ZAGREB - Ministarstvo uprave Hrvatske obratilo se Ustavnom sudu Hrvatske s molbom da se oglasi o tome je li izmjenama Statuta Grada Vukovara Gradsko vijeće provelo odluku tog suda iz augusta prošle godine te da protumači smije li Ministarstvo uopće obustaviti od primjene Statut, odnosno bi li se to smatralo "prisilnom mjerom", kakvu je Ustavni sud privremeno zabranio.
Gradsko vijeće Vukovara izmijenilo je gradski Statut, što je bilo dužno učiniti po odluci Ustavnog suda, koji mu je naložio da utvrdi područja u Vukovaru na kojima će biti postavljene ploče s natpisima na hrvatskom i srpskom jeziku te latiničnom i ćiriličnom pismu.
Izmijenjeni Statut, međutim, nije predvidio dvojezične natpise na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama.
U Ministarstvu ističu da Gradsko vijeće nije "izrijekom propisalo i uredilo, za cijelo područje, odnosno za pojedini dio ili pojedine dijelove područja Grada Vukovara, individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, te javnopravne obveze tijela državne i javne vlasti između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, za koje smatra da odgovaraju životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru, u opsegu koji ne ugrožava samu bit tih prava."
Prava manjina
Dodaje se da Gradsko vijeće "istodobno uvažava potrebe većinskog hrvatskog naroda, koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina, te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara", kako je to odredio Ustavni sud.
Umjesto toga, Gradsko vijeće je donijelo Statutarnu odluku u kojoj je propisalo da će jednom propisati ta prava.
Takve odluke predstavnici srpske manjine protumačili su kao kršenje ustavnim zakonom i međunarodnim ugovorima zagrantovanih prava manjina, a tamošnje Vijeće srpske nacionalne manjine o tome je obavijestilo Ministarstvo uprave.
Ministarstvo bi, pak, po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, ako ocijeni da je Statut protivan Ustavu ili zakonima kojima se uređuju manjinska prava, u roku od osam dana trebalo obustaviti njegovu primjenu.
Taj rok, međutim, ističe u petak.
"Sama obustava Statuta bez daljih koraka u neposrednoj primjeni zakona ne bi imala nikakav učinak na povećanje razine prava nacionalnih manjina, a s druge strane, dodatno bi povećala tenzije. Stoga je prije bilo kakvog postupanja potrebno utvrditi koje mehanizme iz članka 24. Zakona o ravnopravnoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina državna tijela imaju na raspolaganju", rekao jeministar uprave Arsen Bauk.
Pravni mehanizmi
Podsjetio je da su, po Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, sva tijela državne i lokalne vlasti dužna provoditi odluke Ustavnog suda, da provedbu tih odluka osigurava Vlada putem tijela državne uprave te da Ustavni sud može sam odrediti tijelo kojem će povjeriti provedbu svoje odluke i utvrditi način na koji će se odluka provesti.
"Zasad, Ustavni sud je odredio Gradsko vijeće, a ako tu zadaću dobije Ministarstvo, mi ćemo je izvršiti", kaže Bauk.
Činjenica da rok za obustavu primjene Statuta ističe u petak Bauka ne brine, jer Ministarstvu na raspolaganju ostaju i drugi pravni mehanizmi za nadzor zakonitosti općih akata, a koji su propisani Zakonom o lokalnoj samoupravi.
"Svi ti mehanizmi svode se na isto - u konačnici odlučuje Ustavni sud, jedino su po Zakonu o lokalnoj samoupravi nešto duži rokovi", rekao je Bauk i dodaje kako Ministarstvo provodi nadzor nad primjenom ravnopravne upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina u svim ostalim općinama i gradovima gdje su za to stvoreni uvjeti.
(Al Jazeera, Agencije)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.