Iskreni ljudi nastoje ono što nose u svojoj duši materijalizirati u ovodunjalučkom životu i ovaj datum, 7. maj 2016, bi trebalo da bude poticajan za sve nas, poručio je u intervjuu za "Nezavisne" Husein ef. Kavazović, reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH, uoči otvaranja Ferhadije, svečanosti koju će predvoditi sutra u Banjaluci.
Volio bi, kako nam je iskreno rekao, da mu ta "čast" nikada nije pripala, jer nije postojao niti jedan razuman razlog da Banjaluka bude osramoćena rušenjem Ferhadije, pa kao i većina građana, to nikada neće moći razumijeti, kao što ni inspiratori tog rušenja nikada neće moći objasniti svojoj djeci zašto su to učinili.
Vrhovni poglavar muslimana u BiH u ovom je intervjuu govorio i o političkoj situaciji u BiH, nastojeći kao i do sada da pozove sve nas na odgovornost u kreiranju bolje i zrelije budućnosti.
NN: Razgovaramo uoči svečanosti otvaranja Ferhadije džamije u Banjoj Luci 7 maja. Prije svega, recite mi kako se tim povodom osjećate kao vjernik, zatim građanin BiH, a potom vrhovni poglavar muslimana u BiH, kojem će pripasti čast da otvori ovaj objekat?
Reisu-l-ulema Kavazović: Kada me o tome pitate, moram iskreno reći da bih volio da mi ta „čast“ nikada nije pripala. Naime, nije postojao niti jedan razuman razlog da Banja Luka bude osramoćena rušenjem Ferhadije. Vjerujem da većina građana ove zemlje, kao i same Banje Luke, to nikada neće moći razumjeti, kao što ni inspiratori tog rušenja nikada neće moći objasniti svojoj djeci zašto su to učinili.
Ni gradski oci i vlast ovog dijela države neće moći izbjeći odgovornost za taj nerazuman barbarski čin, kojeg nisu spriječili. Kada se to sve uzme u obzir, onda se teško može govoriti o časti otvaranja monumenta svjetske civilizacije koji je barbarski porušen, pa onda s puno poteškoća obnavljan.
NN: Mišljenja sam da od 1579. godine, kada je rođena kao vjerski objekat, do 1993., kada je i kao kulturno-historijski spomenik ubijena, Ferhadija nije prestala biti činjenica. Dakle, iako su njene kulturne i vjerske vrijednosti neprikosnovene, sama je istorija odredila i njenu društveno-političku dimenziju. Pa, prema tome, mislite li da bismo postojanost Ferhadije ponovo u Banjaluci mogli smatrati i novom prekretnicom, odnosno pokazateljem da je bolje funkcionisanje BiH moguće (prije svega uz političku volju i interese svih političkih predstavnika sva tri naroda u BiH)?
Reisu-l-ulema Kavazović: Slažem se da je Ferhadija bila i ostala činjenica, bez obzira na necivilizacijski odnos ispoljen prema njoj. Sada se taj odnos pokušava ispraviti i to je dobro. Što se tiče nekakve nove prekretnice o kojoj govorite volio bih da je vidim jasnije, ali nije tako. Nisam od onih koji ne vide provaliju koja još zjapi ispred nas. Prave katarze još nema. Još smo daleko od toga da iskreno pogledamo jedni drugima u oči i kažemo: Žao nam je. Stvarno nam je žao!
NN: S tim u vezi, a s obzirom na uticaj koji imate, hoćete li i na ovaj datum pozvati sve, prije svega lidere u BiH, zatim i vjerske velikodostojnike i medije, na odgovornost? Odnosno, važnost dijaloga i razmjere štetnosti rušilačkih ideologija?
Reisu-l-ulema Kavazović: Iskreni ljudi nastoje ono što nose u svojoj duši materijalizirati u ovodunjalučkom životu. Ovaj datum bi trebalo da bude poticajan za sve nas. Kada bismo mogli datume rušenja Ferhadije, pravoslavnog hrama u Mostaru i samostana u Derventi proglasiti danima nacionalne tragedije, pokazali bismo da se nešto u nama promijenilo. Pa bismo onda mogli govoriti da smo postali odgovorniji. Ali, prije će biti da su nam važniji vašari i teferiči, na koje izvodimo našu djecu i mladež, a džamije, hramovi i samostani mjesta zastrašivanja. Nema se tu ko pozivati na odgovornost!
Boraveći neki dan u Budimpešti, vidio sam eskurziju srednjoškolaca iz Srbije u obilasku trgova, zgrade parlamenta i bazilike i bilo mi je drago zbog toga. U isti mah sam razmišljao o našoj djeci koja u našim gradovima nikada nisu posjetila neki hram, džamiju ili katedralu. Naravno, nisu oni krivi. Zna se ko je.
NN: U čemu je, po vama, najveća simbolika 7. maja 2016 u Banjaluci?
Reisu-l-ulema Kavazović: Ona se pojavljuje, bez sumnje, u beskompromisnom otporu zlu, mržnji i ubijanju duha jednog naroda. Ona je simbol muslimanske vjerničke odlučnosti da živi postojano u svojoj duhovnosti, ali i simbol bošnjačke istrajnosti da se živi slobodno, bez obzira na žrtvu. Mogla bi u sebi ponijeti i potencijal prihvatanja od strane drugih, kao mogućnost koja se najavljuje.
NN: Kako ocjenjujete društveno-političku situaciju u BiH, gdje vi vidite najveće prepreke u efikasnijem djelovanju zemlje?
Reisu-l-ulema Kavazović: Bosna i Hercegovina liči na privatan posjed. Čiji je to posjed, ne pitajte me. Ona nije republika, a kada to nije, onda vam je jasno kako se prema nama odnose. Uspostavljeni, da ne kažem nametnuti, mir bio je spas iz pakla u koji smo bili gurnuti u toj velikoj pomami rastakanja Jugoslavije i stvaranja velike Srbije, pa i velike Hrvatske, zašto to ne kazati.
Ako i razumijemo nametanje mira, kako da razumijemo nametanje konstitucije koja ima sva obilježja nedemokratske tvorevine i aparthejda i to od strane država s demokratskim ustanovama i tradicijom? U Bosni i Hercegovini je potpisan savez sa đavolom i to su učinili oni za koje nikada ne bismo posumnjali da će to učiniti. Ono što me raduje je to da ovo nije ugovor naroda s đavolom, pa se nadam da mu, kao i svakom zlu, ima kraja.
NN: Vidite li u tome i odgovornost vjerskih lidera u BiH, svih? Godinama ranije ili sada?
Reisu-l-ulema Kavazović: Niko ovdje nije anđeo ili melek, kako mi kažemo, ali nisu svi isti i ne može se ta odgovornost izjednačiti. Ni to ne bi bila istina. Jedni su nastojali preživjeti, a drugi realizirati nacionalističke planove i projekte. Činjenice su tu, ako ih želimo vidjeti. Kod naših vjerskih ljudi ne postoji kajanje za počinjene greške prema drugima, kao jedna od najbitnih odrednica duhovnog života čovjeka.
A ako ne postoji kajanje, onda nam nedostaje važan temelj vjere. Zato nam ide ovako ukrivo i naopako.
NN: Primjera radi, vi ste svojevremeno ocijenili da Srpska pravoslavna crkva svojim djelovanjem potiče nacionalizam i štiti dokazane ratne zločince, a s druge strane, zvanična SPC rijetko ili nedovoljno poziva na vrijednosti koje su neophodne za bolju budućnost svih u BiH. Koliko sve to, dakle, otežava situaciju građanima, prije svega, i imate li vi, kao i svi mi (mediji i društveno-politički radnici), prava na tu vrstu (ne)odgovornosti?
Reisu-l-ulema Kavazović: Rekao sam da ljudi iz Srpske pravoslavne crkve iz Beograda ne doprinose smirivanju situacije u Bosni i Hercegovini i da to djelovanje potiče nacionalizam, što se ogleda u veličanju ratnih zločinaca. Ako neko od mene traži da budem slijep kod očiju, naravno da ih ja neću zatvoriti!
Izjava koju smo čuli od patrijarha Irineja 9. januara u Banjoj Luci je očit primjer kako ne treba istupati. Kako je moguće da se onako govori u Bosni i Hercegovini, u zemlji u kojoj je ubijeno preko stotinu hiljada ljudi, žena i djece?! Nije Republika Srpska nastala tako što je neko zasadio 100.000 ruža. Ubijeni su ljudi! Nevini ljudi! Kako će duhovni vođe jednog naroda opravdati carstvo nebesko na zemlji, nastalo na oružju, krvi i nesreći ljudi koje je Bog stvorio kao Svoja stvorenja?
Kako je moguće da na njih ne gledamo onim očima kojima ih je gledao i Hristos/Isa, a.s.? Kuda se to odmeću ljudi vjere? Koje su to staze kojima hode? Želimo razumijevanje i glas utjehe! Poštujemo našu braću pravoslavne vjere i zagovaramo lijep odnos s njima i razumijevanje i za njihove teškoće. Volimo kada su oni sretni zajedno s nama. Poštujemo njihove velikodostojnike. Ukazujemo na greške, s pravom. Nećemo se ljutiti da se i nama ukaže na grešku, kada pogriješimo.
NN: Šta još zamjerate vjerskim liderima druge dvije konfesije u BiH, a šta možda sebi?
Reisu-l-ulema Kavazović: Volio bih da sam, kao reisu-l-ulema, više među muslimanima. Volio bih, zajedno s biskupima i vladikama, posjetiti i katolike i pravoslavne vjernike, i muslimane, obične bosanske ljude, da zajedno osjetimo kako žive, kako razmišljaju, čemu se nadaju i od čega strahuju. Ove uloge koje imamo sprečavaju nas u tome i troše puno vremena. Kao muftija to sam mogao više činiti, i to mi nedostaje.
NN: U vremenu kada svjedočimo teškim posljedicama terorizma u svijetu, u BiH imamo često i zvanične i zabrinjavajuće podatke o broju bh. građana na stranim ratištima, o stepenu razvijenosti organizacija koje imaju potencijalno teroristički karakter. Čini se da se jedna veoma ozbiljna oblast u BiH instrumentalizuje i koristi u dnevno-političke svrhe, od čega svi imamo posljedice, a najviše narod koji se (ne)svjesno stavlja u kontekst. Kako ukazati na posljedice te vrste stigmatizacije i zaštititi ugled Bošnjaka/ muslimana u BiH?
Reisu-l-ulema Kavazović: O tome sam mnogo puta govorio. I vjerski i politički prvaci našeg naroda su sasvim jasno kazali što o tome misle. Pitanje koje je ispred nas jeste što to mi možemo učiniti u prilikama kada nismo vlasnici problema. Problem je izvan nas, pa se pitam, Bože, borimo li se to s utvarama koje nam drugi priređuju. Ali, činiti moramo ono što osjećamo da je ispravno. Za sada vidimo samo vanjsku manifestaciju zla. Čiju legitimaciju ovi zločinci nose još nam nije potpuno jasno. Puno je interesa u igri.
Bošnjaci su u teškom procjepu. Nad njima je počinjen strahovit zločin od bliskih rođaka u etničkom smislu, a nakon toga ih pokušavaju odvesti na krivi put oni koji se izdaju za njihovu duhovnu braću. Pokušavam im ukazati da se klonu zabluda i da se brinu o sebi, dovoljno je opasnosti na njihovom vratu i bez tuđih razračunavanja.
A što se tiče stigmatizacije Bošnjaka, pa ona nije nikada ni prestala, još od 19. stoljeća. Vi to znate bolje od mene, ona će prestati kada se ugase centri iz kojih dolazi. To neće biti skoro i Bošnjaci o tome ne trebaju imati iluzija.
NN: S druge strane, mislite li da su napravljeni veliki propusti i od političke elite i vjerskih lidera u BiH, odnosno da su imali tu vrstu odgovornosti da dosta ranije spriječe preduslove za razvijanje radikalizama i nasilnog ekstremizma u BiH, s krivim tumačenjima islama?
Reisu-l-ulema Kavazović: Propusti jesu napravljeni. Zar trebamo vjerovati da su genocid i zločini počinjeni nad Bošnjacima došli niotkuda? Jedno je s drugim povezano. Sada će nam trebati mnogo znanja, strpljenja i mudrosti da sve to saniramo. Stigmatizacija će samo povećavati poteškoće. Najgore je što i dalje pravimo greške.
Osim Islamske zajednice, koja jasno govori o neprihvatljivosti djelovanja s pozicije zastupanja radikalnih, nedemokratskih rješenja, ne čujem da se i o drugim vrstama radikalizacije govori. Četnički pokret i dalje ima blagoslov i vjerskih i političkih elita. Šute ministri, šute poslanici, šute tužilaštva, šuti i crkva. Mislim da ne treba tako.
NN: Vi ste već upozorili da se „država trebala pobrinuti za one imame koji djeluju izvan IZ BiH, te da se IZ trudi da prakticira tradicionalni islam sa ovih prostora." Šta ste mislili pri tome, kako da se država pobrine za imame koji su izvan okvira IZ BiH? Šta znači da se registruju u sudovima, a ne u IZ BiH?
Reisu-l-ulema Kavazović: Dozvolite mi da vas ispravim. Ne postoje imami koji djeluju izvan Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Govorio sam o uzurpatorima vjerskog autoriteta, o kvazi-predvodnicima, koji se poput nadriljekara pokušavaju prikazati kao vjerski predvodnici. Ozbiljna država, kažem ozbiljna, nikada ne bi dozvolila da ljude liječe nadriljekari.
Vjera, odnosno vjerska doktrina ili teologija, ozbiljan je duhovni sadržaj da bi ga se moglo prepustiti ljudima s ulice, bez autentičnog ovjeravanja tog sadržaja. Tako je to uređeno u svakoj ozbiljnoj državi. Islamska zajednica se zalaže za uspostavu reda kroz transparentno predstavljanje u skladu sa zakonom. U demokratskom i otvorenom društvu nije moguće egzistiranje zatvorenih grupa u čije ciljeve postojanja mi građani imamo pravo sumnjati, a da to ne bude poziv na uzbunu.
U ovoj zemlji postoji zakon koji je priznao postojanje četiri tradicionalne vjerske zajednice, koje mogu organizirano sa svojim pripadnicima ispoljavati obrednu praksu. Sve ostalo su sekte, koje se moraju registrirati. Naravno, nisu samo u pitanju lažni džemati koji narušavaju temelje organiziranog, demokratskog i otvorenog društva. Tu su i organizacije sa profašističkim ideologijama, kao što je četnički pokret. Smatramo da su to neprihvatljive organizacije za naše društvo i da te ideologije moraju biti stavljene van zakona.
Svi oni koji pozivaju na mržnju i nasilje, koji zagovaraju odvajanje i netoleranciju, treba da budu pod udarom zakona.
NN: Islamska zajednica u BiH temelji se na hanefijskom mezhebu, odnosno jednoj od četiri pravne škole u islamu, koja se smatra najslobodnijom, a naglasak stavlja na ulogu razuma. I vi ste naglasili da nećete dozvoliti to da pored škola i medresa IZ drugi uče muslimane u BiH praktikovanju vjere. Na koji način?
Reisu-l-ulema Kavazović: Islamska zajednica utjelovljuje duh našeg naroda. Hanefijska škola koju slijedimo najstarija je doktrinarno-pravna škola u islamu, pa, prema tome, i najizvornija. Ona je sretan spoj tradicije i razuma. Islamska zajednica će i dalje u svojim obrazovnim ustanovama (medresama i fakultetima) naučavati tu doktrinu.
U isto vrijeme, mi smo svjesni pluralnosti islamskog duhovnog nasljeđa. Svakako ćemo i dalje nastaviti i sebe obogaćivati cjelokupnim muslimanskim nasljeđem, kojemu ćemo prilaziti odgovorno, s dozom kritičkog ispitivanja. Tu, svakako, vidim veliku ulogu naših profesora na fakultetima i drugih alima koji se bave interpretativnim mišljenjem islama.
Svima njima stoje na raspolaganju glasila Islamske zajednice. Isto tako, primjećujem da i drugi mediji, među njima i dnevni listovi, što je za svaku pohvalu, osjećaju odgovornost za naše nasljeđe, pa na stranicama ovih listova pružaju mogućnost objavljivanja tekstova naših učenih ljudi, s temama iz naše muslimanske tradicije i nasljeđa.
Tu je izdavačka kuća Islamske zajednice El-Kalem, koja plasira štivo koje je na tragu ovoga o čemu govorimo. Uvjeren sam da je naša tradicija snažna, te da je ovo prolazna faza i da će ona, kao i mnogo puta do sada, pokazati svoju vitalnost, jer je nastala na čistim duhovnim izvorima naše vjere. Ali, izazova će uvijek biti i mi na njih računamo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.