Intervju

Irena Hadžiabdić za "Nezavisne": Moramo promijeniti Izborni zakon, inače nećemo završiti izbore

Irena Hadžiabdić za "Nezavisne": Moramo promijeniti Izborni zakon, inače nećemo završiti izbore
Foto: Nedžad Uglješa | Irena Hadžiabdić za "Nezavisne": Moramo promijeniti Izborni zakon, inače nećemo završiti izbore

Prema postojećim obavezujućim stavovima o demokratskim izborima, koje je 2003. godine usvojio OSCE-ov tim i u kojima postoje principi i svi važni kodeksi koje bi članice OSCE-a trebalo da poštuju, pod tačkom 5. stoji da nije dozvoljeno izborna pravila mijenjati ne samo u izbornom periodu, nego i neposredno pred izbore, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Međutim, po njenim riječima, u BiH imamo situaciju da su nam neophodne izmjene i dopune Izbornog zakona.

"Inače nećemo biti u stanju da završimo izbore koje smo raspisali", naglašava ona.

NN: U utorak je Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisala izbore. Koliko je birača na spisku CIK-a?

Hadžiabdić: CIK je na dan raspisivanja izbora donio odluku o broju birača prema presjeku koji je napravljen u ponoć 7. maja. Taj broj pokazuje da se biračko tijelo ponovo povećalo i trenutno su na centralnom biračkom spisku 3.381.963 birača, mada ćemo mi do samih izbora nastaviti da radimo presjeke, najmanje još dva puta.

NN: Koja je novost ove godine? Možete li nam pojasniti šta znače crvene i plave olovke i koliko će to zaštititi i unaprijediti izborni proces?

Hadžiabdić: U nedostatku izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji će bolje zaštititi i kontrolisati izborni proces pokušali smo intervenisati kroz podzakonske akte na način da smo zaključili da birački odbor kada počne brojanje ne smije da koristi olovke koje birači koriste za glasanje, nego upisuju glasove samo crvenim olovkama da bismo spriječili zapravo dopisivanje ili mijenjanje volje birača. Dopisivanje znači proglašavanje glasačkog listića nevažećim. To je mijenjanje volje birača i imali smo takvih slučajeva. Najveći problem je što kada gledate zapisnike s biračkih mjesta zapravo uopće ne pronađete primjedbe o kojima se sada toliko govori. Ako je sve bila krađa, zašto to neko nije evidentirao ranijih godina u zapisnik? Mi imamo nedostatke na određenom broju biračkih mjesta. To je mali broj biračkih mjesta i te članove biračkih odbora sankcioniramo. Ovo je pokušaj javne kontrole, a kontrola smo mi, kontrola su promatrači, kontrola je i profesionalan rad biračkih odbora. Sve je to bitno da bi proces mogao ići.

NN: Ove godine ste na sve mislili, pa i na osobe koje su na spisku, a nisu među živima, jer će pored njihovih imena biti oznaka. Koliko će to pomoći?

Hadžiabdić: Veći dio predizborne 2017. godine proveden je na toj aktivnosti, a ova aktivnost nastavlja se i u ovoj godini i trajaće sve do samih izbora. Pokušavamo identifikovati da li se na biračkom spisku nalaze osobe za koje postoje dokazi da su umrli, a njihova imena nisu isključena sa centralnog biračkog spiska zato što u matičnim uredima nisu upisani u matičnu knjigu umrlih ili nije matični ured na pravilan način identifikovao umrlu osobu, pa se desi da se ime te osobe još nalazi na centralnom biračkom spisku. CIK nema pravo da bilo koga skida s biračkog spiska i jedina mjera zaštite je da označimo imena tih osoba na pogodan način. Pored njihovih imena će najvjerovatnije biti zvjezdica, tako smo pravilnikom odredili i to će biti znak za birački odbor da niko ne smije glasati u ime te osobe, niti se potpisati pored tog imena.

NN: Postoji li mogućnost sada kad su raspisani izbori da se izvrše tehničke promjene i uvede skeniranje glasačkih listića? Kakav je Vaš stav o tome?

Hadžiabdić: Što se tiče metodologije i tehničkih izmjena koje je usvojio Zastupnički dom BiH, a koje tek treba da usvoji Dom naroda BiH, po mom mišljenju je nerealno očekivati da se u vrlo kratkom vremenu izvrši i nabavka specifične opreme i dobro procijeni šta je sve zakonodavac određenim zakonskim odredbama planirao kada je zagovarao uvođenje novih tehnologija. Nama je jako žao što CIK BiH nije ranije konsultovan kao neko ko implementira zakon i struka da bi te odredbe bile jasne i precizne. CIK svakako pozdravlja uvođenje novih tehnologija, jer bi nam to svakako olakšalo proces. Radikalne reforme u pogledu novih tehnologija se moraju pažljivo pripremati i testirati tehnički preduslovi, a potrebni su i saglasnost donosioca zakona, dovoljno sredstava i educiranje birača. To je jedan ogroman zakon koji se ne može raditi kao interventno rješenje i nije dobro da se radi kao interventno rješenje u predizbornom periodu.

NN: Ima li mogućnosti da u toku ovog procesa od raspisivanja izbora pa do glasanja budu unesene promjene u Izborni zakon BiH o kojima se već mjesecima pregovara?

Hadžiabdić: Prema postojećim obavezujućim stavovima o demokratskim izborima, koje je 2003. godine usvojio OSCE-ov tim i u kojem postoje principi i svi važni kodeksi koje bi članice OSCE-a trebalo da poštuju, pod tačkom 5. stoji da nije dozvoljeno izborna pravila mijenjati, ne samo u izbornom periodu, nego i neposredno pred izbore. Međutim, u BiH imamo situaciju da su nam neophodne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u pogledu određivanja broja delegata koji se biraju iz kantonalnih skupština, inače nećemo biti u stanju da završimo izbore koje smo raspisali i imat ćemo problem sa direktnim izborima.

NN: Šta očekujete od ovih predstojećih izbora? Očekujete li da oni budu fer i korektni?

Hadžiabdić: Kao institucija koja je dužna da izbore provede, mi ćemo zaista sve učiniti i dati maksimum da pripremimo organizaciju izbora i da budu fer i korektni. Međutim, mi u tom poslu nismo sami. Korektni i fer izbori zavise i od nosilaca uloga i svih onih koji učestvuju u izbornom procesu, a to su politički subjeti i birači.

Nestanak glasačkih listića

NN: Šta je s glasačkim listićima za koje se u medijima piše da su nestali?

Hadžiabdić: U javnosti se puno manipulira informacijama o nestanku papira za glasačke listiće. Ta informacija nije tačna. Ne nedostaje papir za izradu listića. Osim toga, CIK za svake izbore koristi novi papir s posebnom zaštitom upravo da ne bi bilo mogućnosti da neko to iskoristi. Za svake izbore budu posebne kontrole i zaštite glasačkih listića koji će se izrađivati iz tog papira. Međutim, u javnosti se ta priča o navodnom nestanku papira za listiće pretvorila u aferu o nestanku glasačkih listića. Još je apsurdnije jer glasački listići koji se vraćaju s biračkih mjesta smatraju smećem, koje je potrebno uništiti, jer se radi o iskorištenim i neiskorištenim glasačkim listićima s imenima kandidata s ranijih izbora. I ne znam uopće zašto je problem što su nestali glasački listići koji se smatraju smećem. Ako bilo ko ima neke dokaze da je učinjen bilo kakav kriminal zna se ko su nadležne institucije za to.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije