Intervju

Huseinbašić: Nove katastrofe su samo pitanje dana

Huseinbašić: Nove katastrofe su samo pitanje dana
Foto: Ilustracija | Huseinbašić: Nove katastrofe su samo pitanje dana
Dejan Šajinović

Katastrofalne nesreće velikih razmjera su neminovnost na koju se BiH mora pripremiti, rekao je Samir Huseinbašić, bh. direktor velike vježbe NATO-a i zemalja partnera, koja se ovih dana sprovodi u Tuzli.

"Ideju vježbe treba gledati u kontekstu jačanja kapaciteta suočavanja sa novim katastrofama i nesrećama koje će, nažalost, biti sve češće i sve većih razmjera. Globalne klimatske promjene nas tjeraju na mjere opreza i samopripremanja", rekao je on.

NN: Kako je došlo do toga da Vi budete na čelu ove vježbe ispred BiH i koji je njen osnovni cilj?

HUSEINBAŠIĆ: Sa NATO-om sarađujem na vježbama već desetak godina, preciznije od 2007. od vježbe koja je te godine bila održana u Hrvatskoj. Prema izvještaju Tima za brze odgovore NATO-a, ova vježba je predložena 2014. godine, kao i na osnovu odluke Savjeta ministara, a na prijedlog Ministarstva bezbjednosti. Predsjedništvo BiH je kao vrhovni izvršni organ zaključkom prihvatilo organizaciju vježbe. Ciljevi vježbe su razviti scenario katastrofa na osnovu onoga što se desilo u BiH, uz moguće dodatne opasnosti koje se mogu pojaviti, poput zemljotresa, rudarskih nesreća, hemijskih katastrofa uz kontaminaciju rijeka i jezera, radioloških nesreća, nesreća pri aktiviranju minsko-eksplozivnih sredstava, saobraćajnih nesreća i slično. Ono što želimo kao rezultat jeste da predstavnici različitih naroda, institucija i organizacija koji učestvuju u vježbi mogu da rade kao jedan i da uspješno savladaju sve prepreke.

NN: BiH je na sebe preuzela veći dio tereta organizacije ove vježbe. Koliko je uspjela u tome?

HUSEINBAŠIĆ: BiH je uspješno izvela svoj dio priprema za ovu vježbu. Naravno, nismo sve mogli sami jer mnogo organizacijskih elemenata zavisi od naših partnera iz NATO-a, ali u skladu s obavezama koje smo preuzeli, mi smo i djelovali.

NN: Šta je to konkretno BiH uradila za pripremu ove vježbe?

HUSEINBAŠIĆ: Pa samo kad uzmete logističke izazove, poput smještaja svih učesnika, ishrane s jednog mjesta za sve i domaće i međunarodne učesnike itd, vidite koliki je to zadatak.

NN: Da li je BiH podnijela i finansijske troškove?

HUSEINBAŠIĆ: Finansiranje se razgraničava, NATO članice pokrivaju troškove svaka za sebe, ali naravno, uprkos tome bio je to veliki logistički izazov za institucije BiH da pripreme svoj dio. Mi smo, recimo, samo za potrebe transporta učesnika vježbe morali angažovati 35 vozila, kao i za timove koji nisu došli svojim vozilima. Recimo, za dio međunarodnih učesnika koji su u BiH pristizali avionima mi smo morali organizovati transport od aerodroma. A tu uopšte nisam ubrojao vozila policijskih agencija koje smo uključili za obezbjeđenje vježbe i policijske pratnje za visoke zvanice od graničnih prelaza do mjesta izvođenja operacija. A tu, naravno, imamo i obaveze tehničke i jezičke komunikacije između učesnika, planiranje vrsta komunikacija, njihovih lokacija, obezbjeđenje signala repetitora itd. Dio komunikacione opreme morali smo instalirati samo za potrebe ove vježbe.

NN: Koliko vam je vremena trebalo za sve te pripreme?

HUSEINBAŠIĆ: Vjerovali ili ne, pripreme su počele u maju prošle godine - od samog skiciranja budžeta i usaglašavanje finansiranja sa našim partnerima, pa do završne faze priprema, odnosno samog dolaska učesnika i timova.

NN: Kako je uopšte došlo do toga da BiH bude izabrana za mjesto izvođenja vježbe i zašto baš ovaj tip menadžmenta katastrofa i kriznih situacija?

HUSEINBAŠIĆ: Ideju vježbe treba gledati u kontekstu jačanja kapaciteta suočavanja sa novim katastrofama i nesrećama koje će, nažalost, biti sve češće i sve većih razmjera. Globalne klimatske promjene nas tjeraju na mjere opreza i samopripremanja. Ne znam zaista ko bi se usudio javno reći da nama ovaj tip priprema i vježbi ne treba.

NN: Slažete li se ipak da u BiH ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebi priprema za ovakve katastrofe?

HUSEINBAŠIĆ: Nažalost, poslije raspada bivše države i ratova postali smo statični i letargični i mislimo da smo toliko toga prošli da nas ništa više neće snaći. Zaboravili smo na koncept masovne pripravnosti za ovakve događaje. Nekada je služenje u civilnoj zaštiti bila obaveza i do 11 odsto ukupnog stanovništva bilo je raspoređeno u civilnoj zaštiti. Imali smo redovne obuke, redovne vježbe na godišnjem nivou. Toga više nema ili se sporadično izvodi u zajednicama koje su nešto bogatije pa si to mogu priuštiti. Siromašniji, nažalost, ne mogu priuštiti ni pristojnu uniformu za vatrogasce, a kamoli nešto više.

NN: Da li se iz dosadašnjeg toka vježbi može izvući pouka jesmo li spremniji, jesu li naučene neke lekcije?

HUSEINBAŠIĆ: Kroz pripreme za ovu vježbu potvrdili smo da imamo smisla za organizaciju i da smo dobri domaćini. Prošli smo veliki broj obuka koje su olakšale bolju pripremljenost za ovakve događaje. Sve je to doprinijelo boljoj slici i imidžu, i pokazalo da smo sposobni za takvo nešto. Međutim, moramo se fokusirati na stvaranje stalnih kapaciteta kako bismo bili pripremljeniji za ovakve događaje kojih će sigurno biti, a kakvih razmjera, to niko ne zna. 

 

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 0

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije