Fehim Škaljić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, dijeli ozbiljnu zabrinutost ekonomista i eksperata u pogledu mogućnosti bankrota Federacije.
Ističe da su FBiH neopodne žurne reforme koje bi preuduprijedile štetu s nesagledivim posljedicama.
NN: Kako Vi s ove distance komentirate proteste u Sarajevu pred institucijama BiH i sve što se dogodilo nakon toga?
ŠKALJIĆ: Posljedica ukupnih zbivanja od 1996. naovamo je zastoj institucija, porast nezaposlenosti, siromaštvo, jačanje političkih i drugih oligrahija i dominacija korupcije i kriminala. To realno produkuje nezadovoljstvo ljudi i izaziva reakcije na način da oni svoje nezadovoljstvo ispoljavaju tako što se okupljaju i demonstriraju. I to je legitimno i korisno. Svakako, ono što je rizik na ovim prostorima, zbog nasljeđa koje smo prošli i osjećaja beznađa kod velikog broja ljudi, je to da nezadovoljstvo može imati ponašanje koje izlazi iz okvira demokratskih principa i standarda. Šteta je kad dođe do narušavanja materijalnih vrijednosti ili uzurpacije prava drugih.
Želimo biti Evropa, želimo da građanska prava i nezadovoljstva imaju slobodu da se iskažu, ali također moramo imati i standarde ponašanja koji neće demolirati imovinu i koji neće uzurpirati kretanje.
NN: Šta se iz svega može izroditi, pogotovo jer je najavljena serija novih protesta širom BiH, a veliki pred Parlamentom BiH 30. juna?
ŠKALJIĆ: Ako se institucionalno ne razvija sistem vlasti, on uvijek za posljedicu ima devastiranje. Mi danas imamo na brojnim razinama tu situaciju. U Federaciji, recimo, predsjednik izvršne vlasti Živko Budimir ne dolazi na sjednice Parlamenta, premijer Nermin Nikšić kad se raspravlja o Razvojnoj banci zauzet je drugim poslovima itd. Lijek za BiH je, po mom dubokom uvjerenju, parlamentarna demokratija u kojoj se u parlamentima raznih nivoa obezbjeđuju susreti parlamentaraca, stručne javnosti i nevladinih organizacija. Nedavno smo u Narodnoj skupštini RS imali očit primjer kako različiti u dijalogu mogu tražiti rješenja i, zapravo, mi moramo u BiH imati parlamentarnu demokratiju kao izvor. Vidite šta nam se desilo, i u krupnim stvarima, kao što su ustavne promjene, u prethodnim godinama nije postignut rezultat, iako je bilo i dobrih rješenja. A vjerujem, zbog toga što se radilo izvan institucija sistema. Stvar treba vratiti u Parlament i raduje me da je danas u procesu mogućih izmjena Ustava FBiH Parlament u žiži zbivanja.
NN: Kada već govorite o tome, vjerujete li da su preporuke za reformu Ustava FBiH ekspertne grupe idealna platforma za pojeftinjenje FBiH i da će ih, uz moguće amandmane, prihvatiti sve političke opcije?
ŠKALJIĆ: Ja zapravo smatram da Ustav nije samo pitanje pojedinca i političkih partija, već i svih građana. Mi preporuke u odgovarajućoj parlamentarnoj proceduri moramo pretvoriti u odgovarajući tekst prednacrta i onda o njemu obaviti najširu moguću raspravu u stručnoj javnosti, među građanima i nevladinom sektoru, kako bismo došli do ocjena koje nam trebaju da to pretvorimo u prijedlog ustava i da se prijedlog izglasa. Vjerujemo da sve možemo završiti do konca godine.
NN: U Federaciji duboka kriza i poluparaliza institucija sistema traju mjesecima. Ima li Federacija izlaz iz ove situacije, jer očito nijedan od politički suprotstavljenih blokova ne želi popustiti?
ŠKALJIĆ: U pitanju je potpuna paraliza. Jednostavno, sistem je devastiran na način da parlamentarna većina nema priliku da formira vladu. Subjekti koji to mogu da razriješe - predsjednik Federacije sa potpredsjednicima - ne čine ono što moraju činiti. Posljedica toga je da imamo Vladu koja nema podršku Parlamenta, koja troši javna sredstva, a uz to je podijeljena i međusobno se tužaka. Nadalje, nemamo strategiju suprotstavljanja ekonomskoj krizi da bismo preduprijedili mogući javni bankrot; nemamo nikakav dokument kojim bismo pokušali spriječiti da siromaštvo eskalira! Sa druge strane, nemamo ni onaj potrebni set zakona o ekonomskoj promidžbi, privlačenju investicija itd.
NN: Može li se ovaj "status quo" zadržati do narednih općih izbora?
ŠKALJIĆ: U političkom smislu - da, ali u ekonomskom smislu, održavanju sistema javnih finansija - ne može. Potpuno sam siguran da ćemo, ukoliko ne poduzmemo ozbiljne mjere na predupređenju krize, imati ekonomski lom do konca godine. U ovom trenutku trezor je praktično blokiran! Imamo iz prošle godine 42 miliona KM neplaćenih troškova koje treba platiti, pada prihod, a ne smanjuje se potrošnja. I zbog toga su s razlogom zahtjevi za rekonstrukciju Federacije, koji treba da je učine efikasnijom i racionalnijom. Ali treba i javno reći: promjene Ustava FBiH nisu prevashodno političko pitanje, to je argument da se učine one radnje koje će spriječiti ekonomski kolaps. Bez toga, mi nećemo moći daleko stići. Skoro smo uzeli kredit MMF-a da bismo platili postojeći kredit, padaju nam svi prihodi, ne reduciramo potrošnju, a u narednoj godini nas čeka kreditnih obaveza skoro 1,3 milijarde. Sve je to realan okvir da budemo zabrinuti. I pokazatelji u pogledu investiranja jako padaju, a unutrašnji dug je narastao i sve veći broj kompanija se zatvara. Vidite, u BiH je 7,5 milijardi maraka koji imaju građani na štednji, a nismo učinili ništa da ih jednom inovativnom politikom motiviramo da ulažu u javni sektor, kao dioničari u javno-privatno partnerstvo. Oni su pasivni posmatrači i danas zapadne banke imaju koristi od toga.
Pogrešne politike
NN: Već se mogu čuti mišljenja da bi građani u oktobru 2014. mogli "kazniti" političare, pogotovo aktere višemjesečne federalne sapunice?
ŠKALJIĆ: Građani su kategorija čija je moć neograničena. Ne smiju političke elite da budu arogantne u odnosu na stavove građana, jer ne budemo li to prihvatili sigurno ćemo biti kažnjeni u vanrednom ili redovnom postupku. Jasno je da su pogrešne politike generisale da u FBiH imamo 560.000 nezaposlenih, da smo ostali bez prijatelja, da smo ostali bez novca... Akteri tih politika su krivci za takvo stanje, a krivica koja ugrožava strukturu jednog građanina ili jednog naroda ne može biti oproštena.