Veseljko Elez, vršilac dužnosti direktora Republičke uprave Civilne zaštite, komentarišući efikasnost nadležnih ekipa tokom majskih i ovomjesečnih poplava ocjenjuje da je sve bilo na visokom nivou s obzirom na nivo opremljenosti.
"Ono čime nismo zadovoljni, a to je prepoznala i Vlada RS u posljednjih nekoliko godina, jeste ulaganje u preventivno djelovanje i preduzimanje preventivnih radnji", ističe Elez.
NN: Kakva je kadrovska i tehnička spremnost Republičke uprave Civilne zaštite za djelovanje tokom većih prirodnih nepogoda?
ELEZ: Ekonomska situacija, stanje u društvu i finansijske mogućnosti predstavljaju ograničavajući faktor razvoju svih segmenata društva, a samim tim i Republičke uprave Civilne zaštite. Posljedica svega toga je očigledna potreba za kadrovskim i materijalnim jačanjem, finansijskom podrškom za izvođenje različitih vidova obuke i vježbi, uključivanje profesionalnih i nevladinih organizacija u sistem, kao i jasno definisanje pozicije Republičke uprave u sistemu.
NN: Kako ocjenjujete efikasnost ekipa, uključujući i Republičku upravu Civilne zaštite, tokom poplava u maju, ali i ovom mjesecu?
ELEZ: Ne bih se upuštao u ocjenu efikasnosti nadležnih ekipa, ali moram istaći da je, kada je u pitanju operativno djelovanje subjekata za zaštitu i spasavanje i koordinacija rada, sve bilo na visokom nivou s obzirom na nivo opremljenosti. Ono čime nismo zadovoljni, a to je prepoznala i Vlada RS u posljednjih nekoliko godina, jeste ulaganje u preventivno djelovanje i preduzimanje preventivnih radnji, kao što su saniranje postojećih i izrada novih vodozaštitnih objekata, uređenje riječnih korita, opremanje i obuka struktura Civilne zaštite, poštivanje urbanističkih i hidrotehničkih mjera prilikom izgradnje objekata i drugo. Smatram da je Republička uprava Civilne zaštite u skladu sa svojim mogućnostima veoma uspješno realizovala zakonom definisane obaveze: od blagovremenog obavještavanja o nadolazećoj opasnosti, operativnog djelovanja na terenu do izvršenja koordinacione uloge na visokom nivou, što je i ocjena relevantnih subjekata iz ove oblasti.
NN: Koje mjere su nakon tih poplava najneophodnije, kako ponovo u RS ne bi bio zabilježen sličan scenario?
ELEZ: Najneophodnije mjere su pružanje pomoći i stvaranje uslova neophodnih za normalizaciju života građana čija imovina je oštećena ili uništena. Kada je riječ o preduzimanju mjera na sprečavanju ili ublažavanju ovakvih i sličnih scenarija u budućnosti, prioritet je sanacija oštećenih vodozaštitnih objekata, ubrzana realizacija projekta Vlade RS po pitanju kreditnih sredstava Evropske investiciono-razvojne banke, izgradnja novih vodozaštitnih objekata i uređenje riječnih korita, kao i obuka, opremanje i finansiranje struktura zaštite i spasavanja.
NN: U kojim segmentima će djelovati Republička uprava Civilne zaštite, s ciljem da bi se preduprijedile ovakve situacije?
ELEZ: Težište djelovanja ćemo imati na prevenciji, prije svega na nastavku aktivnosti na jačanju svijesti svih segmenata društva o njihovom mjestu, ulozi i zadacima u oblasti zaštite i spasavanja i na konstantnoj obuci i opremanju struktura zaštite i spasavanja, kao i realizaciji drugih preventivnih mjera.
NN: Kako komentarišete izjave koje dolaze od pojedinih bh. zvaničnika, a prema kojima "mehanizam Civilne zaštite EU traži jednu 'glavu', odnosno jednu adresu za komunikaciju"?
ELEZ: Mi nismo protiv jedne kontakt adrese. Međutim, zakoni koji regulišu oblast zaštite i spasavanja na svim nivoima jasno definišu kako se dolazi do jedinstvenog nastupanja na međunarodnom planu - potrebno je da se u svim pitanjima u oblasti zaštite i spasavanja, putem koordinacije, postigne zajednički stav entitetskih uprava Civilne zaštite i Odjela za javnu sigurnost Brčko distrikta i Sektora za zaštitu i spasavanje Ministarstva bezbjednosti BiH i da se, s tako usaglašenim stavom, bez odstupanja u bilo kom smislu, nastupi prema mehanizmu Civilne zaštite EU i drugim subjektima izvan BiH. Nažalost, u praksi često dolazi do nepoštivanja zakonom definisanih nadležnosti od strane Ministarstva bezbjednosti BiH jer, iako za to nema zakonsku nadležnost, izlazi pred međunarodne subjekte sa prijedlozima, stavovima i mišljenjima za koja ne postoji prethodno postignuta saglasnost, a često predstavnici RS o tome saznaju putem medija ili međunarodnih subjekata. Na ovaj način predstavnici Ministarstva bezbjednosti BiH daju prioritet prenosu nadležnosti s entiteta na nivo BiH, a na štetu jačanja efikasnosti sistema zaštite i spasavanja. Zbog toga s ovom praksom treba prestati te u narednom periodu preduzeti sve mjere na jačanju međusobne saradnje i povjerenja, kao i transparentnosti u radu i pridržavanju odredaba važećih zakona. To bi rezultovalo maksimalnom iskorišćenošću kapaciteta i sinhronizovanim i efikasnim odgovorom na elementarnu nepogodu i drugu nesreću, većim zadovoljstvom građana i njihovim povjerenjem u sistem zaštite i spasavanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.