Intervju

Đokić za NEZAVISNE: "HES Vrbas" traži nerealnu odštetu

Đokić za NEZAVISNE: "HES Vrbas" traži nerealnu odštetu
Đokić za NEZAVISNE: "HES Vrbas" traži nerealnu odštetu

Zahtjev firme "HES Vrbas" Banjaluka, koja je imala koncesiju za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu i koja od RS traži odštetu od 46 miliona maraka na ime ulaganja i izgubljene dobiti, nije realan, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS.

On je kazao da Vlada RS trenutno vodi intenzivne pregovore s "HES Vrbas" u vezi s mirnim rješavanjem ovog pitanja, ističući da u ovom trenutku ne postoje razlozi za pokretanje arbitraže u ovom slučaju.

NN: Kako se došlo u situaciju da Vladi RS prijeti opasnost da plati veliku odštetu "HES Vrbas"?

ĐOKIĆ: Moram da kažem da je u vezi s pitanjem "HES Vrbas" nepotrebno nastao problem. Predugo sve ovo traje kao otvoreno pitanje. Po mom mišljenju, moralo se znatno ranije odlučno reagovati i završiti to. Firma "HES Vrbas" nije izvršila svoje ugovorene obaveze u skladu s Ugovorom o koncesiji iz 2004. godine potpisanim s Vladom RS, u rokovima i dinamici koja je bila planirana i mislim da on tu mora preuzeti odgovornost i zaista smatram da su u tom smislu najodgovorniji.

NN: Složićete se da je cijeli ovaj projekat pratio niz problema. Šta Vlada RS čini da razriješi ovu situaciju?

ĐOKIĆ: Naravno, cijeli taj projekat je pratio niz drugih problema i pojava koje su dosta interesantne i to se konačno mora završavati. Oni jesu najavili arbitražu, ali mislim da razlozi za arbitražu ne postoje u ovom trenutku, jer je ovo pitanje moguće riješiti drugačije. I mi smo zaista intenzivnije pristupili rješavanju ovog pitanja, pa se trenutno vode pregovori s koncesionarom "HES Vrbas" u vezi s mirnim rješavanjem pitanja koncesije, koje treba da se okonča time da oni izađu iz ovog projekta i da se na rijeci Vrbas nastavi započeta koncesiona aktivnost, gdje bi "Hidroelektrana Bočac" gradila hidroelektranu i eventualno više hidroelektrana u narednom vremenskom periodu.

NN: Da li smatrate da je odštetni zahtjev "HES Vrbas" od 46 miliona maraka precijenjen?

ĐOKIĆ: Mislim da je "HES Vrbas", u pogledu svojih aktivnosti koje je sprovodio, finansijski precijenio ono što su oni do sada uradili. Zato je potrebno na potpuno realan način sagledati sve ono što su oni do sada uradili i koliko su uložili u ovaj projekat i pokušati dogovorom to pitanje riješiti i to tako da im se ta vrijednost ulaganja nadoknadi, ali da to koliko je moguće bude u okviru realne vrijednosti njihovog ulaganja. Ona, po mom mišljenju i dokumentaciji koja je do sada prezentovana, nije ni blizu onoga što oni danas pokušavaju da naplate. Prema tome, mislim da su svugdje gdje je država u namjeri da sačuva koncesionara pokazivala puno fleksibilnosti i želje da ih očuva upravo i nastale greške.

NN: Da li će neko odgovarati ukoliko RS eventualno pretrpi štetu u ovom slučaju?

ĐOKIĆ: Slažem se s tim da se mora definisati pitanje odgovornosti ukoliko se na kraju desi da nastupi šteta po RS. Neko za to mora biti odgovoran. Mislim da se ne može očekivati da se izbjegne odgovornost u takvim slučajevima, jer se ona mora ustanoviti. Kod "HES Vrbas" je prilično složeno stanje, zato što je u dijelu aktivnosti u realizaciji ovog projekta trebalo da učestvuje i lokalna zajednica, odnosno grad Banjaluka, koji je od početka imao negativan stav prema projektu i "HES Vrbas" nije bio u stanju da pribavlja određenu dokumentaciju koja je bila neophodna za nastavak projekta i za sljedeće faze, gdje bi dokumentaciju trebalo da obezbjeđuje neka od republičkih institucija. Tu ima dosta pitanja koja su osjetljiva i ne možemo ih jednostrano posmatrati i reći kriv je ovaj ili onaj. Zato smo i ušli u postupak da otvoreno razgovaramo i postignemo mirno rješenje. Takođe, cijeli projekat "HES Vrbas" je složen zbog tog što su u periodu trajanja koncesije mijenjali vlasničke odnose u pogledu strukture onih koji su započeli projekat i onih koji su se kasnije uključivali. Ko je kome i kada i pod kojim uslovima ustupao dio koncesionih prava i tako dalje. To se dešavalo, ništa nije bilo nelegalno, ali je očito napravilo problem. I "HES Vrbas" u tom smislu ima svoj unutrašnji problem kojeg mora rješavati s onima koji su bili učesnici, s te strane, u toj njihovoj koncesionoj aktivnosti koja je do sada vođena.

NN: Kakva su onda Vaša očekivanja u vezi s ovim sporom i šta ukoliko sve završi na arbitraži?

ĐOKIĆ: Mislim da ćemo mi tu aktivnost u ovoj godini sigurno završiti. Pokušaćemo ako možemo sporazumno, a ako ne možemo, neka ide u dalji postupak, pa i arbitražu. Arbitraže se ne plašimo, jer ono što je Vlada RS kao koncedent učinila je, po meni, bilo nešto što smo radili u skladu sa zakonom i u tom smislu ne očekujem da bismo mogli biti oštećeni. Samo u nekom nepravednom arbitražnom postupku, kojih je nažalost bilo u nekim vremenima, možda bismo mogli imati problem zbog okončanja takvog spora.

Mislim da ovdje treba sve učiniti da se ovo okonča bez daljeg vođenja spora, na miran i sporazuman način, ali i istovremeno realan način. Niko nema pravo da od države zahtijeva ono što mu ne pripada, niti će država dopustiti da to neko uzme.

NN: Gdje je onda nastao cijeli ovaj problem?

ĐOKIĆ: Mislim da je ta koncesija svojevremeno dodijeljena na način koji nije trebalo da se desi i smatram da je na potpuno drugačiji način trebalo pristupiti definisanju rijeke Vrbas, njenog gornjeg toka, u pogledu izgradnje energetskih objekata, nego što je 2004. godine radila tadašnja vlast RS. Odatle se generiše problem, a on se kroz godine prenosi i došao je i do 2015. godine.

NN: Na čelu ovog ministarstva ste godinu dana, ocijenite nam stanje u privredi RS u tom periodu?

ĐOKIĆ: RS bilježi rast industrijske proizvodnje od oko 3,5 odsto i očekujemo da će to potvrditi i statistički podaci za cijelu prošlu godinu. To će nas dovesti do povećanja vrijednosti bruto domaćeg proizvoda u odnosu na 2014. godinu i očekujemo da će se i to kretati u nekom planiranom obimu, od oko dva odsto, što je veoma značajno. Kada se uđe u strukturu industrijske proizvodnje, situacija je različita i nije ista u oblasti vađenja ruda i kamena, gdje je dosta visoka i iznosi oko 11 odsto, dok je u nekim oblastima taj procenat manji. Sve to se na kraju svede na oko 3,5 odsto rasta. Međutim, moram istaći da imamo i određenih problema koji se tiču ograničenja zbog entitetskih i nadležnosti nivoa BiH. To je za nas veliki problem, vrlo često nismo u prilici povući određene poteze, jer moramo usaglašavati djelovanje na nivou BiH, koje ide dosta otežano. Ipak, imajući u vidu ukupno okruženje, možemo biti zadovoljni svim onim što smo radili u toku prošle godine.

NN: Govorite o rastu industrijske proizvodnje u 2015. Da li taj rast prati i rast broja zaposlenih i u kom procentu?

ĐOKIĆ: Mjere koje smo sprovodili imale su za cilj prvenstveno da povećamo broj zaposlenih u RS i to se desilo. Ukupan rast broja zaposlenih je oko 1,7 odsto u odnosu na 2014. godinu, a smanjenje broja nezaposlenih je veće i ono je oko 3,6 odsto u odnosu na 2014. godinu. Naš prioritet će biti i dalje podsticaj novom zapošljavanju i posebno želim naglasiti da je vidljivo da je došlo do rasta zaposlenosti u više oblasti industrijske proizvodnje, što je bio jedan od važnih ciljeva.

Energetski projekti

NN: Šta je s najavljenim energetskim projektima u RS?

ĐOKIĆ: U okviru Ekonomske politike donijeli smo odluku da damo snažnu podršku da "Elektroprivreda RS" (ERS) bude nosilac izgradnje novih velikih energetskih objekata. Jedan od velikih projekata na kojima se radi, a gdje je ERS nosilac, je izgradnja HE Dabar. Očekujemo da će ta aktivnost biti ubrzana, nakon što se razriješi pitanje dobijanja ekološke dozvole, gdje nas sada blokira FBiH, pa projekat u određenoj fazi miruje, iako je dosta pripremnih radova izvršeno. Značajno se odvijaju i aktivnosti kada je u pitanju koncesija koju smo dodijelili ERS za izgradnju vjetroelektrane Hrgud i očekujemo da će u 2016. godini biti načinjen veliki napredak u realizaciji ovog energetskog objekta. ERS se javlja i u projektu izgradnje TE Gacko 2, gdje je potpisan memorandum o razumijevanju s kineskom kompanijom "Dongfang Eelectric". Očekujemo da će se te aktivnosti u toku ove godine nastaviti i intenzivirati. Težimo da ERS dodijelimo koncesije i za druge velike energetske objekte i ta aktivnost se u okviru Vlade RS razmatra. Očekujem da će u narednih mjesec dana biti poznata mogućnost da li će ili neće ERS graditi neke nove energetske objekte, kao što je HE Buk Bijela.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije