Takmičite se u činjenju dobra, kaže Kur'an. To znači, kako bi kazao Marokanac Allal al-Fasi da umjesto o sebi i svojima razmišljate i o drugima (Et-Tefkiru bil-gajr). Da drugima činite ono što oni misle da je dobro za njih, ne ono što vi mislite da je dobro za njih. Ili, kako bi kazao naš Poslanik, a.s: "Vjernik je samo onaj koji želi drugome ono što želi sebi". To bi bila moja poruka muslimanima i svima drugima u BiH, uz želju da im Uzvišeni Allah podari ono što je dobro za njih. Kao što sam rekao, ovaj Bajram simbolizira našu spremnost da se približimo Uzvišenom Allahu činjenjem dobra, a to nije moguće postići bez žrtve i odricanja, kaže Osman ef. Kozlić, banjalučki muftija, u bajramskom intervjuu za "Nezavisne".
NN: Šta za muslimane - Bošnjake znači Kurban-bajram i koliko smo se mi uopće spremni žrtvovati za opšto dobro?
KOZLIĆ: Čini mi se da je prirodno da se muslimani više raduju Ramazanskom, nego Kurban-bajramu. To govorim iz ličnog iskustva, jer se radujemo što smo ispostili ramazan, što ponovo možemo uživati u lijepom i ugodnom jelu ili piću. Kurban-bajram dolazi neposredno nakon posta u mjesecu ramazanu, a svrha posta se ogleda i u tome što posteći treba da razvijamo osjećaj međuljudske solidarnosti, u nama treba da pobudi ljudsku, humanu dimenziju da budemo spremni na žrtvu (ar. 'id al-adha, blagdan žrtve), a to znači da se približimo Uzvišenom Bogu (ar. kurban - približiti se Bogu). Za muslimane općenito, samim tim i za Bošnjake, prinošenje žrtve ili kurbana, odnosno obilježavanje Kurban-bajrama, podjela kurbanskog mesa siromašnim i socijalno ugroženim kategorijama, komšijama, prijateljima i bližnjima, ima veliki značaj. Koliko smo mi, doista, spremni žrtvovati za opšte dobro, teško je odgovoriti. Opšte dobro podrazumijeva istinsku spremnost za žrtvovanje, odricanje, kompromis, solidarnost. Na nivou kolektivne svijesti, mislim da još nismo blizu spremnosti da se žrtvujemo za opšte dobro. Tu svijest nemamo čak ni na nivou kolektiviteta jednog naroda u BiH, a da o međunacionalnoj ili međukonfesionalnoj solidarnosti i ne govorimo. Kurban-bajram je prilika da se na to ukaže.
NN: Kakvu ulogu u životu Bošnjaka - muslimana danas ima hadž, kao jedna od temeljnih islamskih dužnosti?
KOZLIĆ: Hadž ili hodočašće Kabi, najvećem svetištu muslimana, jedna je od pet temeljnih islamskih dužnosti. I hadž i kurban su vrste pobožnosti koje podrazumijevaju rad, zarađivanje i štednju. Drugim riječima, ako se ne angažirate, ako niste vrijedni, radini, poduzetni, ne možete izvršiti Božju zapovijed, ne možete se približiti Bogu. Hadž je poseban ibadet (pobožni čin) koji, pored materijalne strane, podrazumijeva i fizički napor, strpljivost, spremnost na toleranciju. On je veličanstven po tome što hadžija, umotan u dva bijela čaršafa, uči da bude umjeren u životu i da se priprema za sudnji dan, a to je trenutak kada se pred Dragog Boga dolazi bez odjeće, kao od majke rođen; samo sa dobrim djelima. Hadž je i svojevrstan kongres muslimana na kojem bi muslimanski intelektualci trebalo da pretresu pitanja važna za život, kako muslimana tako i cijelog čovječanstva. Nažalost, znate i sami da to nije tako. Ipak, hadž je i danas za Bošnjake - muslimane važna odrednica vjerskog i nacionalnog određenja. Raduje nas da svake godine iz Banjaluke imamo po nekoliko hadžija, što znači da tradicija nije prekinuta.
NN: Cinici bi primijetili da imamo sve više hadžija, a sve manje naših starih, čestitih ljudi. Kako na to gledate?
KOZLIĆ: Djelimično bih se složio. Mi ne treba da preuzimamo Božje prerogative i ocjenjujemo da li je neko iskreno nanijetio hadž, da li mu je kurban primljen kod Boga, da li ga je namaz popravio? Možemo kazati da se čestitost mjeri činjenjem dobra ljudima, spremnošću da se žrtvujete, budete solidarni. Zato Kur'an i ističe da do Boga ne dopiru krv i meso kurbana, nego upravo ta čestitost, odnosno takvaluk. Isto je i sa hadžom i hadžijama.
NN: U kakvom stanju Bošnjaci dočekuju ovogodišnji Kurban-bajram?
KOZLIĆ: Najvažnije je da Bošnjaci i ovaj Bajram dočekuju u miru u svojoj domovini, BiH. Nažalost, ovaj praznik dolazi u vrijeme pred lokalne izbore u BiH, što u našim prilikama znači zaoštravanje odnosa, zatvaranje u nacionalne torove i ispaljivanje otrovnih strelica. Nekako se čini da se nad Bosnom nadvio crni oblak. Mislim da je vrijeme zastrašivanja prošlo, da oni koji slute zle slutnje sami sebi štetu čine i obmanjuju javnost. I narodima u BiH i našim evropskim susjedima je dosta sukoba, stradanja i izbjeglica. Zato je potrebno kazati političarima da se prihvate posla i rješavaju mnoga socijalna i životna pitanja svih građana u BiH. Slogani na lokalnim izborima tipa "Srpska može bolje" u RS ili "ne damo Bosnu i Hercegovinu" u FBiH jednostavno zvuče isprazno. Mišljenja sam da na lokalnim izborima treba da preovladaju lokalne teme. Jer, ako kandidati na lokalnim izborima zanemare lokalne i istaknu nacionalne teme, oni time šalju poruku ili da ne razumiju lokalne probleme ili da za njih nemaju rješenja.
NN: Možete li uporediti Bajrame nekad i sad?
KOZLIĆ: Meni Bajrami uvijek imaju istu draž. Oni su radost u porodici, susreti s rodbinom i prijateljima, dijeljenje radosti s komšijama koji ne pripadaju tvom svjetonazoru. Nekako mi se čini da je suština ista ili nam se ponekad čini da tu draž treba posebno njegovati. Vjera je onaj neposredni kontakt, iskrena riječ, čestitanje Bajrama. Ne smijemo dozvoliti da naši blagdani izgube tu draž. Običaji znaju biti različiti, okolnosti izmijenjene, ali suština ibadeta ili pobožne čestitosti treba da ostane ista.
NN: Kako danas muslimani u Banjaluci dočekuju Bajrame?
KOZLIĆ: Hvala Allahu Uzvišenom, bolje nego prošle godine. Ne treba zaboraviti da je ovo drugi Bajram koji klanjamo u obnovljenoj Ferhadiji. Svečano otvaranje Ferhad-pašine džamije, na Dan džamija, 7. maja, najznačajniji je i najljepši događaj u ovoj zemlji u ovoj godini. Ja bih volio da takvih i još ljepših događaja u našoj zemlji bude više do kraja kalendarske godine. Ali, pogledajte koliko malo treba da se nad Bosnom naoblači. Bez obzira na spomenuta događanja i zaoštravanje retorike u vrijeme predizborne kampanje, muslimani u Banjaluci s radošću dočekuju Kurban-bajram i kurbane uplaćuju Rijasetu Islamske zajednice u BiH, jer znaju da će isti biti podijeljeni upravo najpotrebitijima, povratnicima u RS i drugim mjestima.
NN: Šta je ono što je specifično za Banjalučane kada je u pitanju tradicija obilježavanja Bajrama?
KOZLIĆ: Nažalost, nisam rođen u ovom divnom gradu i ne znam kako se nekada ovdje bajramovalo. Mislim da u suštini nema neke bitne razlike u našim krajevima kada su Bajrami u pitanju. I danas se ocu, majci ili nanama i djedovima ide na bajramski ručak spravljen od kurbanskog mesa. Za Bajram se srca smekšaju pa se prisjetimo naših umrlih, proučimo im dovu uoči Bajrama ili obiđemo njihova mezarja. Prisjetimo se ko nam nedostaje, zašto nam radost nije potpuna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.