Intervju

Andrea Dorić za "Nezavisne": Bez ljudi koji mogu da stvaraju nemamo budućnost

Andrea Dorić za "Nezavisne": Bez ljudi koji mogu da stvaraju nemamo budućnost
Foto: N.N. | Dorić za "Nezavisne": Bez ljudi koji mogu da stvaraju nemamo budućnost
Ljiljana Radić

Republika Srpska mora da ide u pravcu izgradnje društva znanja i odgovornosti. Znanje je osnov svega i tu veliku ulogu mora da odigra obrazovni sistem, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Andrea Dorić, delegat u Vijeću naroda Republike Srpske i kandidat Socijalističke partije za Narodnu skupštinu RS iz Izborne jedinice 3.

Govoreći o rodnoj ravnopravnosti istakla je važnost edukacije žena, te da žene moraju unutar sebe da izgrade odnos samopoštovanja i da razbijaju stereotipe koje im je nametnulo tradicionalno oblikovano patrijarhalno društvo.

"Bitno je da otvaramo ove teme u javnom prostoru, da vršimo edukacije i da donosimo zakonske propise koji će poboljšati položaj žene i uravnotežiti muško-ženske odnose za dobrobit našeg društva i naše zemlje", istakla je Dorićeva.

NN: Najmlađi ste delegat u Vijeću naroda Republike Srpske i jedna ste od rijetkih žena na tako odgovornoj funkciji. Koliko je teško biti žena u politici?

DORIĆ: Pozicija delegata u Vijeću naroda RS zahtijeva veliku političku odgovornost, profesionalizam i razumijevanje društvenih i političkih procesa u Srpskoj, ali i izvan nje. Pozicija žene u politici u našem društvu traži veliko ulaganje u širenje svoga znanja i svojih profesionalnih vještina. Svaka žena koja odluči da se bavi politikom u našem, još uvijek patrijarhalnom društvu, mora da bude spremna na veliko strpljenje, opreznost i neprestanu borbu sa stereotipima. Mi smo još uvijek nedovoljno liberalizovano društvo gdje je pozicija žene, pozicija podređene i često nedovoljno shvaćene osobe. Međutim, zadnjih je godina situacija mnogo bolja nego prije više od jedne decenije. U Socijalističkoj partiji i među našim koalicionim partnerima postoji veliki broj uspješnih žena koje trasiraju put ravnopravnosti žena u politici u Srpskoj. Ta promjena je nastala kao dio procesa liberalnog i demokratskog sazrijevanja odnosa našeg društva prema poziciji žene u njemu. Taj proces nije lak i on još traje. Borba žena za polnu jednakost i učešće u politici u svijetu traje više od dva vijeka i zahtijeva velika odricanja. Sjetimo se samo koliko je bila teška borba sufražetkinja za pravo glasa žena u svijetu. Sjetimo se žrtava koje su podnijele jedna Emili Dejvidson ili brojne druge aktivistkinje koje su se borile za pravo žena da učestvuju u politici. Pri čemu je njihov zahtjev bio potpuno opravdan. Žene su tražile samo jedno prirodno i logički utemeljeno pravo, a to je da donose odluke o sebi i društvu u kojem žive i kojem doprinose. Danas žene imaju pravo glasa u većini zemalja svijeta. U našoj takođe. Ono šta nam predstoji jeste borba za izjednačavanje položaja žena i u drugim sferama života i društvenog djelovanja.

NN: Na koji način je moguće poboljšati položaj žene u društvu?

DORIĆ: Prije svega potrebna je odgovarajuća edukacija žena. Žene moraju unutar sebe da izgrade odnos samopoštovanja i da same razbijaju stereotipe koje im je nametnulo tradicionalno oblikovano patrijarhalno društvo. One moraju da pokažu svoju sposobnost i dobronamjernost prema društvu i procesima u njemu. To, prije svega, podrazumijeva izgradnju odnosa međusobog poštovanja između muškaraca i žena. Za uspostavljanje takvih odnosa neophodno je raditi na stalnom usavršavanju žena, razvijanju njihovih kreativnih i poslovnih sposobnosti, ali prije svega olakšavanju njihove pozicije majke. To je bitno pitanje u svakom društvu. Žene moraju da dobijaju finansijsku pomoć vlasti u periodu poslije poroda. To postoji u Srpskoj i to je jedan veliki plus za našu Republiku. Sa druge strane, poslodavci moraju da pomažu žene i da imaju razumijevanja prema njihovoj potrebi da se ostvare ne samo u poslu, već i kao majke. Osim toga, društvo mora preventivno da djeluje na suzbijanju porodičnog nasilja nad ženama. U teškom položaju nalaze se brojne samohrane majke u Srpskoj. To su kategorije ljudi o kojima društvo mora da vodi brigu. Neophodno je da postoje i edukacije za muškarce. Muškarci moraju da razumiju da su žene neodvojivi dio čovječanstva, da imaju ista prava kao i muškarci. Oni moraju da shvate da kroz dobronamjernost i poštovanje prema ženama, kao jednakima u porodici, u poslu, u politici, mogu da izgrade stabilniji i daleko ljepši svijet za sve. Zato je bitno da otvaramo ove teme u javnom prostoru, da vršimo edukacije i da donosimo zakonske propise koji će poboljšati položaj žene i uravnotežiti muško-ženske odnose za dobrobit našeg društva i naše zemlje.

NN: Pitanje društvene stabilnosti je nezaobilazno, koji su najvažniji aspekti društvenog uređenja kojima treba da se posvete institucije RS?

DORIĆ: Republika Srpska mora da ide u pravcu izgradnje društva znanja i odgovornosti. Znanje je osnov svega i tu veliku ulogu mora da odigra obrazovni sistem. Pored stvaranja društva znanja, neophodno je da se posvetimo demografskoj obnovi društva. Bez ljudi koji mogu da stvaraju i privređuju nemamo budućnost. Jedino je ozbiljnim subvencijama moguće pokrenuti demografsku obnovu. Uz mehanizme kojima bi bilo olakšano i pomognuto roditeljstvo, rješavanje stambenog pitanja porodica sa djecom, unaprijeđeno školstvo i predškolsko vaspitanje, osnažena bezbjednost, moguće je očekivati demografski rast stanovništva. U društvu mora da se stvara pozitivna klima, optimizam i da se afirmiše kreativnost. Moramo da se stalno usavršavamo, da se istinski potrudimo da budemo bolji. Ja vjerujem da to možemo i da je na tome umnogome radio blok pozicionih partija u Srpskoj u zadnjih dvanaest godina. To je put koji smo trasirali i uspjećemo u našim namjerama da Srpskoj omogućimo ljepšu budućnost.

NN: Spomenuli ste da je bitan aspekt obrazovanje, šta je potrebno da uradimo da bi obrazovni sistem bio još bolji i da bi adekvatnije pratio društvene potrebe u Republici Srpskoj?

DORIĆ: Postoje zanimanja i studijski programi koji su iz domena društvenih nauka i bitni su za Republiku Srpsku, ali nisu komercijalni. Njih društvo mora da subvencionira i održava. Vjerovatno uz manje upisne kvote i slično. To su struke koje su neophodne za očuvanje jezika, istorije, kulture, društvene i političke misli. Sa druge strane, veliki broj studijskih programa potrebno je prilagoditi tržišnim uslovima i tržištu rada. To je kada je riječ o visokom obrazovanju. Kada je riječ o nižim nivoima obrazovanja, bitno je da oni prate tržišne potrebe. Kreiranje obrazovnog sistema ne može da bude proizvod nekolicine stručnih saradnika koji ga po funkciji kreiraju. Obrazovni sistem mora da bude posljedica dogovora različitih aktera, od političke elite, akademske zajednice, preko poslodavaca do građana. Ovo je fundamentalno pitanje. Dobar obrazovni sistem je preduslov za razvoj društva.

NN: Radite u Fondu penziono-invalidskog osiguranja. Kako gledate na penzioni sistem u Republici Srpskoj?

DORIĆ: Reformama Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju penzije su od 2012. godine do danas povećane za devetnaest procenata. Takav rast nema nijedan penzioni sistem u regionu osim Republike Srpske. Svjesni smo da je povećanje nedovoljno u odnosu na potrebe penzionerske populacije i zato ćemo da i u budućnosti idemo ka povećanju penzija. Rast penzija za skoro dvadeset procenata u zadnjih šest godina je dokaz da se Srpska brine o svojim građanima. Penzije su prelaskom na trezorski način poslovanja, što je proizvod rada Socijalističke partije i njenog lidera Petra Đokića, postale redovne i sigurne. S potpunim pravom mogu da istaknem da je naš penzioni sistem stabilan. U tome najveće zasluge idu Socijalističkoj partiji, prije svega našim ministrima Petru Đokiću i Milenku Savanoviću. Znajući sve to, uvjerena sam da je Socijalistička partija najvažniji stub očuvanja politike stvaranja socijalno uravnoteženog društva u Srpskoj. Vjerujem da tu energiju i dobronamjernost prepoznaje najveći dio naših građana. S njima smo spremni da izgradimo još stabilniju i još snažniju Republiku Srpsku, za dobrobit svih njenih stanovnika i budućnost naše djece.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije