Na početku mog predsjedničkog mandata bio sam mnogo veći optimist nego danas kad su u pitanju integracije BiH u EU, rekao je Ivo Josipović, bivši predsjednik Hrvatske i predsjednik novoosnovane političke opcije Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez.
"Danas smatram da ste mogli puno više učiniti. Stanje u BiH i vaša europska perspektiva ovise samo o vama, o vašoj politici i spremnosti da unutarnje probleme riješite na kvalitetan način", rekao je on.
NN: Kako komentarišete posljednja dešavanja u vezi sa raskidanjem sporazuma o arbitraži sa Slovenijom?
JOSIPOVIĆ: Nažalost, Slovenija je odigrala nekorektno, protivno Arbitražnom sporazumu, protivno pravilima arbitraže. Vidjeli smo i čuli nedopuštenu komunikaciju suca i slovenske agentice, pokušaj da se nelegalno u postupak uvedu novi dokazi, planove da se utječe na druge suce... Tko može vjerovati takvoj arbitraži!? Postala je pravno, moralno i političko ruglo. Zato treba pronaći drugi način rješavanja graničnog spora. Podsjećam, i sam sporazum napisan je i usvojen pod ucjenom prilikom našeg ulaska u EU. Danas Hrvatska nema nikakvog razloga da podilazi nelegitimnim i nelegalnim potezima susjeda. Svjesni smo, sa Slovenijom nas puno toga veže i moramo učiniti sve da ova nesretna epizoda ne pokvari inače dobre susjedske odnose.
NN: S obzirom na to da znamo da je pitanje granica osjetljivo na Balkanu, čini li se da bi raskidanje arbitraže moglo donijeti određenu nestabilnost?
JOSIPOVIĆ: Vjerojatno, bit će napetosti u međusobnim odnosima. Ali, obje države vode odgovorni političari koji moraju znati da se spor mora riješiti na način koji je zakonit i pravedan. Moraju znati da su naši gospodarski, kulturni i svi drugi odnosi toliko isprepleteni da imaju veliku odgovornost i zadaću da ovu situaciju riješe bez dramatičnih poteza.
NN: Čini mi se kao da je u Hrvatskoj u posljednje vrijeme došlo do jačanja nacionalnih naboja, a potpuno isti trend primjećujem i u BiH, Srbiji i drugim zemljama regiona...
JOSIPOVIĆ: Povijest pokazuje da u kriznim situacijama, posebno kada je riječ o siromašenju ljudi, jača nacionalizam. Sigurno, važno je i kako se postavljaju političari, da li zaista nastoje riješiti društvene probleme ili podlegnu napasti da pažnju javnosti prebace na traženje neprijatelja. A radikalizam i mržnja nisu nikada donijeli dobro ljudima i državama.
NN: Dolazi godišnjica "Oluje", a to je datum koji je posebno osjetljiv za pripadnike srpskog naroda. Može li se "Oluja" proslaviti, a da ničija osjećanja ne budu povrijeđena?
JOSIPOVIĆ: Za Hrvatsku je "Oluja" povijesni događaj, značila je konačno oslobođenje zemlje od okupacije, nakon puno žrtava, puno razaranja. S druge strane, zaista su na ovaj ili onaj način stradali mnogi naši sugrađani Srbi. Proslava "Oluje", o tome sam puno govorio, treba biti takva da možemo reći kako smo nakon pobjede u ratu pobijedili i u miru. Pod tim mislim da "Oluju" treba slaviti kao važan dan naše povijesti, uz pruženu ruku i onima koji su bili na drugoj strani. "Oluja" mora slaviti mir, biti dan kada ćemo slaviti pobjedu i naše branitelje, ali i odati počast svim nevinim žrtvama. Proslava bi trebala biti integrativne naravi, takva da potvrdi kako je u Domovinskom ratu izborena sloboda za sve naše građane. Osobno sam više puta posjetio ne samo mjesta stradanja brojnih hrvatskih žrtava, već i mjesta gdje su stradali civili srpske nacionalnosti. Nažalost, u tome me nisu pratili drugi političari.
NN: Vi ste ovdje u BiH pokušali napraviti jedan simbolični gest time što ste posjetili stratišta sva tri naroda, priznali ste učešće Hrvatske u ratu u BiH i počinjene zločine. Poslije incidenta sa premijerom Vučićem u Srebrenici čini li Vam se da je pomirenje bilo uzaludan posao? Mora li svaka generacija političara uvijek iznova ići tim putem pomirenja?
JOSIPOVIĆ: Bio sam iznimno ponosan na to. Prvi put predstavnici svih naroda i vjerskih zajednica su u BiH zajedno komemorirali žrtve. Bio je to trenutak koji je izgledao kao prelomnica u odnosima u BiH. To ne bih mogao napraviti da u ljudima u BiH nije postojala iskrena želja za pomirenjem i suživotom. Nažalost, s vremenom politike i političari ohladili su efekte koji su bili očiti. Šteta! Očito, bez dobre volje političara u BiH teško će se naći pravi ključ punog pomirenja. Događaj u Srebrenici potvrđuje kako je BiH još daleko od pravog pomirenja. Dobro je da je brzo nakon tog događaja Predsjedništvo BiH bilo u Srbiji, da ni u Srbiji, ni u BiH nije dolijevano ulje na vatru.
NN: Pratite li situaciju u BiH i jeste li optimista da bi ta zemlja mogla zakoračiti putem EU integracija?
JOSIPOVIĆ: Iskreno, ne znam. Na početku mandata, tamo 2010. i 2011. bio sam veliki optimist, veći nego danas. Danas smatram da ste mogli puno više učiniti. Stanje u BiH i vaša europska perspektiva ovisi samo o vama, o vašoj politici i spremnosti da unutarnje probleme riješite na kvalitetan način. Možda će Europa otvoriti vrata i prije nego što zapravo budete spremni na to. Ali, ključ su unutarnje reforme i spremnost političara sva tri konstitutivna naroda da nađu zajednički jezik. Zaista, Bosni i Hercegovini želim sve najbolje, uključivši i članstvo u EU.
NN: Ko, po Vama, vodi bolju regionalnu politiku u Hrvatskoj: Vlada Republike Hrvatske ili predsjednica? Kakvu biste politiku Vi vodili?
JOSIPOVIĆ: Vidjeli ste kakvu sam politiku vodio, nastavio bih s njom da sam obnovio mandat. To je bila politika pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i podrške zemljama u regiji da uđu u EU. U osnovi, mislim da Vlada vodi istu politiku, ali vrlo stidljivo, kao u strahu da je neki ne optuže za građenje nove Jugoslavije. Vidjeli ste, u kampanji su me optuživali za to - da sam srpski ili britanski špijun, da sam veleizdajnik... Što se predsjednice tiče, ona je do sada kontakte sa zemljama u regiji odradila u duhu prijateljstva, možda malo suzdržano i bez novih inicijativa. Ali, rekao bih, riječ je ipak o pozitivnom pristupu.
NN: Ekonomska situacija u Hrvatskoj nije dobra. Ko snosi odgovornost za stalni rast javnog duga i kako se taj problem može riješiti?
JOSIPOVIĆ: Iako najveću odgovornost snosi Vlada, ne samo sadašnja, već i gotovo sve prošle, moram reći da i drugi faktori daju svoj pozitivni ili negativni doprinos. Uz to što se od Vlade s pravom očekuju odlučni i dobro usmjereni potezi, i gospodarstvo, i znanstveno-obrazovni sustav, i poslodavci, i sindikati, trebaju se zapitati mogu li dati bolji doprinos napretku. Osobno, smatram da Vlada ima najvažniju ulogu u mogućem oporavku, ali da i druge strukture mogu i moraju učiniti više. Javni dug posljedica je lošeg gospodarstva i nema načina da ga smanjimo, osim većom produktivnošću, boljom politikom i boljim radom ili, što je lošija varijanta, štednjom. Stranka Naprijed Hrvatska izlaz iz krize vidi prije svega u strukturnim reformama koje bi išle u prilog efikasnijoj državi, ali i jačem gospodarstvu.
SDP i HDZ još vode bitke iz Drugog svjetskog rata
NN: Kako Vam se čini politička scena u Hrvatskoj i u koji politički milje se stranka koju Vi predvodite najbolje uklapa?
JOSIPOVIĆ: Scena je turbulentna, obilježena gospodarskom krizom i narastajućom konfrontacijom HDZ-a i SDP-a na ideološkom planu. Umjesto o razvoju i napretku, još se vode bitke iz Drugog svjetskog rata, iz Domovinskog rata, love se udbaši, potiče mržnja... Mislim da te strastvene bitke ipak generira kriza i siromaštvo. Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez je stranka ljevice ili lijevog centra usmjerena na napredak. Želimo da Hrvatska konačno shvati da bez reformi nema napretka, nema socijalne države i boljeg života. Stalno zaduživanje, bez ozbiljnog gospodarskog rasta, vodi nas u grčki scenarij. Zato imamo program koji obuhvaća ozbiljne promjene u strukturi države te gospodarske planove koji polaze od činjenice da je u Europi odavno na djelu digitalna revolucija, da sve djelatnosti treba razvijati uvažavajući tu činjenicu.
NN: Čijem biste se bloku radije priključili? HDZ ili SDP?
JOSIPOVIĆ: Ne razmišljamo na taj način. Naša će stranka jačati i u savezništvo možemo samo sa strankama koje iskreno žele reforme. Ako takvih ne bude, bit ćemo oporba koja će jačati i s vremenom postati jedna od vodećih političkih snaga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.