Intervju

Ivancov: Nema više korištenja bonskih ovlaštenja

Ivancov: Nema više korištenja bonskih ovlaštenja
Foto: N.N. | Ivancov: Nema više korištenja bonskih ovlaštenja
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Međunarodna zajednica nema šta da interveniše u BiH ni po jednom pitanju, a nema više ni korištenja bonskih ovlaštenja, rekao je Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH.

On je dodao da se to odnosi i na eventualne pokušaje intervenisanja u vezi s izbornim zakonodavstvom.

"Vjerujem da po ovom pitanju naše mišljenje dijeli široka većina u PIC-u - intervencija OHR-a ne bi smjela da se desi", rekao je on.

NN: Zašto se Rusija nije pridružila kominikeu Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira koji je nedavno održan?

IVANCOV: Prvo, dozvolite da čestitam vašim čitaocima novogodišnje i božićne praznike. Jako cijenim našu saradnju sa vašim izdanjem. Primarni razlog što se nismo pridružili kominikeu je taj što vjerujemo da on ne odražava adekvatno situaciju u BiH, niti na pravi način gleda kako se kretati naprijed. Mi vjerujemo da ovako usvojeni zaključci više predstavljaju skup mišljenja pojedinih država i organizacija. Takođe vjerujemo da su se politički direktori PIC-a više trebali fokusirati na pitanja koja su vitalna za održavanje političke ravnoteže u BiH. Mislim, primarno, na krizu u centralnim institucijama i institucijama FBiH. Vidimo da Predsjedništvo ne radi kako treba. Savjet ministara nije u stanju da donosi odluke, a parlament je podijeljen na dvije ili čak i više suprotstavljenih frakcija.

NN: Šta biste Vi željeli da je bilo u kominikeu?

IVANCOV: Trebalo je iskreno ukazati na krizu koja postoji u institucijama. Trebalo je biti više fokusa na uzroke te krize. Trebalo je više da se bavimo izbornim zakonodavstvom. Uzimajući u obzir važnost za naše partnere pitanja evropske budućnosti, smatramo da bi ovo moglo da postane tema kominikea. A vjerujem da ćemo se složiti da je taj proces u ozbiljnom zastoju. Ne radi se tu samo o EU perspektivi za BiH. Tu se radi i o reformama koje će pospiješiti ekonomiju, lokalnu politiku i društvo u cjelini. Smatram da je kominike trebalo da bude fokusiran na ova tri pitanja.

NN: Ipak, ta pitanja su bila navedena u kominikeu, zar ne?

IVANCOV: Svakako, jesu, ali bilo je tu mnogo čega pored toga, pitanja koja u ovom trenutku i nisu posebno relevantna za budućnost. Govorilo se i o Haškom tribunalu, kojem smo mi jedan od osnivača. Tribunal nije sporan, ali ne možemo se saglasiti da je radio bez grešaka. Ne možemo se saglasiti da je bio u potpunosti funkcionalan, efikasan i da je služio ostvarenju pune pravde. Mi vjerujemo da je u određenoj mjeri bio pristrasan, što je i potvrđeno samoubistvom Slobodana Praljka praktično u živom prenosu. Onda, vidite šta se dešava s Ratkom Mladićem i njegovim otežanim pristupom liječenju. Znate šta se desilo sa Slobodanom Miloševićem, koji je umro tokom suđenja. To su samo neki nasumični primjeri koji, po nama, ukazuju na probleme u funkcionisanju Tribunala. I, naravno, po nama nije bilo razloga da se u kominikeu nađe dio koji se odnosi na evroatlantsku budućnost BiH.

NN: Mišljenja su, uglavnom, da je to razlog što ste ostali uzdržani?

IVANCOV: Sigurno da je važan razlog. Po čemu je evroatlantska budućnost pitanje implementacije Dejtona? Zašto se to pitanje našlo u kominikeu? Pritom, nije pitanje samo to što se mi ne slažemo s takvim tvrdnjama, već i zato što se s evroatlantskom budućnošću ne slaže pola zemlje i trećina ljudi.

NN: Oni su se ogradili i rekli da je to mišljenje samo članica NATO-a...

IVANCOV: Pa dobro, ako članice NATO-a i Japan žele izraziti politički stav o, recimo, Akcionom planu za članstvo u NATO-u, zašto onda nisu izdvojili mišljenje? Mi ne uključujemo odvojene stavove Ruske Federacije u kominike o pitanjima poput NATO-a ili o bezbjednosnoj situaciji u zemlji.

NN: Da li ste saglasni s dijelom koji se odnosi na Izborni zakon?

IVANCOV: Da, zato što smatramo da je to jedno od trenutno najvažnijih pitanja u zemlji. I nije to pitanje samo Izbornog zakona. Riječ je o pravima barem dva naroda u BiH, koja vjeruju da se njihova prava ne poštuju u potpunosti. I zato je ovo trebalo da bude najvažnije pitanje u kominikeu, a ne da se govori o čitavom nizu nevezanih pitanja. Trebalo je da se bavimo pitanjem kako pomoći uspostavljanju boljeg dijaloga, razumijevanja i poboljšanju odnosa među narodima. To je trebalo da budu pitanja.

NN: Da li je bilo ikakvog pokušaja da dođe do nekog približavanja?

IVANCOV: Djelimično i po pitanjima koja nisu bila od centralne važnosti.

NN: Možete li možda biti malo precizniji...?

IVANCOV: Pa evo, recimo, obrazovanje svakako nije nevažno pitanje, kao ni pitanje koordinacije među donatorima. I preporuke Grupe zemalja za borbu protiv korupcije je svakako važno pitanje o kojem treba da razgovaramo. Međutim, jesu li to u ovom trenutku najvažnija pitanja?

NN: Hoćete reći da je bilo pokušaja razvodnjavanja zaključaka?

IVANCOV: Šta je ono što ljudi u BiH vide kao centralna pitanja? Šta je njima važno? Nisu li to pitanja kojima bismo mi u Upravnom odboru PIC-a trebalo da se bavimo? Ja vjerujem da smo barem u nekoj mjeri uspjeli ubijediti naše partnere da bismo se narednih sedmica i mjeseci trebali baviti upravo tim pitanjima koja ljudi u BiH žele da rješavaju, a to su funkcionisanje institucija i vladavina prava i rješavanje problema u vezi s predstojećim izborima. Mislim da bismo mi, članice PIC-a, trebalo da iskoristimo našu ulogu da pomognemo da se ta pitanja rješavaju, ali da istovremeno ne namećemo vlastite stavove i rješenja. Konačne odluke treba da donesu domaći akteri, a ne neko izvana.

NN: Kako vidite argumente da OHR treba još da ostane zbog retorike i nestabilnosti s različitih strana u BiH?

IVANCOV: Mnogo puta sam vam ranije prenio našu poziciju koja se nije promijenila: OHR je odavno trebalo da bude zatvoren. On više nema relevantnu ulogu za BiH. Jedino sa čim bismo se složili u kontekstu intervencije međunarodne zajednice bi bio slučaj opasnosti od izbijanja sukoba. Mi vjerujemo da to nije slučaj. Međunarodna zajednica nema šta da interveniše u BiH, ni po jednom pitanju, pa ni eventualno po pitanju rješenja za izborno zakonodavstvo. Vjerujem da po ovom pitanju naše mišljenje dijeli široka većina u PIC-u: intervencija OHR-a ne bi smjela da se desi.

NN: Znači, nema korištenja bonskih ovlaštenja?

IVANCOV: Nema korištenja bonskih ovlaštenja.

Gas

NN: U Banjaluci je potpisan sporazum u vezi sa tekućim gasom sa kompanijom povezanom s "Gaspromom". Zašto je to dobro za nas?

IVANCOV: Prema našem mišljenju, ovo je dobro ne samo zato što još jedna ruska kompanija dolazi na tržište BiH, pa time i RS... Radi se o investiciji od 70 miliona evra i o 60 miliona kubnih metara gasa, koji se posebnom pripremom čini lakši za transport u različite lokalne sredine u BiH, kako RS, tako i FBiH. Ova investicija mogla bi opsluživati i regionalna tržišta. Takođe, pomaže vašoj energetskoj bezbjednosti. Osim toga, ovaj gas se može koristiti za grijanje, za transport i različite namjene, poput goriva za automobile. Prema podacima koje sam dobio, biće jeftinije da koristite taj gas od dizela i benzina. S ruske strane sporazum je potpisala kompanija "Gasprom STG" koja se, pojednostavljeno rečeno, bavi konstrukcijom gasne infrastrukture. Sada govorimo o samo jednoj fabrici, međutim ukoliko se investicija pokaže uspješnom, vrlo lako možemo govoriti o dodatnim instalacijama i investicijama. Vlasništvo je pola - pola s jednim dodatnim procentom za STG, koji će tehnički upravljati cijelim procesom.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije