BANJALUKA - U BiH je moguće uspostavljanje "novog" kriminalnog odnosa među "uticajnim" nosiocima organizovanog kriminala, koji bi rezultovao međusobnim obračunima.
Potvrđuje se to u Strategiji za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH za period od 2014. do 2016. godine, koju je u srijedu usvojio Savjet ministara BiH, piše Glas Srpske.
"Ti bi obračuni podrazumijevali korišćenje nasilnih sredstava, ubistva, ucjene i otmice", pokazao je ovaj dokument.
Vrste kriminala
U Strategiji se podsjeća da na području BiH postoje različiti oblici organizovanog kriminala.
"On se ispoljava u različitim aspektima, a to su nedozvoljena proizvodnja i promet opojne droge, trgovina ljudima, krijumčarenje ljudi i ilegalne migracije, privredni kriminal i poreske utaje", navedeno je u Strategiji.
Osim toga, tu su i falsifikovanje i ličnih dokumenata i novca, zloupotreba kreditnih kartica i službenog položaja, visokotehnološki kriminal, krađe i prodaje motornih vozila, ali i ucjene, iznude, otmice i razbojničke krađe...
Dodaje se da je evidentno da organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj.
"Osnovni metod njihovog djelovanja je ulaganje velikih suma nelegalno stečenog novca u legalne novčane tokove, čemu doprinose i određeni zakonski propisi u BiH", istaknuto je u dokumentu.
S tim u vezi, u prethodnom periodu tokom sprovedenih istraga evidentirani su slučajevi da se osobe iz kriminalnog miljea država regiona u BiH pojavljuju kao direktni strani investitori koristeći sve privilegije koje nosi navedeni način investiranja.
"Ova pojava znatno je uticala na odluke navedenih osoba da svoje kriminalno djelovanje nastave na područjima ili sa područja BiH. Znatan uticaj na kriminal ima i prisustvo korupcije u svim strukturama vlasti", naglašeno je u Strategiji.
Najpoznatiji slučajevi
Da je organizovani kriminal godinama veliki problem u BiH, pokazuju brojni slučajevi - od krađa, preko pranja novca do otmica i ubistava.
U RS su proteklih godina zabilježeni brojni kriminalni okršaji, a tu je svakako sukob grupa predvođenih Darkom Elezom i Đorđem Ždralom, koji su, između ostalog, uključivali i ubistva. Prije nekoliko dana počelo je suđenje za 32 kriminalna saradnika Darka Eleza optužena za organizovani kriminal, uključujući teška ubistva i pljačke banaka.
Sukobi kriminalnog miljea u FBiH rezultovali su 2007. ubistvom Ramiza Delalića Ćele, koji je ubijen u Sarajevu, u dvorištu kuće u kojoj je živio. Navodilo se da je on žrtva višegodišnjeg sukoba u sarajevskom podzemlju između albanske i sandžačke mafije, te da je u sukobu sa Muhamedom Alijem Gašijem još od 1993.
Poznata je i grupa Zijada Turkovića koja je osuđena za organizovani kriminal i niz krivičnih djela počinjenih od 2005. do 2010. Osuđeni su za ubistva, pokušaje ubistva, neovlašteni promet opojne droge, razbojništvo, izazivanje opšte opasnosti, pripremanje krivičnog djela, iznudu, pranje novca i neovlašćeni promet oružja i vojne opreme i proizvoda dvojne upotrebe.
U operativnoj akciji Federalne uprave policije i kantonalnih MUP-ova kodnog naziva "Sigurnost" u martu ove godine u FBiH je uhapšeno oko 50, a kriminalistički obrađeno 130 lica koja su osumnjičena za razbojništva, teške krađe, nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnošću, ugrožavanje bezbjednosti, krađe...
Po pitanju pranja novca jedan od najpoznatijih slučajeva u regionu je Zoran Ćopić, koji je osuđen zbog pranja novca u "Šećerani" iz Bijeljine. On je taj posao obavljao za Darka Šarića optuženog za trgovinu drogom.
Šteta
U izvještaju se navodi da je nemoguće precizno izračunati materijalno-finansijsku štetu koju BiH nanosi organizovani kriminal, "ali je sasvim sigurno da je ona velika". Samo u pomenutim slučajevima šteta iznosi i nekoliko stotina miliona KM.
U Strategiji se predviđa da će na dalje kretanje i razvoj organizovanog kriminala u BiH, varirajućim intenzitetom, uticati posljedice globalne ekonomske krize.
"Povećanje broja nezaposlenih i egzistencijalno ugroženih moglo bi uvećati i broj potencijalno novih nosilaca organizovanog kriminala, prije svega u trgovini drogom, visokotarifnom robom, oružjem i ilegalnoj migraciji, te kradenim vozilima", navodi se i dodaje da bi sve ovo moglo uticati i na uspostavljanje "novog" kriminalnog odnosa.
U Strategiji se navodi da sve institucije i organe koji su nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala u BiH karakteriše kadrovska nepopunjenost, kako u broju, tako i u kvalitetu.
"Na jednoj strani postoji tendencija odliva kvalitetnih i iskusnih kadrova u druge institucije i privatni sektor, a na drugoj priliv mladih i neiskusnih službenika kojima u velikoj mjeri nedostaju znanja i vještine potrebne za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala", ističe se u ovom dokumentu.
Dodaje se da specijalizacija kadrova za borbu protiv organizovanog kriminala za sada nema trajni karakter koji bi omogućavao konstantno sticanje potrebnih kompetencija.
Ističe se i da organizovani kriminal predstavlja prijetnju i rizik po nacionalnu bezbjednost, što zahtijeva pojačan kriminalističko-obavještajni rad i razmjenu podataka.
Definicija
U Strategiji se ističe da organizovani kriminalitet u posljednjoj deceniji označava "sposobnost brzog prilagođavanja opštim socijalnim i privrednim uslovima, te udovoljavanje potražnji za ilegalnim dobrima ili uslugama na crnom tržištu, uz nepogrešivo pronalaženje profitabilnih područja u kojima se protivpravno ostvaruje golema finansijska dobit uz mali rizik od krivičnog progona, što je prouzrokovalo premoć nad institucijama pravnog poretka".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.