Valentin Incko, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, rekao je da su političari vrlo dobro naučili da stalnim otvaranjem rana iz prošlosti i širenjem straha onemogućavaju da rane zacijele i ne dozvoljavaju građanima da se okrenu budućnosti.
On je rekao da građani RS treba da znaju da njihovi lideri nisu uvijek iskreni i da se to pokazalo na slučaju referenduma, a govoreći o Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, rekao je da je ubijeđen da Dodik, kao i neki drugi političari u BiH, najbolje predstavljaju svoje vlastite ili interese određene grupe pojedinaca.
NN: Spominjali ste u izvještaju da međunarodna zajednica treba da pošalje poruku zbog referenduma. Na kakvu poruku ste mislili? Da li na sankcije ili nešto drugo?
Incko: Poruka je da je dovođenje u pitanje ustavnog poretka BiH i vladavine prava, što su učinile vlasti RS organizujući referendum suprotno odluci Ustavnog suda BiH, neprihvatljivo i da se ne može tolerisati. U tom pogledu mogu dodati i da sam se u Savjetu bezbjednosti susreo s veoma visokim stepenom podrške i slaganja s mojim ocjenama o referendumu i vladavini prava. Na referendum bi, takođe, trebalo gledati kao na nastavak dugogodišnje politike SNSD-a i vlasti RS, koja ima za cilj podrivanje državnih institucija i temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Aktivnosti vlasti RS ozbiljno dovode u pitanje trajnost implementacije civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir i imaju destabilizujući efekat. Ja, u svojstvu predstavnika međunarodne zajednice, imam dužnost da podnesem izvještaj o ovim izazovima i jasno sam rekao da međunarodna zajednica zadržava instrumente da odgovori na ove izazove.
NN: Šta biste Vi poručili onim 99,9 odsto građana RS koji su zaokružili "da" na referendumu? To Vas pitam zato što je moja lična želja da se građani više okrenu ekonomiji, ali je očigledno da su nacionalne teme i dalje one na kojima se dobijaju izbori, i to ne samo u RS, već u cijeloj BiH, pa rekao bih i na cijelom Balkanu.
Incko: Pojedini vodeći politički akteri žele stvoriti pogrešan utisak kao da se međunarodna zajednica ili Ustavni sud BiH suprotstavljaju građanima RS i instrumentima direktne demokratije. No, ovdje se radi o vlastima koje su donijele odluku, a onda sprovele referendum, čime je neodgovorno zloupotrijebljen ovaj instrument i tako sasvim jasno prekršen ustavni okvir. Prije sprovođenja referenduma, međunarodna zajednica je jasno rekla da se svaki referendum mora sprovesti na način koji je u skladu s Ustavom BiH i da se njime ne može kršiti Opšti okvirni sporazum za mir ili ustavni okvir BiH. Predstavnici međunarodne zajednice su, takođe, rekli da su se predloženim referendumom građani u Republici Srpskoj pozivali da se izjasne o pitanjima o kojima je Ustavni sud BiH već donio odluku, a odluke Ustavnog suda BiH su uvijek konačne i obavezujuće. Ustavni sud BiH je jasno rekao da se odluka Narodne skupštine RS o referendumu ne može sprovesti sve dok Sud ne odluči o sporu koji je pred njim o tom pitanju pokrenut. Vlasti RS su odlučile da ignorišu međunarodnu zajednicu i direktno prekrše dvije odluke Ustavnog suda. Građani RS treba da znaju da njihovi lideri nisu uvijek iskreni, a to se takođe pokazalo u ovom slučaju. Način na koji su vlasti RS prezentovale ovo pitanje u javnosti imao je za cilj da, između ostalog, uzburka emocije i prouzrokuje emotivnu reakciju. Tokom svih dešavanja u vezi s ovim referendumom, vlasti RS nisu spomenule jednu ključnu stvar: tu se nije radilo o samom prazniku, nego o poštivanju ustavnog poretka BiH. Niko nije osporio pravo Republike Srpske da zvanično ima Dan Republike Srpske, koji je u skladu s Ustavom BiH.
Dozvolite mi da još jednom naglasim: svaki referendum mora biti organizovan na način koji je u skladu s Ustavom BiH i njime se ne može kršiti Opšti okvirni sporazum za mir ili ustavni okvir BiH. U pravu ste kada kažete da su nacionalna pitanja i dalje najbolji argument za pobjedu na izborima, kao što smo vidjeli prošli mjesec. U izvjesnoj mjeri, to je razumljivo uzimajući u obzir činjenicu da su političari vrlo dobro naučili da stalnim otvaranjem rana iz prošlosti i širenjem straha onemogućavaju da rane zacijele i ne dozvoljavaju građanima da se okrenu budućnosti. A ipak, u svakom dijelu ove zemlje građani se suočavaju s istim problemima i u većini slučajeva ne radi se o nekom krupnom nacionalističkom pitanju, nego o svakodnevnim potrebama, kao što su kupovina hrane i plaćanje računa za struju.
NN: Šta biste poručili Dodiku? On je očigledno dobio izbore jer su ga građani, s pravom ili ne, prepoznali kao nekog ko najbolje zastupa njihove interese, za razliku od velikog dijela opozicije.
Incko: Često se pitam da li neki političari u ovoj zemlji zaista predstavljaju interese svojih građana. Uvjeren sam da predsjednik Dodik, kao i neki drugi političari u BiH, najbolje predstavlja svoje vlastite interese ili interese određene grupe pojedinaca. I da ovi političari zloupotrebljavaju pravo glasa građana da bi zadovoljili interese ove male grupe ljudi. Podatak da je prosječna plata u Republici Srpskoj samo 400 evra ili podaci o egzodusu građana BiH, uključujući i RS, odgovara na pitanje koga političari stavljaju na prvo mjesto. SNSD je pobijedio na izborima u mnogim opštinama u RS. Moja poruka izabranim kandidatima, članovima SNSD-a i svih drugih političkih stranaka, kao i njihovim liderima, je ista: radite u interesu svojih građana jer je to ono što oni od vas očekuju! Iskoristite svoju energiju da osigurate bolji život za sve građane, a ne samo za grupicu privilegovanih. Mandat koji vam je povjeren na izborima nije privilegija nego, prije svega, odgovornost prema svim građanima.
NN: Šta su po Vašem mišljenju pokazali rezultati izbora u lokalnim zajednicama i u RS i u FBiH? Ko su dobitnici, a ko gubitnici?
Incko: Kao što sam rekao prije nekoliko dana u svom obraćanju Savjetu bezbjednosti, nažalost - političke stranke koje su se fokusirale na retoriku polarizacije i etničkih podjela su generalno imale najviše uspjeha na izborima. Praktična pitanja su još jednom gurnuta u stranu. U Republici Srpskoj SNSD je osvojio većinu. Plašim se da će, ukoliko SNSD ne promijeni svoju politiku usmjerenu na etnička pitanja i osporavanja državnih institucija i Dejtona, građani u RS najviše izgubiti. Izgubiće mogućnost da se dođe do promjena koje bi im osigurale bolji život.
Ovdje moram spomenuti stanje u Mostaru - građani Mostara još jednom nisu mogli glasati zbog toga što lokalne političke stranke nisu mogle postići dogovor o potrebnim promjenama u Izbornom zakonu. Činjenica da građani Mostara nisu birali svoje lokalne predstavnike od 2008. godine je mrlja za demokratiju u ovoj zemlji i još jedan pokazatelj kako se vladavina prava sve manje poštuje.
NN: Na šta će se fokusirati OHR, recimo, u narednih godinu dana? Na koji način će OHR zadržati relevantnost?
Incko: Dakle, bosanskohercegovački političari su ti koji odlično rade na daljem postojanju OHR-a i na njegovoj relevantnosti time što i dalje osporavaju državu BiH kao i Dejtonski sporazum. OHR je dio Dejtonskog sporazuma i zadržava sve instrumente koji su mu na raspolaganju. No, kao što znate, međunarodna zajednica je prije nekoliko godina odlučila da ne koristi svoja izvršna ovlaštenja kako bi nametnula rješenja za ovdašnje probleme, nego da se oslanja na lokalne lidere i njihovu sposobnost da riješe svoje probleme. Mi ćemo, naravno, nastaviti nadgledati sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je naš mandat.
NN: Kako vidite hapšenja u Orašju? Kao borbu pravne države protiv ratnih zločina ili manipulaciju da se izazovu određene tenzije?
Incko: Generalno smatram da krivično gonjenje ratnih zločinaca ne bi trebalo politizovati. Potrebna nam je jaka saradnja i uzajamna pomoć zemalja u regiji u pogledu sprovođenja istražnih radnji i krivičnog gonjenja ratnih zločinaca i procesuiranja drugih oblika kršenja međunarodnog humanitarnog prava. To je od osnovnog značaja za pomirenje i bolju budućnost svih građana BiH i cijele regije. Takođe, stalno naglašavam nešto što je izuzetno važno, a to je da se pravosudnim organima mora omogućiti da rade kao nezavisne institucije. Nezavisne pravosudne institucije su kamen temeljac svakog demokratskog društva i svi treba da ih poštuju. Nezavisno, profesionalno, odgovorno i pouzdano pravosuđe predstavlja samu suštinu vladavine prava.
NN: I da ovaj intervju ne završimo pesimistično, recite nam gdje su ohrabrenja ili područja u kojima BiH ima šansu da ostvari veliki napredak u narednih godinu dana?
Incko: Kao što sam rekao u svom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a, nije sve negativno u BiH: vlasti su preduzele pozitivne korake ka sprovođenju reformi koje imaju za cilju integraciju BiH u EU, a ti napori su kulminirali jednom zaista značajnom činjenicom da je Bosna i Hercegovina sada napravila odlučujući korak ka kandidatskom statusu u Evropskoj uniji. Ovo je bio zaista važan korak i političari u BiH bi treba da ga smatraju ne samo ohrabrenjem nego i znakom da ima još posla koji je potrebno uraditi tokom daljeg napredovanja BiH na putu ka EU.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.