Prvi prioritet nove vlasti u Banjaluci je rekonstrukcija gradske administracije, rekao je Dragan Čavić, kandidat za gradonačelnika.
"Treba odvojiti čistu administraciju, koja treba da bude servis građana. Treba normirati obavezne učinke za svakog ko pruža administrativne usluge, te uvesti jednošalterski sistem. Razvojni dio administracije mislim odvojiti kroz zavod za razvoj i upravljanje resursima grada", rekao je Čavić u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Šta je, po Vama, potrebno uraditi u Banjaluci?
Čavić: Banjaluci je prije svega potrebna promjena. Devetnaest godina vladavine jednih te istih ljudi dovelo je do zasićenja. Administrativni kapaciteti su bujali, a efikasnost je bila izuzetno niska. To se odrazilo na negativnost budžeta i velike deficite.
NN: Šta nudite građanima?
Čavić: Prije nego što kažem šta treba uraditi, treba reći osnovnu dijagnozu. Grad Banjaluka ima dug od 240 miliona, a gotovo 80 miliona dospijeva u naredne četiri godine. Grad ima ogroman administrativni aparat i blizu 3.400 zaposlenih.
Samo u tri preduzeća u vlasništvu ima gubitak s 31. decembrom 2015. godine od 80 miliona i sve što je u vlasništvu grada ima neizmirene obaveze od preko 300 miliona. To je faktično stanje.
Grad se suočava sa posljedicama neodgovorne vlasti, koja se pod hitno mora mijenjati.
NN: Šta biste, dakle, Vi uradili?
Čavić: Hitna rekonstrukcija gradske administracije pod broj jedan, s ciljem smanjenja rashoda i troškova da bi se obezbijedio razvojni potencijal. Drugi cilj je da se ta sredstva usmjere prije svega u podršku zapošljavanju, koja su do sada bila minorna.
Ja hoću u prvoj godini da obezbijedim šest miliona KM podrške na godišnjem nivou.
Apsolutno sam siguran da na godišnjem nivou na taj način možemo obezbijediti 1.000 do 1.500 novih radnih mjesta. To je za četiri godine do 5.000 novih radnih mjesta.
NN: Koje biste Vi mjere uveli?
Čavić: Dvije vrste mjera... Prvo, ono što Vlada nikad nije uradila, a ja ću uraditi - uvesti giljotinu popisa u nadležnosti grada. Moramo sačuvati i rasteretiti one u Banjaluci koji zapošljavaju.
Kad su seoska područja u pitanju, Fond za selo treba zatvoriti, oni samo troše pare. Sedamdeset pet odsto njihovih troškova su plate, a ostalo ide na održavanje rasvjete, seoskih puteva, a najmanje za podsticaje. Takav fond nam ne treba. To je izvor raznih spekulacija i "ugrađivanja". Zato oni ne treba da postoje.
NN: Kako biste Vi reorganizovali Gradsku upravu?
Čavić: Odvojiti čistu administraciju, koja treba da bude servis građana. Normirati obavezne učinke za svakoga ko pruža administrativne usluge, te uvesti jednošalterski sistem. Razvojni dio administracije mislim odvojiti kroz zavod za razvoj i upravljanje resursima grada.
Ne slažem se s mišljenjem mog protivnika da Banjaluci treba holding. Samo malo treba da pogledate kakve sve polemike postoje u Hrvatskoj i Sloveniji, i oni napuštaju taj koncept. Drugo, to je u Banjaluci nemoguće jer se radi o različitim svojinskim odnosima u preduzećima. A najbitnije: najveći dio njih su gubitaši.
Šta znači spojiti tri velika gubitaša - "Gradska toplana", Zavod za izgradnju i "Akvana", sa ukupno 80 miliona maraka gubitka - i nametnuti im administraciju koja se zove holding? To je samo stvaranje nove besmislene administracije i predstavlja novi trošak. A kako funkcioniše holding u našim uslovima najbolje se vidi na primjeru "Elektroprivrede".
Umjesto toga, treba izvršiti restrukturiranje svih gradskih preduzeća, a to treba raditi pomoću zavoda za razvoj i upravljanje resursima o kom sam maloprije govorio.
Tu treba smjestiti svu pamet i sve potencijale grada u smislu razvoja projekata i upravljanja projektima, aplikacija prema raznim fondovima, agrarne podrške selu uvezane potpuno sa plasmanom tih roba na gradskom tržištu. Mnogo toga bih ja još rekao, ali je nemoguće u ovako malom prostoru.
NN: Šta mislite o Vašem najvećem protivkandidatu, Igoru Radojičiću?
Čavić: Moram vam priznati da me jako neprijatno iznenadio jer je pokazao da ta slika pristojnosti u političkoj komunikaciji nije baš takva kakvu je predstavlja. Izrekao je mnogo ružnih stvari na moj račun koje nije trebao reći.
Ali, što je važnije, mislim da on nema sposobnosti za upravljanje gradom. Njemu je 50 godina, a njegova karijera je obilježena poslom asistenta na fakultetu i profesionalnim političkim radom. Za vrijeme dok je predsjedavao Skupštinom mnogo toga bi se moglo reći o zakonima koji su usvojeni.
Ključna razlika između mene i njega je spremnost na preuzimanje odgovornosti. Ja sam svojim političkim djelovanjem dokazao da sam spreman da preuzmem odgovornost. Često sam uzimao odgovornost čak i za one za koje nije trebalo jer smatram da, kad je čovjek neposredno izabran, on prije svega mora da bude odgovoran.
On mora biti svjestan da nekad mora povlačiti nepopularne poteze i da je moguće da će zbog toga biti izvrgnut kritici javnosti. Igor Radojičić na to nije spreman. On je u SNSD-u uvijek bio siva eminencija procesa. Za njega i sve ostale Milorad Dodik je nosio odgovornost.
Igor Radojičić čak nije mogao biti ni kandidovan dok Milorad Dodik to nije odobrio. Njegov hendikep je to što nije navikao da donosi odluke i da za te odluke snosi odgovornost. Milorad i ja smo bili saradnici u brojnim teškim procesima i odlukama. Kao predsjednik sarađivao sam ja i sa Igorom Radojičićem i ta saradnja je bila korektna. Ali odgovornost za procese koju ova funkcija zahtijeva traži više hrabrosti. Dodik je hrabrosti imao uvijek, a Radojičić nikad.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.