ZAGREB- Potencijalne članice EU-a iz jugoistočne Evrope suočene su s dosad najstrožim kriterijima, brzina njihove intergracije zavisi samo od individualne spremnosti, a Hrvatska će im u tome pomagati, ocijenjeno je u petak u Zagrebu na konferenciji o mogućnosti da Hrvatska bude most između Evropske unije i jugoistočne Evrope.
U jugoistočnoj su Evropi trenutno četiri države kandidatkinje, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija, te još dvije potencijalne kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Već je Hrvatska za ulazak u EU naišla na postrožene kriterije, kaže Aleksandar Pejović, glavni crnogorski pregovarač, a sad je ulazak dodatno otežan.
"Nije dovoljno prepisati zakone (iz europske pravne stečevine, tzv. acquis communautaire) nego se provjerava imate li administrativne kapacitete da ih i provedete, a prati se i provođenje", rekao je.
Nema proširenje u Junkerovom mandatu
"Nitko nije kao Hrvatska i hrvatski zastupnici u Europskome parlamentu toliko zainteresiran za nastavak proširenja Europske unije. Zemlje regije u nama imaju snažnog saveznika", rekao je HDZ-ov evroparlamentarac Andrej Plenković na konferenciji koji je organizirao ured za informiranje Europskog parlamenta.
Sve će one na kraju postati članice, kaže Plenković, ali pridruživanje će ovisiti od spremnosti svake od njih, i to neće biti skoro.
"Europska unija neće se proširiti u mandatu aktualne Komisije Žan-Klod Junkera", kaže Plenković.
"Bivši povjerenik za proširenje Štefan Fiele je mogao reći 'Hrvatska je ušla', Han to neće moći", rekao je Plenković, govoreći o Johanesu Hahnu, aktualnom evropskom povjereniku za politiku susjedstva i proširenje.
I evropska krajnja ljevica i krajnja desnica protive se proširenju, a "mainstream stranke preuzimaju njihovu retoriku da im one ne bi otele glasače", objasnio je Plenković.
Jugoistočna Evropa jedinstvena je u želji da se pridruži Europi, rekla je Tanja Miščević, šefica srbijanskog pregovaračkog tima. "Prvi put u mnogo godina države regije imaju isti cilj: euroatlantske integracije".
Da bi regija išla naprijed, drži evrozastupnica Ruža Tomašić, nužni su čisti računi. "Želimo čiste račune. Sve probleme sa susjedima treba bilateralno rješavati, a ne gurati ih pod tepih", rekla je. "Bez toga neće biti mira, a svi će problemi već negdje isplivati", ponovila je.
Dekan fakulteta Verna Vlatko Crvtila skeptičan je prema mogućnosti ostvarenja zajedničke vspoljne politike Evropske unije. "Nje nema i neće je ni biti. Spoljna politika i bezbjednost apsolutno su u rukama država i neće ih se odreći", kaže Cvrtila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.