Franc Šausberger, nekadašnji premijer austrijske regije Salcburg, a danas savjetnik za pitanja regiona i gradova u zemljama zapadnog Balkana i politika susjednih zemalja EU i predsjednik Instituta evropskih regiona, dragi je gost grada Banjaluke, u kojem će biti organizirana konferencija o mobilnosti.
Sasvim lijep povod za intervju s ovim uglednim evropskim političarom, koji poručuje da je fokus EU i Evropske komisije ponovo na zapadnom Balkanu.
"Želimo, naprosto, poslati signal zemljama zapadnog Balkana da njihova budućnost zaista jeste u Evropi, ako one to žele", kaže Šausberger.
NN: Gospodine Šausberger, čitao sam u jednom intervjuu krajem 2015. da ste izjavili kako posljedice izbjegličke krize s kojom se suočila Evropa neće biti ekonomske ili socijalne prirode, već političke. Da li bismo danas s ove distance mogli reći da se upravo tako desilo?
ŠAUSBERGER: Prije svega, dozvolite da kažem da je ova izbjeglička kriza najveći izazov za EU i sve njene članice. Problem je u tome što je to bila zaista iznenadna kriza, nešto što nikako nismo očekivali. EU nije bila spremna za takav izazov i zemlje članice je trebalo da traže svoja sopstvena rješenja. U međuvremenu, korak po korak, na pragu samo jednog zajedničkog, evropskog rješenja.
NN: I da li se Evropa uspjela izboriti sa izbjegličkom krizom?
ŠAUSBERGER: Za sada možemo reći da je EU uspjela da smanji problem, ali kriza još traje. U međuvremenu, također smo primijetili da desničarske, populističke partije, koriste ovu krizu. Ali ne samo one; i lijevo orijentisane populističke partije eksploatišu ova pitanja. Moramo zaista da iznađemo što je moguće prije adekvatno rješenje, imajući u vidu da još stotine hiljada izbjeglica čekaju na sjeveru Afrike.
NN: Iskusan ste političar, predsjednik i osnivač Instituta regije Evrope, a bili ste i premijer regije Salcburg u dva navrata. Danas ste za pitanja regiona i gradova u zamljama zapadnog Balkana i politika susjednih zemalja EU pa u vezi s tim se nameće pitanje o odnosima EU i BiH; kakvi su oni ovog trenutka, budući da je bilo raznih uspona i padova?
ŠAUSBERGER: Da, upravo tako. Bilo je mnogo uspona i padova. Ali sa druge strane, možete vidjeti da je EU potpuno svjesna problema na zapadnom Balkanu. Na posljednjem sastanku Evropskog vijeća, zemlje koje bi trebalo da budu uključene u proširenje bile su na dnevnom redu i EU, uprkos mnogim drugim problemima, sada pojačava svoje napore prema zapadnom Balkanu. Želimo, naprosto, poslati signal zemljama zapadnog Balkana da njihova budućnost zaista jeste u Evropi, ako one to žele.
Dakle, nakon tog sastanka Vijeća, komesar Johanes Han je posjetio Sarajevo, gdje se sastao s premijerima svih zemalja zapadnog Balkana, svi su sjedili za istim stolom. I smatram da, bez obzira na sve probleme koje imamo, možemo vidjeti određeni napredak, prilično spor, ali vidljiv.
NN: Možete li nam iz prve ruke reći kakvo raspoloženje trenutno vlada u Komisiji, koja je svojevrsna vlada Evropske unije, kada je riječ o nastavku proširenja na zapadni Balkan? Informacije su kontradiktorne?
ŠAUSBERGER: Morate ipak napraviti razliku između Evropske komisije i nekih zemalja članica. Mislim da je EK vrlo pozitivna, ali, naravno, EK treba da bude sigurna da su određeni preduslovi, koje zemlje zapadnog Balkana treba da ispune da bi se priključile EU, postignuti. Podsjećam da su se zemlje zapadnog Balkana i EK usaglasile o Reformskoj agendi, upitniku, itd. Ali nije dovoljno samo da se postigne sporazum, nego da se to i realizuje. A to, ipak, zavisi od zemalja zapadnog Balkana.
NN: Dijelite li mišljenje, koje smo čuli toliko puta, o tome kako bh. vlasti naprosto moraju završiti preuzete reformske obaveze zbog nas samih, zbog poboljšanja kvaliteta života građana i uvođenja demokratskih standarda, bez obzira na to kada i na koji način se priključili EU?
ŠAUSBERGER: Sve ove promjene treba uraditi, ne zbog EU i Evropske komisije, već zbog samih zemalja kojih se one tiču. Ne zbog političara tih zemalja, nego zbog naroda koji u njima žive. Jer sve te reforme će dovesti određene zemlje bliže evropskim standardima. Naravno, riječ je o koristima, benefitima, koje ima kompletno stanovništvo, posebno mladi. Ali nemojte misliti da postoji bilo kakav pritisak od EK prema nekoj zemlji. Ne, to nije slučaj. Jer vi, vaša zemlja, to radite zbog sebe, i niko, baš niko nije prisiljen da se priključi. Ali ako vi to želite, onda treba da ispunite uslove.
NN: Doputovali ste u Banjaluku, gdje ste gost predsjednika Narodne skupštine RS Nedeljka Čubrilovića. Šta očekujete od konferencije o mobilnosti, koja će trajati nekoliko dana?
ŠAUSBERGER: Ovu konferenciju organizuje moj Institut evropskih regiona (IRE), zajedno sa Narodnom skupštinom RS i gradom Banjaluka. A Banjaluka je veoma zainteresovana, o tome sam razgovarao i sa gradonačelnikom, da postane "zeleni grad". I mislim da je na dobrom putu. A to je već samo po sebi dobar znak, dobar signal iz jedne od zemalja zapadnog Balkana. Mislim da je važno poslati takav znak EU. Zato smo se potrudili da dovedemo eksperte, političare iz drugih zemalja i gradova, kako bismo prenijeli najbolja iskustva i predstavili najbolju praksu o tome kako napraviti "zeleni grad". Iako svaki grad treba da prođe svoj put, u svakom slučaju treba koristiti iskustva drugih gradova koji su taj put već prošli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.