Intervju

Aleksandra Štiglmajer: Uvođenje viza bilo bi ravno katastrofi

Aleksandra Štiglmajer: Uvođenje viza bilo bi ravno katastrofi
Aleksandra Štiglmajer: Uvođenje viza bilo bi ravno katastrofi
Almedin Šišić

Aleksandra Štiglmajer, generalni sekretar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) i nekadašnji portparol OHR-a, ne dvoji da je BiH u ozbiljnoj krizi, ali vjeruje da će ubrzo uslijediti preokret.

U intervjuu za "Nezavisne", Štiglmajerova kritikuje način na koji EU tretira sporazum "Sejdić i Finci", te predviđa katastrofalne posljedice i urušavanje ugleda EU ukoliko bi zemljama zapadnog Balkane vize ponovo bile uvedene.

NN:  Kako iz perspektive ESI-ja gotovo 20 godina od završetka rata vidite stanje u BiH, u kojoj je društvo u dubokoj ekonomskoj i socijalnoj krizi, a politika zaglibljena u živom blatu na evropskom putu zemlje?

ŠTIGLMAJER: Slažem se da je BiH u ozbiljnoj krizi, ali ima nešto što mi daje nadu: imam utisak da su i ljudi i rastući broj političara sve nezadovoljniji situacijom. To je podstaknuto činjenicom da druge zemlje u regionu napreduju u evropskim integracijama, a BiH stagnira. Vjerujem da je pitanje vremena kada će se stvoriti "kritična masa" koja će dovesti do preokreta. On bi morao biti zasnovan na međustranačkim, međuentitetskim i međuetničkim kompromisima, koji će omogućiti da BiH odlučno krene prema Evropi i koji će ponuditi rješenje za stvarne probleme građana. Važno je da ljudi izražavaju svoje nezadovoljstvo i da nisu samo pasivni i trpe trenutnu situaciju.

NN: U BiH se već mnogi zgražavaju i pri pomisli na slučaj "Sejdić i Finci", koji je od osnovnog pitanja poštivanja ljudskih prava u protekle tri godine prerastao u prvorazredno političko pitanje. Završen je još jedan sastanak lidera, ovog puta u Pragu, a mišljenja o rezultatima sastanka su podijeljena. Ima li izlaza iz ove situacije?

ŠTIGLMAJER: Evropska inicijativa za stabilnost u oktobru je objavila dva izvještaja o slučaju "Sejdić i Finci". U njima smo jasno poručili da je EU napravila grešku što je postavila dogovor o provedbi presude kao uslov za aplikaciju za članstvo u EU. Zašto? Zato jer su pitanja prava etničkih ili nacionalnih zajednica i manjina veoma osjetljiva i nigdje se ne rješavaju lako, niti u EU, a kamoli u BiH. Belgiji je trebalo osam godina da provede odluku ustavnog suda koja se ticala biračkih prava u jednom distriktu. Nadalje, Ustav BiH nije "rasistički". Sličan je ustavu i izbornim mehanizmima u nekoliko država EU, na primjer u Belgiji, Italiji (Južnom Tirolu) i Kipru.

Naravno, Ustav BiH nije dobar i mora biti promijenjen, i radi ostalih i radi velikog broja mogućnosti blokada. Ali, to je trebalo ostaviti za kasnije, kada BiH krene ka Evropi i kada bude povoljnija situacija. Za EU je sada teško napraviti korak unazad i priznati grešku, ali mislim da, ako ne dođe do dogovora u narednom periodu, EU treba da traži i prihvatiti djelimično rješenje o koordinacionom mehanizmu i Domu naroda - i dozvoli da BiH aplicira.

NN:  Bez obzira na to kako se završila priča o odluci "Sejdić i Finci", vjerujete li istinski da naša država ima evropsku perspektivu?

ŠTIGLMAJER: Nedvosmisleno da. Uvjeti za članstvo su strogi i ne treba gajiti iluzije, što duže čekate bit će sve stroži, ali ono što je najbitnije je da su oni najčešće dobri za BiH i da se mogu ispuniti. Primjer Hrvatske jasno pokazuje da je i dalje moguće postati članica EU.

NN:  Mnogo toga će zavisiti i od politike Njemačke, kao najuticajnije članice EU, prema BiH. Vjerujete li da bi mogućim preuzimanjem njemačke diplomatije od strane SPD-a moglo doći do promjene ukupne politike ove zemlje prema BiH?

ŠTIGLMAJER: Ne vjerujem, politika Njemačke prema BiH i drugim zemljama regiona je jasna i nedvosmislena: zemlje regiona će postati članice EU nakon što ispune sve uvjete za članstvo.

Ustav BiH nije dobar i mora biti promijenjen i radi ostalih

NN: Kako komentirate to što u koalicionom ugovoru stranaka SPD i CDU, u kojem se govori o politici proširenja zasnovanoj na strogim kriterijima, piše da stoje iza nje i da ona treba da obuhvata sve zemlje zapadnog Balkana, ali se pominju samo Srbija i Kosovo, ne i BiH?

ŠTIGLMAJER: Vjerujem da namjera pregovarača koalicionog ugovora nije bila da izostave ostale države, nego da budu jasni da pozicija Njemačke u pogledu na potrebu poboljšanja odnosa između Srbije i Kosova ostaje ista. Njemačka je insistirala i nastavit će da insistira na tome da Srbija uredi svoje odnose sa Kosovom prije nego što postane članica EU. Ona i neke članice EU se boje novog "slučaja Kipar" i žele to spriječiti.

NN:  Šta bi za BiH i čitavu regiju značilo novo uvođenje viza za građane, s obzirom na to da uskoro možemo očekivati izglasavanje mehanizma suspenzije bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana? Već ste ranije izjavili da mehanizam suspenzije nije najbolje osmišljen.

ŠTIGLMAJER:  Takav razvoj situacije bi bio katastrofa i krivi potez, koji bi naštetio ugledu EU i ugrozio europske integracije država regiona. Smanjenje broja neosnovanih zahtjeva za azil je legitiman cilj EU, ali suspenzija ili ukidanje bezviznog režima, strašenje istim i pritisak na vlade regiona da one smanje broj tražilaca azila su pogrešni instrumenti za ostvarivanje tog cilja.

Postoje druga rješenja: pokazalo se da ovog problema nema u državama kao što su Austrija i Nizozemska, jer je kod njih procedura rješavanja zahtjeva za azil kratka, traje jednu do tri sedmice. Isto tako se pokazalo da, ako se skrati procedura rješavanja zahtjeva, problem nestane. Njemačka je prošle godine privremeno skratila proceduru, koja je trajala oko tri mjeseca, na 10 dana i imala je odmah 80 posto manje zahtjeva. Švajcarska ju je skratila na nekoliko dana za stalno i više nema problema. Iz tog razloga pozdravljam to što Njemačka želi zastalno skratiti azilsku proceduru.

Rat nikome nije  ni na kraj pameti

NN:  Možemo čuti i mišljenja, čak i od nekih međunarodnih zvaničnika, da je BiH i dalje "bure baruta" koje samo što nije eksplodiralo. Smatrate li da bi Brisel i Vašington dozvolili bilo kakvu vrstu novih etno-sukoba?

ŠTIGLMAJER:  Ne slažem se s tom ocjenom. BiH je zemlja s mnogo političkih i socio-ekonomskih problema, ali i s nedavnim iskustvom rata, tako da mislim da građanima u BiH i političkim liderima nije ni na kraj pameti opet ratovati. A, i ne vidim da bi takav razvoj dozvolili međunarodni akteri.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije