Od konferencije "Mir i dobro - korak naprijed" očekujem iskorak ka pomirenju i omogućenje povratka svima koji to žele, rekao je Josip Leko, koji prisustvuje konferenciji u organizaciji Banjalučke biskupije i Narodne skupštine RS.
"Države moraju osigurati povratak onima koji to žele te pravo da raspolažu svojom imovinom. To je najmanje što moraju učiniti za te ljude", rekao je Leko.
Rekao je da je BiH zemlja s kojom Hrvatsku povezuju istorija, mnogi zajednički interesi i dio hrvatskog naroda koji je u toj državi konstitutivan.
Istakao je da je Hrvatska usvojila deklaraciju kojom se obavezala da neće koristiti članstvo u EU u rješavanju bilateralnih sporova.
"Hrvatska će sasvim sigurno zagovarati ostvarivanje ciljeva i interesa Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. BiH će imati iskrenog prijatelja u Hrvatskoj u EU", naglasio je Leko.
NN: Šta očekujete od konferencije "Mir i dobro - korak naprijed"?
LEKO: Očekujem upravo korak naprijed u pomirenju i omogućavanju povratka. Treba biti svjestan činjenice da je rat završio prije 18 godina i da su mnoge raseljene i izbjegle osobe stvorile sebi novi život u novim sredinama. To je jako dugo razdoblje u životima ljudi i činjenica je da ni sve izbjeglice nisu zainteresirane za povratak, to se odnosi i na Srbe iz Hrvatske i na Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Bez obzira na to, države moraju osigurati povratak onima koji to žele te pravo da raspolažu svojom imovinom. To je najmanje što moraju učiniti za te ljude.
NN: Da li ste već ranije boravili u Banjaluci i kakvi su Vaši utisci pred dolazak u taj grad?
LEKO: U Banjaluci sam bio nekoliko puta za vrijeme Jugoslavije, kao student i kao pravnik. Od tada nisam. Iz tog razdoblja nosim dojmove o Banjaluci kao šeheru, gradu pjesme, zelenila, voćnjaka i lijepih djevojaka. Bit će mi zanimljivo vidjeti koliko se promijenila u odnosu na to doba.
NN: Kako ocjenjujete odnose između BiH i Hrvatske?
LEKO: Ocjenjujem ih dobrosusjedskim, prijateljskim, partnerskim i izuzetno važnim za Republiku Hrvatsku. Bosna i Hercegovina je zemlja s kojom nas povezuju povijest, mnogi zajednički interesi, dio hrvatskog naroda koji je u toj državi konstitutivan, kao i granica od tisuću kilometara. To su sve razlozi da su uspjeh i razvoj BiH od životnog interesa za Hrvatsku.
NN: Hrvatska postaje članica EU. Kako će se to odraziti na BiH?
LEKO: Ja mislim pozitivno. Hrvatska će sasvim sigurno zagovarati ostvarivanje ciljeva i interesa Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. BiH će imati iskrenog prijatelja u Hrvatskoj u EU. Nadam se da će hrvatski primjer potaknuti relevantne institucije države Bosne i Hercegovine i njezinoga društva ka ubrzanju procesa europskih integracija.
NN: Ipak, Hrvatska i BiH imaju više neriješenih međusobnih pitanja, poput Pelješkog mosta, trgovinskih povlastica iz CEFTA i slično. Da li će Hrvatska u svojim budućim odnosima prema BiH koristiti svoju poziciju članice EU?
LEKO: Hrvatska ima istinski interes da u prijateljskim i partnerskim odnosima rješava pitanja s BiH. Već sam naglasio da je hrvatski prioritet uspjeh BiH i da joj želimo u tome pomagati. To smo, vjerujem, dokazali i dosadašnjom praksom. Ustupili smo i hrvatski prijevod Europske pravne stečevine, a podsjećam i na Deklaraciju Hrvatskoga sabora kojom se Hrvatska izjasnila da neće koristiti članstvo u Europskoj uniji u rješavanju bilateralnih sporova.
NN: Jedno od pitanja koje najviše opterećuje odnose BiH i Hrvatske je vjerovatno pitanje povratka. Šta Hrvatska čini da pomogne povratak Srba u Hrvatsku?
LEKO: Pitanje povratka izbjeglica je apsolutno važno pitanje za sve zemlje bivše Jugoslavije. Hrvatska je kao prioritet svoje politike postavila izgradnju društva koje će osigurati zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, prava nacionalnih manjina i općenito manjina, odnosno zabranu diskriminacije svih manjinskih skupina. Hrvatska je donijela mnoge propise od Ustavnog zakona do Ustava, kojima jamči jednakopravnost svih građana Republike Hrvatske bez obzira na vjeru, naciju, rasu, spol. Donijela je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, omogućila zakonom službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina, osigurala zastupanje u Hrvatskom saboru svih nacionalnih manjina, školovanje na maternjem jeziku i kulturnu autonomiju. Uložila je ogromna materijalna sredstva u obnovi porušenih objekata, osiguranja vlasništva svim raseljenim i izbjeglim osobama, izgradnju kuća i stanova. Hrvatska je do sada osigurala povratak više od 133.000 izbjeglih Srba, riješila problem 221.000 Hrvata koji su prognani iz svojih domova za vrijeme rata u Hrvatskoj te istodobno osigurala integraciju 45.000 izbjeglica iz BiH. Obnovljeno je gotovo 150.000 stambenih jedinica, 19.000 kuća vraćeno je vlasnicima, dok je trajno stambeno zbrinjavanje osigurano za 35.000 obitelji.
NN: Koliko ste zadovoljni povratkom Hrvata u Banjaluku i BiH i šta je potrebno uraditi da se taj proces uspješno okonča?
LEKO: Nemam stvaran uvid u povratak Hrvata niti u uvjete za njihov povratak. To je jedan od razloga za ovaj posjet kako bih se informirao na licu mjesta. Prema podacima Katoličke crkve, broj povratnika je mali - na područje Republike Srpske vratilo se oko 12.000 Hrvata, a prije rata ih je živjelo više od 200.000. Nemam recepta, osim već postojećih podloga u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svaka zemlja mora naći modele da osigura mogućnost povratka. To se ne odnosi samo na materijalna prava, nego i na jamčenje sigurnosti povratnika. Društvo mora prihvatiti taj proces, što je, čini mi se, glavni problem kad je riječ o povratku na područje Republike Srpske.