Svaka mirovna misija u sebi nosi rizik, posebno misije poput Avganistana, ali bez obzira na to, interesovanje za odlazak u krizna žarišta u svijetu je veliko, izjavio je Igor Crnadak, zamjenik ministra odbrane BiH.
''Misija u Avganistanu sigurno da nosi rizik koji ne treba zanemariti, ali ono što se može uraditi jeste da se dobrom procjenom i izviđanjem i sa dobrom obukom i pripremom ljudi koji se šalju u mirovne operacije taj rizik svede na minimum i to je ono na čemu ćemo raditi'', kazao je Crnadak.
NN: Kada se očekuje odlazak 10 oficira Oružanih snaga BiH u mirovnu misiju u Avganistan?
CRNADAK: Postoji odluka Predsjedništva BiH da 10 oficira Oružanih snaga BiH bude upućeno u okviru mirovnih misija u Avganistan. Ne bih davao procjene kada bi mogli da krenu na put u Avganistan, jer još nije završena procedura predviđena zakonom koja podrazumijeva konačnu odluku bh. parlamenta. Ukoliko odluka Predsjedništva BiH bude verifikovana u parlamentu, odlazak oficira bi se mogao očekivati vrlo brzo. Postoji ozbiljan interes da jedinice koje su bile uspješne u Iraku, u skladu sa mogućnostima Ministarstva odbrane BiH, budu upućene u Avganistan, ali o konkretnim odlukama još ne mogu govoriti. Svi drugi detalji biće predmet ozbiljne analize, prvenstveno Ministarstva odbrane BiH i Zajedničkog štaba Oružanih snaga, a nakon toga i odluka koju treba da donesu relevantne institucije prije svega Savjeta ministara BiH, Predsjedništva BiH i parlamenta BiH.
NN: Da li su oficiri koji se spremaju u Avganistan na obuci?
CRNADAK: Dva oficira koja će ići u okviru danskog kontingenta su već na obuci u Danskoj i nakon konačne odluke bh. parlamenta bićemo vrlo brzo u mogućnosti da realizujemo odlazak oficira. Odluka je da deset oficira ide u Avganistan, od toga dva će ići u okviru danskog kontingenta, a osam u okviru njemačkog, prema sporazumu koji smo postigli s ovim zemljama. Oficiri će ići u pojedine komande, to su štapski oficiri koji će biti locirani u pojedinim komandama na raznim nivoima. Vjerujem da će misija u Avganistanu biti uspješna isto kao što je bila uspješna i mirovna misija u Iraku.
NN: U kojoj mjeri je moguće garantovati bezbjednost oficirima u Avganistanu? Da li je ugrožena njihova bezbjednost?
CRNADAK: Svaka misija nosi rizik, pogotovo misije poput ove u Avganistanu. Misija u Avganistanu sigurno da nosi rizik koji ne treba zanemariti, ali ono što se može uraditi jeste da se dobrom procjenom i izviđanjem i sa dobrom obukom i pripremom ljudi koji se šalju u mirovne operacije taj rizik svede na minimum i to je ono na čemu ćemo raditi. U svakom slučaju svi pripadnici Oružanih snaga koje upućuju u mirovne misije to rade isključivo na dobrovoljnoj osnovi, a na nama je da ih pripremimo za odlazak kako bi to bilo što bezbjednije.
NN: Da li ima zainteresovanih pripadnika Oružanih snaga za odlazak u neku od mirovnih misija u svijetu?
CRNADAK: Ima dosta zainteresovanih, ali ne mogu govoriti o preciznim ciframa. Mogu samo reći da je prilično velika zainteresovanost među pripadnicima Oružanih snaga za odlazak u mirovne misije u inostranstvu. Relativno brzo ćemo imati informacije o tome da li će biti novih mirovnih misija.
NN: Kolike su plate oficira koji odlaze u Avganistan?
CRNADAK: Dok ne bude donesena odluka bh. parlamenta, ne bih govorio o njihovim platama. Mogu vam reći za pripadnike Oružanih snaga u misiji koja je završena u Iraku i to su iznosi koji su se kretali oko 5.000 KM mjesečno, a pored toga su primali redovno i platu koju primaju u BiH.
NN: S obzirom na to da pripadnicima Oružanih snaga niko ne može garantovati bezbjednost i da je faktor rizika veliki, čime se tako velika zainteresovanost može pravdati osim ekonomskim razlozima?
CRNADAK: Dva su ključna razloga, jedan je da se napreduje u karijeri, a drugi ekonomski. Onaj koji se odlučio da bude vojnik ili oficir sigurno je da želi da ima ovu vrstu konkretnih vojnih stvari u svojoj karijeri. Ne treba, naravno, zanemariti ni ekonomski efekat, jer su po posebnom obrascu plaćeni ljudi koji idu u inostranstvo i na taj način rješavaju svoje egzistencijalne probleme. Materijalni momenat je jako bitan.
NN: Komisija za državnu imovinu na posljednjoj sjednici nije postigla dogovor o državnoj imovini. Kako izaći iz pat pozicije vezano za raspodjelu državne imovine i kada je riječ o vojnoj imovini šta je kočnica dogovora?
CRNADAK: Vojna imovina nije direktna kočnica jer za pokretnu imovinu imamo sporazum. U 2009. ćemo imati godinu primjene dobojskog sporazuma iz marta prošle godine, kada je postignut dogovor vezano za pokretnu imovinu, a bilo bi dobro i da nepokretna imovina bude riješena u ovoj godini. To će prije svega zavisiti od mogućnosti političkog dogovora, a načelan dogovor je postignut u okviru sporazuma iz Pruda. U svakom slučaju bilo bi dobro da se pitanje državne imovine uopšte, a u okviru toga i vojne i nepokretne, riješi u ovoj godini. Ministarstvo odbrane BiH radi na svim vojnim lokacijama u BiH koje su neophodne za funkcionisanje vojnih snaga bez ikakvih ograničenja i mi u samom funkcionisanju problem nemamo, ali u svakom slučaju bi bilo dobro ovo pitanje što prije riješiti.