Intervju

Dragan Unčanin: Naš ljudski resurs je neprocjenjiv

Dragan Unčanin: Naš ljudski resurs je neprocjenjiv
Dragan Unčanin: Naš ljudski resurs je neprocjenjiv

Doktor Dragan Unčanin, šef Pejsmejker centra Univerzitetskog kliničkog centra RS u Banjaluci, koji je odnedavno u Udruženju kardiologa SAD i to kao šesti ljekar iz čitave BiH, smatra da su ljudski resursi najveći potencijal ovih prostora, te da je to jedan opšti utisak o profesionalcima s našeg područja.

U intervjuu za "Nezavisne" predstavio je stručna iskustva iz inostranstva i ciljeve koje ima kao rukovodilac Pejsmejker centra i jedan od najreprezentativnijih kardiologa UKC RS.

Unčanin, koji je i predsjednik Udruženja kardiologa RS, takođe je govorio o kardiovaskularnom zdravlju, odnosno stepenu obolijevanja kod nas, te uvođenju terapije srčanih aritmija i potrebi za kardiohirurgijom, koja bi značajno unaprijedila čitav zdravstveni sistem.

NN: Zašto ste odlučili vratiti se i raditi u UKC RS u Banjaluci  u momentu kada naša zemlja bilježi najveći odliv ljekara i nakon profesionalne realizacije u najreprezentativnijim univerzitetskim klinikama najprije u regionu, a zatim u Beču, Frankfurtu i Seulu?

UNČANIN: Ništa nije crno-bijelo... Pitanje je da li materijalnim sredstvima dobijate i kvalitetniji život, jer kvalitet ne određuju jedino finansije. Važne jesu, ali nisu osnovno mjerilo. Mnogo je tu faktora, treba dobro izvagati stvari i voditi se onim šta nam je potrebno i šta želimo postići odlaskom. U pravu ste kada ste pomenuli odliv ljekara,  jer mi imamo trend odlaska i čini mi se da ćemo pravu mjeru toga vidjeti tek kada nestanu sve administrativne prepreke.

NN: Možete li sa distance napraviti paralelu situacije, odnosno ograničenja i mogućnosti ovdje i u razvijenijim zemljama?

UNČANIN:  Vani je dosta mogućnosti, to je tačno. S druge strane, dosta je komplikovanije podizati porodicu, integrisati se, socijalno razvijati... Mnogo teže se stiču intimnija prijateljstva, socijalna mreža je ograničena, dakle sve ono što je dio kulture naših prostora. Naši ljudi posjeduju intelektualne i manuelne vještine, pa budu odlično prihvaćeni u inostranstvu i vjerujte da tu nije motiv samo novac koliko mogućnost stručne realizacije i činjenica da jedan mladi i ambiciozni ljekar negdje može primijeniti sve što je naučio, da ga ne ograničava zastarjela oprema, nedostatak materijala... Mi, međutim, ni u tome ne zaostajemo mnogo, jer sve te tehničke nedostatke kod nas mi kompenzujemo vanserijskom vještinom i improvizacijom, koja je nepoznanica nekome ko živi u izobilju. Dakle, taj naš ljudski resurs je nešto što je neprocjenjivo.

NN: Šta pokazuju posljednja istraživanja o zdravlju, odnosno bolesti srca na našim prostorima, u odnosu na druge zemlje i neke opšte parametre?

UNČANIN: Oko 50 odsto obolijevanja i smrti je vezano za kardiovaskularne bolesti i taj procenat je može se reći i prosjek za sve zemlje u okruženju, izuzev Hrvatske, kod koje je niži zahvaljujući mediteranskoj ishrani i klimi, reformama i višim izdvajanjima u zdravstveni sistem i zdravstvenu kulturu generalno. Imamo stvari koje možemo mijenjati, odnosno navike,  (ne)pušenje, ishranu, kretanje, ali i one koje su nepromjenjive, kao što je genetika. Kod mladih je to najvidljivije i kod njih je najvažnije djelovati preventivno.

NN:  Kada će biti stečeni uslovi za primjenu terapije srčanih aritmija u UKC RS, za koju ste edukovani, a koja se trenutno ne radi kod nas?

UNČANIN: Nadam se do 1. septembra ove godine kada je projektovan datum otvaranja elektrofiziologije. Mislim da bismo tada mogli i startovati s tom vrstom procedura.

NN: Iako je Pejsmejker centar UKC RS u Banjaluci jedan od superiornijih u BiH, čini se da bi tek kardiohirugija u RS značajno unaprijedila zdravstveni sistem.

UNČANIN: I kod (ne)primjene terapije srčanih aritmija, nedostatak kardiohirurgije je problem, jer je to jedna od agresivnijih metoda koja ponekad dovodi do komplikacija i kardiohirurška intervencija je neophodna. Mnogo bismo smanjili troškove te omogućili da medicina kod nas bude profitabilna. Kardiohirurgija kod nas je predviđena i prostorno i to jeste jedino što ovom centru nedostaje. Postoje nagovještaji da bi se mogla realizovati van UKC RS u Banjaluci, ali bi to mnogo više koštalo jer bi tražilo dodatna ulaganja. Mišljenja sam da bi nas kardiohirurgija dovela do apsolutnog razvoja.

NN: U Pejsmejker centru UKC RS medicinski dnevno zbrinete oko 20 pacijenata iz čitave RS. Da li je stepen slanja pacijenata prema drugim bolnicama sa kojima sarađujemo u regionu niži ili viši u odnosu na raniji period?

UNČANIN: Niža je stopa slanja pacijenata u druge bolnice u odnosu na ranije godine. Većina stvari se uspješno završava ovdje, osim onih koje zahtijevaju kardiohirurgiju. Osim toga, međutim, ovdje se svaki dan u Pejsmejker centru medicinski obradi 20 pacijenata od 60 predviđenih kapacitetom postelja i veoma uspješno se rade sve najzahtjevnije operacije za pacijente iz čitave RS. *

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije