Intervju

Jerg Dekresin, zamjenik direktora MMF-a za Evropu: Plate u javnom sektoru treba smanjiti

Jerg Dekresin, zamjenik direktora MMF-a za Evropu: Plate u javnom sektoru treba smanjiti
Foto: Nedžad Uglješa | Jerg Dekresin, zamjenik direktora MMF-a za Evropu: Plate u javnom sektoru treba smanjiti

SARAJEVO - Ono na čemu mi naporno radimo i što zaista pokušavamo postići našim programom sa BiH jeste inkluzivan i održiv rast. Upotrijebio bih jednu analogiju: umjesto da pojedete sjeme kukuruza, mi vas ohrabrujemo da ga posijete i uzgojite nešto novo, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Jerg Dekresin, zamjenik direktora MMF-a za Evropu.

Naglasio je da MMF zagovara smanjenje plata u javnom sektoru, koje su visoke u odnosu na ono što se može zaraditi u privatnom.

"Mi se trudimo da pomognemo BiH, ali ostali smo zaglavljeni na jednoj mjeri - pitanju akciza", rekao je Dekresin.

NN: U izvještaju koji ste predstavili projicirate rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Evropi, ali ipak stopu rasta BDP-a u BiH ste redukovali. Zbog čega?

DEKRESIN: Tačno je da smo stopu rasta za BiH redukovali sa tri odsto u 2017. na 2,5 odsto. U 2018. snizili smo ga sa 3,5 odsto na 2,6 odsto. To jeste pomalo neuobičajeno s obzirom na to da se u drugim evropskim zemljama rast učvršćuje. Ekonomski podaci koje smo dobili za BiH nisu onoliko dobri koliko smo mi očekivali. A što je još važnije, Reformska agenda vlasti ide sporijim tempom od očekivanog. To sprečava realizaciju velikih infrastrukturalnih projekata, koji su mogli otvoriti mnogo radnih mjesta i doprinijeti daljem rastu.

NN: U izvještaju ste veoma kritični prema ustavnom uređenju BiH, za koji kažete da sprečava rast. Međutim, ima mnogo "komplikovanih" zemalja poput Velike Britanije ili Švajcarske, pa im to nije problem. Zašto je to očigledan problem kod nas, a nije tamo?

DEKRESIN: U pravu ste. Čak i "komplikovani" sistemi mogu pružiti rast, ali uslov je da postoji povjerenje među različitim grupama u društvu. Spomenuli ste Švajcarsku... Radi se o tome da je povjerenje među građanima u Švajcarskoj mnogo veće nego što je to među građanima BiH. A kada je nivo povjerenja nizak, onda to smanjuje efikasnost i snagu institucija. E sad, šta se može učiniti? Svi znamo da su snažne institucije preduslov za snažniji rast i veće prihode, a razvoj institucija je u isto vrijeme i politički i društveni proces. Proces se može "pogurati" putem različitih mjera. Potrebno je povećati transparentnost i odgovornost vlasti. Što je ovog više građanin će bolje razumjeti šta vlasti rade. A kada shvate šta i kako rade, onda građanin može tražiti promjene kao što smo sada vidjeli u Rumuniji. Snažno zagovaramo i investiranje u administrativne kapacitete, što znači angažovanje ljudi po principu stručnosti, i te ljude je potrebno dobro i platiti. Od jednake važnosti je da politike treba da teže uspostavljanju pravedne raspodjele javnih resursa i prilika za građane.

NN: Kakvi su Vam planovi u BiH imajući u vidu da političke elite ovdje, u stvari, reforme ni ne žele?

DEKRESIN: Reforme moraju u krajnjoj liniji proisteći od samih građana. MMF ne može zamijeniti građane. Ono što mi možemo je da objasnimo koje su koristi od sprovođenja reformi i da pomognemo u njihovoj izradi. I ono što takođe možemo uraditi jeste obezbijediti finansiranje onima koji žele sprovesti reforme. Naš program pokušava usmjeriti novac na javne investicije, a ne na potrošnju, znači novac koji bi se investirao u obrazovanje i poboljšanje sistema zdravstvene zaštite. Takođe, program ima za cilj unaprijediti poreski sistem na način da svi plaćaju svoj dio poreza. Pokušava osnažiti finansijski sistem zatvaranjem loših banaka koje su uključene u veoma rizične poslove.

NN: Da ste savjetnik našim vlastima, koji bi bio Vaš prvi savjet?

DEKRESIN: Ako već brojne međunarodne institucije nude pomoć, a EU put ka članstvu, onda bih savjetovao BiH da to zaista shvate krajnje ozbiljno.

NN: Naši političari često krive MMF za teške reforme, u smislu "oni to ne bi, ali eto - tjera ih MMF". Kako komentarišete to da imate reputaciju kao neko ko nas "tjera" na reforme?

DEKRESIN: Ono na čemu mi naporno radimo i što zaista pokušavamo postići našim programom sa BiH jeste inkluzivan i održiv rast. Fiskalna situacija u BiH nije loša! Jedino što program teži da ostvari u pogledu fiskalne politike jeste usmjeriti dio novca koji se sada troši na javnu potrošnju na javne investicije. Upotrijebio bih jednu analogiju: umjesto da pojedete sjeme kukuruza, mi vas ohrabrujemo da ga posijete i uzgojite nešto novo.

NN: I onda ljudi kažu "MMF reže troškove, smanjuje penzije, plate..."

DEKRESIN: Mi ne želimo rezati troškove! Ono što mi zagovaramo je smanjiti plate u javnom sektoru koje su visoke u odnosu na ono što možete zaraditi u privatnom sektoru. A onda ono što ste uštedjeli usmjerite u produktivne projekte. Dakle, želimo da BiH posije više kukuruza, a ne da skoro sve pojede.

NN: Često možemo čuti priče kako je MMF ovdje samo da se pobrine da im novac koji dugujemo stranim kreditorima bude vraćen...

DEKRESIN: MMF je imao mnogo uspješnih projekata u Evropi i širom svijeta, a ljudi su tamo bili jako zadovoljni našom ulogom i savjetima. Međutim, postavlja se sljedeće pitanje: zašto zemlje uopšte dolaze i od nas traže pomoć? U većini slučajeva zato što su živjeli iznad svojih mogućnosti i ponestalo im je novca. Kad tako opustošite svoje resurse, povratak na ono što ste imali može biti veoma težak. Moraćete donijeti neke teške odluke. Tipično, ono što preporučujemo u takvim slučajevima je smanjenje javnih rashoda na potrošnju, ali i održavanje nivoa potrošnje za investicije koji omogućava rast. Uz to, često tražimo od međunarodnih kreditora da urade reprogram svojih potraživanja. Na kraju krajeva, mi dajemo naš novac da pomognemo zemljama kojima je potreban i osiguramo da se potrošnja smanjuje umjerenim tempom.

NN: Na početku ste rekli da Agenda usporava. Šta je razlog?

DEKRESIN: Ovo pitanje je najbolje da uputite vašim vlastima. Mi se trudimo da pomognemo BiH, ali ostali smo zaglavljeni na jednoj mjeri - pitanju akciza. Smatramo da je povećanje potrebno jer na taj način se mogu "otključati" mnogo veće sume novca za investicije drugih multilateralnih institucija u infrastrukturu. To bi omogućilo npr. pokretanje izgradnje glavnog autoputa, što bi opet otvorilo mnogo radnih mjesta, ali i dovelo do mnogo većeg rasta.

NN: Zašto onda neki ne žele akcize? Postoji li neki kontraargument?

DEKRESIN: Meni je jako teško pronaći kontraargument. To pitanje morate postaviti tim ljudima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije