BOSANSKI PETROVAC - Sa jug omeđen Klekovačom, Oštreljom i Osječenicom, a sa sjevera u zagrljaju Grmeča, u srcu prostranih i nepreglednih polja, nalazi se zapadnokrajiški gradić Bosanski Petrovac.
Raskrsnica je on oduvijek važnih drumova, na nekadašnjem Putu AVNOJA, s kojeg možete ići zapadno ka Bihaću ili istočno za Banjaluku i Sarajevo ili skrenuti za Drvar, Bosansko Grahovo i Knin, te na drugu stranu za Bosansku Krupu.
Mjesto je to sa danas oko 8.000 duša, što je dvostruko manje nego početkom devedesetih godina prošlog vijeka, prije ratnih dešavanja u BiH koja su "oduvala" hiljade stanovnika ove opštine. Tačnih podataka o nacionalnoj strukturi ljudi u ovom gradiću danas još nema, ali priča se da je taj broj negdje podjednak. Ipak, to nam u ovoj priči uopšte nije bitno, pošto ovi ljudi kažu da suživotom žele da izgrade bolji život u Bosanskom Petrovcu, da stvore nova radna mjesta i da se u ovom gradiću živi bar približno kao prije ratnih dešavanja. To se, uistinu, može samo saradnjom Srba i Bošnjaka, a ne prebrojavanjem na ove ili one ljude, ove ili one stranke i tako ukrug. Kako bi se uvjerila u to kako se danas živi u Bosanskom Petrovcu, ekipa "Nezavisnih" se zaputila u ovo mjesto i u razgovoru s rukovodstvom opštine i stanovništvom stekla utisak da ti ljudi teško žive, ali da je napredak očigledan i da bi ove godina mogla biti prekretnica u razvoju Bosanskog Petrovca. Razgovarali smo s radnicima u opštini, u drugim institucijama, trgovcima i ugostiteljskim radnicima, nezaposlenim ljudima i poljoprivrednicima. Svi se slažu u jednom - da života u Bosanskom Petrovcu može i mora biti i da se to može postići samo zajedničkim naporima svih naroda koji u njemu žive, a prije svega Srba i Bošnjaka.
"Ma samo da je zdravlja i posla, da ova omladina ima šta raditi i od čega živjeti, a sve ostalo je manje bitno", dobaci nam jedan gost u ugostiteljskom objektu, dok smo razgovarali s konobarom i raspitivali se kako se živi u ovom mjestu. U prethodnim godinama ovaj gradić se suočavao s brojnim problemima, koji su išli od nezaposlenosti, preko odseljavanja stanovništva do maćehinskog odnosa kantonalnih vlasti Unsko-sanskog kantona. Sada se, na neki način, stvari mijenjaju. Naime, svima je jasno da su radna mjesta nešto najvažnije za razvoj svakog područja, ostanak stanovništva, ali i za jačanje te lokalne zajednice, a posao na birou u ovoj opštini čeka više od hiljadu ljudi. Upravo na to se sada fokusirala opštinska administracija, koja najavljuje da će najkasnije do jeseni u ovaj gradić doći tri nova investitora i zaposliti više od 150 ljudi.
U razgovoru s ekipom "Nezavisnih", Zlatko Hujić, načelnik ove opštine, rekao je da su nova radna mjesta i bolji život ljudi u Petrovcu njegova vizija, koja će, kako kaže, biti ostvarena. S tim u vezi, rekao je da na područje ove opštine dolaze tri nova investitora, s kojima dolaze i prijeko potrebna nova radna mjesta. Riječ je o firmi "Arifagić investment" iz Prijedora, koja će u selu Krnjeuša otvoriti tvornicu stočne hrane na mjestu nekadašnje Fabrike namještaja "Fana", ali i farmu norveških krava i prvoklasnih bikova na području ove opštine, gdje će biti posla za oko 30 ljudi. Farma sa 300 grla bi trebalo da bude otvorena do kraja sljedećeg mjeseca i biće snažan podsticaj razvoju poljoprivrede i stočarstva u ovom kraju. Pored toga, druga nova investicija biće Tekstilna industrija "Alma Ras", koja planira zapošljavanje oko 80 ljudi u pogonu koji će otvoriti u krugu nekadašnjeg "Noviteta", a čija je adaptacija u toku. Posla će biti i za trgovce, pošto će bh. trgovački lanac "Bingo" otvoriti tržni centar u ovom gradiću, a gdje će biti posla za više od četrdesetak ljudi. Sve ovo, kaže Hujić, daje optimizam da će se u Bosanskom Petrovcu živjeti bolje.
"Nije ovo sve odjednom, to je rezultat naših napora i njihove dobre volje. Očekujem da nakon ovih investicija, uz sve ono što je dosad urađeno, svi u Bosanskom Petrovcu žive bolje, jer u ovoj opštini ima suživota svih naroda, a radna mjesta će ga još više ojačati", rekao je Hujić. Ako se najavljenim investicijama dodaju i planovi o širenju proizvodnje slovenačke kompanije "Pirnar", koja već nekoliko godina uspješno posluje u Bosanskom Petrovcu i zapošljava nekoliko desetina Srba i Bošnjaka, može se reći da bi u ovoj opštini zaista moglo biti boljeg života. Sa svoje strane, kaže Hujić, opština je uradila dosta, pa je tako završen projekat kanalizacije, kao najveći u poslijeratnoj istoriji opštine, a tu je i elektrifikacija povratničkih naselja koja nisu imala struju od kraja ratnih dešavanja, proširenje industrijske zone, koja je sada spremna za nove investitore, pored postojećih "Interworka" i "Legno service", koji su najavili dodatna radna mjesta. Tu je i asfaltiranje i sanacija puteva, te nova javna rasvjeta u gradu i u selima, gdje sada ima više od 500 novih sijalica, ali i izgradnja kuća za povratnike, te još jedna zgrada za socijalno ugrožene stanovnike. Ipak, Hujić kaže da su im šume bolna tačka, ali da je nakon presude Ustavnog suda FBiH u korist opštine, kojom je utvrđeno da zbog nepoštovanja Zakona o lokalnoj samoupravi Bosanski Petrovac gubi milionska sredstva, uvjeren da će se stanje promijeniti. Ustvrdio je da se iz ove opštine godišnje isiječe najviše šume u kantonu, ali da za sve to opština dobija tek mrvice od preduzeća "Unsko-sanske šume".
"To je nelogično i neprihvatljivo. Ako se kod nas siječe najviše, onda moramo i dobiti koliko nam pripada, ali i da imamo svoje ljude u upravljačkim strukturama tog kantonalnog preduzeća, pa i sjedište preduzeća da bude ovdje", rekao je Hujić.
Marinko Mrđa, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Smoljana, u kojoj žive srpski povratnici, rekao je da će nova radna mjesta dati dodatnu snagu ovoj opštini, da bude još ljepše mjesto za život svih.
"Nema potrebe da se dijelimo na Srbe i Bošnjake, jer samo zajedno se u ovoj opštini mogu stvoriti uslovi za bolji život", rekao je Mrđa. Dakle, sudeći po svemu, ovaj gradić čekaju bolji dani, jer ovo mjesto prijatnih i gostoljubivih ljudi to zaslužuje. Da li će tako biti vidjećemo nakon sljedeće posjete...
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.