Intervju

Aleksander Noj, poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu: Stvoren je mit srpske krivice

Aleksander Noj, poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu: Stvoren je mit srpske krivice
Foto: Jelena Đurđević | Aleksander Noj, poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu: Stvoren je mit srpske krivice
Dejan Šajinović

Zapad danas kritikuje Srbiju, ali je istovremeno pokušavaju ubijediti da se priključi Zapadu i prestane insistirati da je Kosovo dio Srbije, tvrdi Aleksander Noj, poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu, koji je porijeklom iz bivše Jugoslavije.

"Ako se Srbija pobuni, ako RS pokaže više političke samostalnosti, pojačaće se i pažnja Njemačke prema regionu. Ali primijećeno je da se Srbi ne daju lako ubijediti da uđu u NATO, a ni rusko prisustvo nije ostalo neprimijećeno", kaže on.

NN: Bili ste u Banjaluci, razgovarali ste s predsjednikom RS Miloradom Dodikom. Šta je cilj Vaše posjete?

NOJ: Ovo je već moja druga posjeta u zadnjih nekoliko mjeseci i susret s predsjednikom Dodikom. Želim da pomognem da se u njemačkoj politici čuje i srpski glas, pa time i glas RS, a ne samo Albanaca, Bošnjaka i Hrvata.

NN: Kako se Vama danas uopšte čini prostor Balkana?

NOJ: Cijeli prostor bivše Jugoslavije danas izgleda ekonomski prilično loše. Skoro svaka porodica je strašno propatila bilo zato jer je izgubila nekog člana porodice, bilo jer im je uništen dom. Dijelom je za to odgovorna i njemačka politička elita, jer je podrškom secesionistima u Sloveniji i Hrvatskoj zbog raznih geopolitičkih interesa predstavila Srbe u jako lošem svjetlu. Srbi su tako ispali krivci za ratove, genocide, jedini su počinili ratne zločine, a drugi ih skoro uopšte nisu ni činili, a ako su ih i činili, onda samo kao "reakcija" na srpske zločine. Stvoren je mit srpske krivice, pa je onda sljedeći korak bio da Srbe treba kazniti. Ilustrovaću to primjerom: U Njemačkoj su nacisti poraženi 1945, a jedva deset godina kasnije formira se nova Njemačka vojska koja postaje članica NATO-a. Njemačka je tako skoro u potpunosti rehabilitovana. A sa druge strane, 22 godine nakon Dejtona Srbe u njemačkoj javnosti i dalje vide kao zločince. To moramo promijeniti. Pritom, u Njemačkoj su nacisti bili zli, a Srbi to nisu, barem ne tako jednoznačno, jer ratni zločini činjeni su na svim stranama. Svačije porodice prošle su kroz patnje tokom rata.

NN: Ne mislite li da je Njemačka zadnjih godina dosta žestoko kritikovala Hrvatsku? I da je došlo do određene promjene?

NOJ: Ne, nije došlo ni do kakve promjene. Hrvatska, Slovenija, pa i Crna Gora, su sada dio zapadne politike. Zato sebi mogu dozvoliti da ih pomalo kritikuju. Ali Srbi nisu dio zapadne politike. Zapadu se ne sviđa nastojanje Srbije da očuva svoju političku samostalnost i vojnu neutralnost. Tako da sad imate kritikovanje Srbije, a istovremeno pokušaje ubjeđivanja da se priključi Zapadu. Prema Srbima će postupati umjereno ako ne pokrenu pitanje granica i ako kažu da prihvataju nezavisnost Kosova. Bile su masovne kritike od strane Zapada zato što je Srbija poslala voz u Mitrovicu samo zato što je na njemu pisalo da je Kosovo Srbija. Ja sam pitao šta tu zavređuje kritiku? Ako poštujemo međunarodno pravo, Kosovo jeste Srbija. Nisu mi mogli pružiti smislen odgovor.

NN: Kako se Vaša politička grupacija Ljevice u njemačkom Bundestagu odnosi prema ovom pitanju? Interesuje li ih Balkan?

NOJ: Naravno. Ljevica i njena prethodnica PDS su se jasno izrazile protiv rata 1999. godine. Ljevica je pokazala razumijevanje i za srpsku stranu priče. Gregor Gizi, predsjednik naše stranke, prije rata došao je u Beograd kod Miloševića jer se nadao da je moguće spriječiti izbijanje rata. Međutim, njegovo nastojanje nije imalo šanse jer je Zapad želio rat. Do rata ne bi došlo samo u slučaju srpske kapitulacije u Rambujeu. PDS je uvijek imao racionalan pristup i pokušavao da razumije šta se stvarno dešavalo u Jugoslaviji. Svi oni koji se zalažu protiv NATO-a su naši prirodni saveznici. Naši prirodni saveznici su i svi oni koji su protiv ovakve neoliberalne i imperijalne EU. Ljevica želi evropske integracije, ali ne ovakvu EU. Tako da su svi oni koji imaju iste ciljeve, ako ne saveznici, onda barem istomišljenici.

NN: Ima li bilo kakvih političkih inicijativa prema našem regionu od strane Bundestaga?

NOJ: Ne, barem ne ništa ozbiljnije. Doduše, otkad su se Rusi jače angažovali u regionu, poneki instituti predlažu da se nešto uradi u vezi sa Balkanom. Marijeluize Bek, članica Zelenih, je predlagala ukidanje entiteta u BiH. Hvala bogu, ona više nije poslanica u Bundestagu. Međutim, sve dok Srbija ostane tiha i dok Rusija jače ne pusti korijen u regionu, to neće biti značajnije. Ako se Srbija pobuni, ako RS pokaže više političke samostalnosti, pojačaće se i pažnja Njemačke prema regionu. Ali, primijećeno je da se Srbi ne daju lako ubijediti da uđu u NATO, a ni rusko prisustvo nije ostalo neprimijećeno.

NN: Vi mislite da je ruski uticaj na Balkanu pozitivan?

NOJ: Naravno. Rusija je u kulturnom smislu veoma bliska Srbiji, Makedoniji, BiH, pa i Hrvatskoj. To su sve slovenske nacije. Razlike između Srbije, Rusije, Hrvatske, pa i Slovenije, su značajno manje nego razlike između Njemačke i svih ovih zemalja. Prema tome, šta je loše u tome da Rusija ima dobre odnose sa Srbijom?

NN: Šta kaže Ljevica, trebaju li balkanske zemlje u EU ili ne?

NOJ: Problem je u tome što EU više nije ono što je bila, naročito nakon početka izlaska Velike Britanije. EU više neće biti jedinstvena, nego će postati Evropa različitih krugova. Tako će, nažalost, Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija biti u zadnjem krugu, dok će Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa biti u centru. Sve će zemlje i dalje imati iste obaveze, ali prava više neće biti jednaka za sve. Tako da se bojim da članstvo BiH u EU ne bi donijelo prednosti kojima se nadate. Umjesto toga, nastaviće se ovo što imate danas - ostaćete polukolonija i tržište za njemačku robu. Glas Sarajeva neće se čuti ništa jače od glasa Zagreba ili Ljubljane. O svemu će odlučivati Njemačka i Francuska.

 

I u Evropi i u Americi sve više desničarenja

NN: Kada možemo očekivati da Njemačka dobije novu vladu?

NOJ: To ne zna niko. Može se desiti da dođe do dogovora, može se desiti manjinska vlada, a mogu se desiti i novi izbori. Pritom, novi izbori su najmanje vjerovatni jer ankete pokazuju da bi rezultat bio veoma sličan.

NN: U Bundestag su prvi put ušli neonacisti. Kako to vidi Ljevica?

NOJ: I u Evropi i u Americi vidimo sve više desničarenja. Sve te nacionalističke težnje pretaču se i u političke organizacije. U Njemačkoj je to Alternativa za Njemačku. Izbjeglička kriza je te trendove samo pojačala. Nažalost, sve to je dovelo do toga da je Alternativa ušla u Bundestag. Postoji nekoliko tema u kojima imamo iste pozicije, poput Sirije, spoljnog vojnog intervencionizma, kako postupati prema Rusiji, prema SAD, i slično. Međutim, mnogo više ima stvari u kojima ne samo da imamo različita mišljenja, nego i potpuno suprotstavljene pozicije. Mi ljevičari smo antirasisti, želimo socijalnu politiku u kojoj njemački građani neće gladovati. Pozicija Alternative je neoliberalna, a uz to i nasilno rasistička i neonacistička. Zbog toga ni za Srbe Alternativa nije prihvatljiva kao partner. Znamo šta su nacisti uradili Srbima.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije