja, što, dodaje Nicović, za policiju predstavlja problem jer se teško otkriva. I, kako kaže, nema preciznih podataka koliko ljudi u Srbiji uzima tu drogu. 

Zbog pristupačne cijene konzumiraju je prije svega mladi, a na početku im daje osjećaj euforije i snage, objašnjava poznati stručnjak za narkotike. Mladi su, generalno, u ogromnom broju konzumenti i drugih narkotika. 

Po riječima Vučinićeve, prošle godine je, na primjer, u Nacionalnom centru za kontrolu trovanja, na VMA, zbrinuto 78 pacijenata zbog korišćenja marihuane, dok ih je dvije godine ranije bilo 30. Dodatni problem je što su oko 40 odsto prošlogodišnjih liječenih bili adolescenti.

"To je, nažalost, nešto o čemu se ne govori, ali je sasvim očigledno da se uzrasna granica za zloupotrebu svih mogućih psihoaktivnih supstanci promenila. Deca su itekako u prilici da ih konzumiraju. Više ne postoje granice ni teškoće da se nešto novo na tržištu pribavi", konstatuje za "Sputnjik" klinički psiholog Aleksandra Janković. 

"Kada vršnjačka grupa preuzme ulogu autoriteta, onda i deca koja su podignuta na sasvim drugi način i nisu vaspitno zapuštena, da bi se osećala prihvaćeno i delom neke socijalne sredine, mogu da postanu žrtve socijalnog pritiska, pa tako i droge", objašnjava Jankovićeva. 

Ona ukazuje da društvene okolnosti, kakav je sunovrat vrijednosti, tome umnogome doprinose. 

Vrlo često se, kako objašnjava, roditeljske poruke svode na to da su oni veoma nezadovoljni, da ne vjeruju da iz teške situacije u kojoj su ima izlaza, nastupaju iz depresivne i letargične pozicije. U toj situaciji djeca imaju utisak da moraju da nađu svoje mjesto pod suncem, a pošto im to ne uspijeva baš najbolje, na kraju uđu u taj krug iz koga najčešće izlaza nema, upozorava Jankovićeva. 

Ona smatra da je neophodno da djeca dobiju ne samo informacije, nego da se napravi jedan program prema kome bi se rukovodile škole u kojima bi gostovali ljudi koji imaju iskustva sa drogama, koji su prošli taj pakao i iz toga se izvukli. Nekada je, kako kaže, i ta vrsta straha od posljedice jako dobar motivator da se ne napravi pogrešan potez. 

"To bi bio dobar način da se sa mladima komunicira na te teme, jer oni kao autoritete često otpišu i profesore i roditelje, pogotovo kada je reč o nečemu što im je iskustveno gledano nepoznanica. Vrlo je važno deci predočiti da je radoznalost potpuno u redu ali da se ona može kanalisati i na druge načine, a ne kroz isprobavanje supstanci koje mogu da ih trajno i nepovratno oštete", ističe psiholog. 

Uz opasku da se toga sjetimo tek kada se katastrofa dogodi, ona je mišljenja da je potrebna i ozbiljna medijska kampanja koja bi morala da pošalje poruku roditeljima i pedagozima da to nisu stvari koje se događaju drugoj djeci. 

"Onog trenutka kada roditelji postanu svesni da je to nešto što se može dogoditi njihovom detetu senzibilisani su za drugu vrstu reakcije. Ovako ostaju na stanovištu: Ne, to moje dete nikada ne bi radilo", skreće pažnju Jankovićeva i ističe da akcija treba da bude sistematska. 

"I da što manje bude afirmativnih komentara i primera tih estradnih zvezda koje troše razne supstance, a eto nije im ništa", kaže Jankovićeva za "Sputnjik".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije