Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, otkriva da radne grupe u sistemu koordinacije privode kraju tehničku finalizaciju odgovora na upitnik.
U pisanom intervjuu za "Nezavisne" Dilberović izražava zadovoljstvo što je u proteklom periodu održano oko 50 sastanaka, kojima je prisustvovalo oko 1.300 ljudi koji sudjeluju u mehanizmu koordinacije.
NN: Nedavno je održan značajan sastanak, o kojem se nije puno govorilo, posvećen nastavku ispunjavanja preuzetih obaveza na evropskom putu. Možete li nam pojasniti o čemu se radi?
Dilberović: Da, u ponedjeljak je održan sastanak Komisije za evropske integracije. Riječ je o tijelu uspostavljenom Odlukom o sistemu koordinacije u procesu intergisanja. Svrha sastanka je bila informisati Komisiju o trenutnom statusu pripreme odgovora na upitnik Evropske komisije.
NN: Velikih je problema bilo u vezi s ispunjavanjem odgovora iz upitnika, a mogle su se prethodnih mjeseci čuti i svakakve informacije o tome da određenim politikama nije stalo da urade svoj dio posla. Dokle smo došli u ovom trenutku?
Dilberović: Radne grupe u sistemu koordinacije privode kraju tehničku finalizaciju odgovora na upitnik. To u praksi znači da usaglašavaju sadržaj odgovora, metodološki ujednačavaju nivo podataka u njima, uvrštavaju nedostajuće informacije, referiraju na izvore podataka i slično. U nekoliko poglavlja upitnika posao je završen i sadržaj odgovora će biti upućen koordinatorima procesa integrisanja na svim nivoima na potvrđivanje, nakon čega će uslijediti njihovo prevođenje na engleski. Odgovore koje radne grupe ne uspiju finalizirati preuzeće ostala tijela u sistemu koordinacije. Mehanizam koordinacije je preslik ustavnog uređenja BiH, pa iako u njemu kohabitiraju desetine institucija sa svih nivoa vlasti i više od 1.300 ljudi, on funkcioniše. Možete li zamisliti koliko je energije, vremena i truda trebalo uložiti da toliki broj ljudi samo dođe na više od 50 sastanaka, a kamoli da svojim radom iznjedri proizvod? Pa se to, ipak, dogodilo.
NN: Potpuno apsurdno je zazvučala informacija da su propala dva konkursa za angažiranje prevodilaca za upitnik, jer nije se javio dovoljan broj prevodilaca. Šta se desilo u međuvremenu?
Dilberović: Apsurdno ili ne, činjenica je da na dva poziva za nabavku usluga prevođenja nije bilo kvalifikovanih ponuđača. Činjenica je i da agencije za prevođenje nemaju stalno angažovane desetine prevodilaca, ali i da su se na tender mogle javiti kao grupa ponuđača. Takođe je odavno poznata činjenica da je nabavka usluga prevođenja problem u čitavom regionu. Zakon o javnim nabavkama BiH omogućava da se na tender prijave samo subjekti registrovani za pružanje usluga prevoda, ali ne i samostalni prevodioci, koji najčešće ne rade za agencije ili poslovne subjekte registrovane za tu vrstu djelatnosti. S obzirom na ishod dva postupka, Direkcija je temeljem zaključka Vijeća ministara BiH raspisala poziv za angažman prevodilaca po ugovoru o djelu, jer je upitnik najznačajniji projekat u državi. Na poziv je stigla 251 prijava. Svi kandidati koji budu zadovoljavali formalne uslove poziva biće testirani i rangirani na listu s koje će biti angažovani za usluge prevođenja. Trenutno nije poznato koliko će prevodilaca biti potrebno, jer nije poznat konačan broj stranica teksta koji treba prevesti. Prevod će se odvijati postepeno, odnosno kako koji dio odgovora bude potvrđen tako će biti moguće prevesti ga.
NN: Bh. javnost zbunjena je i konfuzna različitim informacijama o preostalim preuzetim obavezama uoči apliciranja za kandidatski status. Možete li, u najkraćem, hronološki pobrojati šta je sve ostalo od obaveza?
Dilberović: BiH je zahtjev za članstvo u EU (koji mediji nazivaju aplikacijom za kandidatski status) podnijela u februaru 2016. godine. Nakon što je Vijeće EU zahtjev razmotrilo, pozvalo je Evropsku komisiju da pripremi mišljenje o njemu. Jedan od izvora informacija kojim se Evropska komisija služi u pripremi tog mišljenja je i upitnik. Nakon što BiH dostavi odgovore na upitnik, Evropska komisija će ih razmotriti i poslati dodatna pitanja, jer je to bila praksa i s ostalim državama, koje su dobijale od 200 do 600 dopunskih pitanja. Evropska komisija će takođe preduzeti terenske posjete i konsultovati izvještaje ambasadora država članica, Svjetske banke i međunarodnih organizacija, te na temelju svega pripremiti mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo. To mišljenje će razmatrati Vijeće EU, a Evropsko vijeće će u konačnici odlučivati o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
NN: Političari su ranije davali krajnje neozbiljne izjave u vezi s datumom kada bi BiH mogla postati kandidat za EU. Kakve su trenutne procjene, da li je ipak sve zaustavljeno nakon potvrde da sigurno neće biti proširenja EU narednih godina?
Dilberović: Izjava aktuelnog predsjednika Evropske komisije na početku mandata kako neće biti novih proširenja Unije u petogodišnjem razdoblju se i dalje tumači kao svojevrstan otpor proširenju. Iako je mogla biti preciznija, smisao te poruke je potpuno suprotan. Kada je 2014. formiran aktuelni saziv Evropske komisije više nego jasno je bilo da nijedna država, čak ni one koje o članstvu već pregovaraju, do 2019. neće moći da ispuni eurointegracijske obaveze, jer za to jednostavno treba više vremena. Sva je suština u tome, a ne u zamoru od proširenja ili zatvaranju vrata. Politika proširenja je najuspješnija politika Unije od njenog postanka, i EU odlično zna da bi bez integracije država koje trenutno teže članstvu projekat ujedinjene Evrope bio nedovršen. Proširenje je, unatoč Brexitu, krizama, migracijama i terorističkim prijetnjama, i dalje među najvišim prioritetima EU.
S druge strane, licitiranje datumom ili godinom članstva je, iskustveno dokazano, jalov posao. Onaj pravi - reforme i svakodnevno ispunjavanje zadaća na integracijskom planu, je jedino što nas članstvu u EU približava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.