Jedini proizvođač kukuruza šećerca

TREBINJE - Dragan Marić iz sela Dračevo, u Popovom polju, nadomak Trebinja jedini je proizvođač kukuruza šećerca na području istočne Hercegovine.

Prema Marićevim riječima, ovakva vrsta kukuruza, koji se koristi uglavnom za ishranu ljudi, proizvodi se dosta u Semberiji i Srbiji, ali je u ovom dijelu Hercegovine prava rijetkost.

"Kukuruz šećerac, koliko je meni poznato, u ovom kraju na veliko ne sije niko, iako znam da na tržištu prolazi izuzetno dobro", kaže ovaj poljoprivrednik, kojeg su ratna zbivanja dovela iz Dubrovačkog primorja u Trebinje.

Dugo je, priča nam, razmišljao čime da se bavi nakon što je izbjegao u Trebinje, pa je, s obzirom na iskustva koja ima u turizmu, shvatio da ovaj kukuruz može plasirati baš u vrijeme dozrijevanja upravo na primorje.

Kukuruz šećerac se koristi u kulinarstvu, a kuvan u klipu se dosta prodaje na plažama Crnogorske i Dubrovačke rivijere, što Mariću garantuje siguran otkup.

Iako je dosad sijao hektar do hektar i po zemljišta, ubirući na desetine tona klipa, ova je godina nešto slabija, pa je, kako kaže, zasadio osam dunuma.

"Za oko dvadesetak dana, upravo kada počinje i jek turističke sezone, počeće i berba kukuruza šećerca", navodi Marić.

Ove godine će, prema njegovim proračunima, ubrati 20.000 do 25.000 klipova, što će mu, zajedno sa drugim povrtlarskim biljkama koje još uzgaja, obezbijediti pristojnu zaradu za cijelu porodicu.

Zrno kukuruza je, objašnjava Marić, najrazvijenije kada se svila na klipovima sasuši, odnosno u tom je periodu najsočnije i najviše mliječno, što daje i najbolji ukus.

Pažljiv odabir sjemena, koje kupuje u Metkoviću u Hrvatskoj, kao i plodna zemlja u Popovom polju, koja se, s obzirom na blizinu rijeke Trebišnjice, vrlo lako navodnjava, daje ovoj biljci dobar rod s izuzetnom punoćom klipa i zrna.

Najviše problema u gajenju kukuruza šećerca, kako kaže Marić, stvaraju ptice i divlje svinje.

"Jedan problem su vrane, koje u fazi klijanja čupaju mladu biljku iz zemlje kako bi se dočepale zrna, te vrapci koji kljucaju svilu na klipu, a drugi problem su divlje svinje koje unište cjelokupnu biljku", kaže Marić, dodajući da se ipak izbori da saučuva svoj kukuruz.

 Uz kvalitet ima i sertifikat

Poljoprivrednik Dragan Marić je nedavno ušao u projakt realizacije programa provođenja standarda u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji "Global Gap", kojim će registrovati i zaštititi svoj kukuruz.

Kaže da ubuduće neće morati razmišljati ni o izvozu u Hrvatsku ili Crnu Goru, čijem je tržištu, pored Neuma, najviše okrenut, ali ni o daljem izvozu u zemlje Evropske unije.

"Kvalitet nije dovoljan ako za to ne postoji i sertifikat i zato ga treba imati", ističe Marić.