Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, rekao je da se u Ustav moraju unijeti elementi tzv. neteritorijalne, odnosno personalne autonomije koji će omogućiti pripadniku svakom od tri konstitutivna naroda da uživa punu konstitutivnost bez obzira na to da li će se naći u federalnoj jedinici vlastite ili heteroetničke većine.
On kaže da se Hrvatima imputira pojam "treći entitet" kako bi se kod međunarodnih partnera diskreditovao njihov zahtjev za jednakopravnošću.
"S druge strane, oni koji to plasiraju zapravo izravno potvrđuju da u BiH već postoje srpski i bošnjački entitet, zašto bi onda treći bio problem", rekao je Ljubić.
U pisanom u intervjuu za "Nezavisne novine" kaže da su Hrvati najveće žrtve rata te da je Hrvatima u interesu da se kriza što prije riješi.
NN: Kako komentarišete podnošenje zahtjeva za reviziju presude od strane Bakira Izetbegovića i da li se Hrvati u BiH slažu s tim?
Ljubić: Zahtjev je kontroverzan s više aspekata, a nije mogao biti podržan od strane hrvatske strane jer, između ostalog, podrška nije niti tražena. Zahtjev je jednostrano pripreman od bošnjačke strane, jednostrano je i vaninstitucionalno donesena i odluka, upitan je legitimitet agenta, a nepoznata nam je i eventualna nova argumentacija podnositelja. Da podnositelj ovaj zahtjev vidi kao isključivo bošnjačku stvar, svjedoči i intervju Bakira Izetbegovića u večernjem dnevniku BHRT-a prije nekoliko dana, kad je izrijekom rekao, parafraziram: "da se hrvatska ili srpska strana našla u istoj situaciji i oni bi učinili isto", vjerojatno želeći reći da je nad Hrvatima ili Srbima počinjen genocid i oni bi isto reagirali.
NN: Hrvati su poprilično rezervisani kada je ta revizija u pitanju. Zbog čega, s obzirom na to da mnogi tvrde da se radi o možda i najvećoj krizi BiH od Dejtona naovamo?
Ljubić: Nismo rezervirani i nismo neosjetljivi na bilo čiju žrtvu, a posebice nas boli ona hrvatskog naroda. Zaboravlja se da su Hrvati u BiH najveće žrtve ovog rata. Sa teritorije entiteta Republika Srpska je nestalo preko 95% prijeratnog hrvatskog stanovništva, a u čitavoj BiH se broj Hrvata skoro prepolovio, dakle stradanje razmjera genocida. Međutim, da li bi nova presuda Srbiji za genocid ili proširenje područja genocida van Srebrenice pomogli onima koji su ostali da opstanu ili onima koji se žele vratiti da se vrate? Hrvatima je interes da se ova kriza što prije smiri, da institucije nastave raditi. Blokada institucija znači zaustavljanje institucionalnih promjena koje su neophodne da bi se nastavio proces europskih integracija. Nama je interes da se mijenja Izborni zakon koji će i Hrvatima jamčiti izbor legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH, izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH, izbore u gradu Mostaru gdje su smještene hrvatske najvažnije institucije.
NN: Kako će se i da li će se uopšte riješiti ova kriza, jer šta god da odluči Sud u Hagu, jedna strana u BiH će biti nezadovoljna?
Ljubić: Novi moment u odnosu na pitanje revizije je pismo članovima Predsjedništva i to vidim kao vraćanje ovog pitanja u institucionalne okvire, ali isto tako manevar Suda da teret odluke, koja bi trebala biti njihova, prebacuju na institucije BiH. Bez obzira na sve, ja to vidim i kao priliku da se proces vodi putem smirivanja tenzija. Bilo kako bilo, mislim da bi se trebalo suzdržati od prekomjernih reakcija. Kao liječnik bih takve reakcije usporedio s ubodom ose. Ubod može biti bolan, ali prekomjerna - alergijska reakcija može biti opasnija nego sami ubod. Stoga ja očekujem da u najskorije vrijeme odgovorni legitimni predstavnici tri naroda nastave rad u institucijama. Da trezveno i otvoreno stavimo na stol sva sporna pitanja, pa i ona tipa jednostranih i vaninstitucionalnih djelovanja, institucionalnog i političkog nasilja, kojih je bilo i ranije i najveću štetu su upravo Hrvati imali.
NN: Već godinama pričate o trećem entitetu. Koliko je realno da dođe do toga i da li je Republika Hrvatska spremna da to podrži?
Ljubić: Hrvatska politika, koju definira i zastupa Hrvatski narodni sabor i koja ima podršku i Hrvatske i Europske unije, teži ka preustroju BiH na načelima federalizma. Jedan od modela operacionalizacije tih načela je federalna jedinica s hrvatskom većinom. S obzirom na disperziranost pripadnika sva tri naroda, stajališta smo da se uz neophodnu administrativnu teritorijalnu reorganizaciju u sustav i Ustav moraju unijeti elementi tzv. neteritorijalne, odnosno personalne autonomije koji će omogućiti pripadniku svakom od tri konstitutivna naroda da uživa punu konstitutivnost bez obzira na to da li će se naći u federalnoj jedinici vlastite ili heteroetničke većine. Pojam "treći entitet" nam se imputira kako bi se kod međunarodnih partnera diskreditiralo naše zahtjeve za jednakopravnošću. S druge strane, oni koji to plasiraju zapravo izravno potvrđuju da u BiH već postoje srpski i bošnjački entitet, zašto bi onda treći bio problem.
NN: Može li se taj treći entitet, odnosno federalizacija BiH, uraditi mimo Republike Srpske u smislu da se ne zadire u njenu teritoriju?
Ljubić: Svaka teritorijalna reorganizacija kao uostalom i ostale institucionalne promjene će morati biti konsenzus legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Više puta sam zadnjih 10 godina naglasio da su nam u tome neophodne dobre usluge međunarodnih partnera, a posebice jamaca i potpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma, uključujući i naše susjede Hrvatsku i Srbiju, koje su, iz meni neobjašnjivih razloga, eliminirane čak i iz PIC-a. Trebamo biti svjesni da bez neophodnih institucionalnih promjena Izbornog zakona i Ustava BiH ne može napredovati prema EU, što je naš cilj i konsenzus.
NN: Kako vidite budućnost BiH? Srbi je ne prihvataju, Hrvati su nezadovoljni, isto kao i Bošnjaci.
Ljubić: U nedavnom razgovoru s njemačkim ministrom za europske poslove Michaelom Rothom sam rekao ono što sam i ranije govorio da ponašanje sve tri strane u BiH svjedoči da nitko postojeće ustavno rješenje ne vidi kao nešto trajno ili konačno. Najbolje je to bilo vidjeti u odnosu na popis stanovništva i objavljivanje rezultata. Bošnjačka strana je pokušala sve da pokaže da su Bošnjaci muslimani natpolovična većina, srpska strana je nastojala da prikaže da je udio nesrpskog stanovništva u RS što manji, hrvatska strana se bojala da bi procent Hrvata mogao pasti ispod kritične točke što bi nekome mogao biti argument da Hrvatima osporava "pravo" na BiH, iako konstitutivnost podrazumijeva da bez jednog od tri tvorbena naroda nema BiH, barem ne u ovim granicama. Nažalost, pokazalo se da je sviju manje, a da su oni koji su ostali najsiromašniji u Europi. Borba za ovu zemlju, za svoj zavičaj, koju su svjedočili pripadnici sva tri naroda i u ratu i nakon rata, govori mi da se ovdje nitko ne odriče zemlje BiH, ali da ovakvu državu ne vide kao svoju. Kad je tako, onda sjednimo i dogovorimo se da i država BiH bude funkcionalna, pravedna i prihvatljiva za sva tri naroda i za sve njen građane.
Hrvatski kanal
NN: Hrvati traže kanal na svom jeziku, međutim stiče se utisak da smo danas daleko od toga. Vjerujete li da ćete dobiti taj kanal?
Ljubić: HNS BiH je prije nekoliko dana u Sarajevu predstavio koncept i modele transformacije RTV sustava u BiH i ne radi se tu samo o "kanalu na hrvatskom jeziku". Činjenica je da danas nitko u BiH ne može biti zadovoljan postojećim Javnim RTV sustavom. Naime, nakon deset godina pokušaja implementacije zakona, sustav još nije uspostavljen, financijski je neodrživ, neriješeni su odnosi između postojećih servisa, politički, nacionalno i stranački je pristran. Hrvati ponajmanje mogu biti zadovoljni jer je postojeći sustav nametnut protivno volji i glasu bilo kojeg legitimno izabranog predstavnika Hrvata u bilo kojoj instituciji BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.