Intervju

Knežević za "Nezavisne": Ne glasamo politički, sudije različito tumače Ustav

Knežević za "Nezavisne": Ne glasamo politički, sudije različito tumače Ustav
Foto: N.N. | Knežević: Ne glasamo politički, sudije različito tumače Ustav
Uroš Vukić

Zlatko M. Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH, rekao je da Ustavni sud BiH nema mehanizme da one koji ne izvršavaju odluke natjera da to urade i da je to pitanje odgovornosti i kulture, ne više pravne, već društvene.

Govoreći o radu Ustavnog suda BiH, Knežević je u intervjuu za "Nezavisne" rekao da iz godine u godinu pred Ustavni sud BiH stiže sve više apelacija te da je pitanje hoće li se u razumnom roku ubuduće moći odgovoriti na sve njih, jer iz godine u godinu broj se povećava za 20, 30 pa i 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

NN: Da li Ustavni sud BiH ima mehanizme da one koji ne izvršavaju odluke natjera da to urade?

KNEŽEVIĆ: Nema mnogo odluka koje nisu izvršene, ali one koje nisu, manje ih je od deset, izuzetno su ozbiljne i stvaraju vrlo ozbiljan problem za ustavni poredak. Najveći problem sa izvršenjem odluka Ustavnog suda BiH je sa parlamentom BiH, nešto manje je sa FBiH, a potpuno je riješeno pitanje sa Republikom Srpskom. Ona nema neizvršenih odluka, kada govorimo o ocjeni ustavnosti. Ustavni sud nema mehanizma da natjera da neko to uradi. Postoji krivično djelo neizvršenje odluke Ustavnog suda i u Krivičnom zakonu BiH i u Krivičnom zakonu entiteta, ali je to krivično djelo više kao oblik prijetnje nego kao stvarno. Suština izvršenja odluke Ustavnog suda je u jednom apsolutnom prihvatanju da je odluka Ustavnog suda konačna i da se mora izvršiti i da su posljedice neizvršenja odluka daleko lošije nego da se ta odluka izvrši, onako kako parlament i zakonodavac smatra da je moguće.

NN: Dakle, izvršenje odluka Ustavnog suda prepušteno je na slobodu volju politici, hoće li ili neće uraditi ono što je Ustavni sud rekao da mora. Kako je u regionu i u svijetu to pitanje riješeno, imaju li oni mehanizme da natjeraju da se neka odluka izvrši?

KNEŽEVIĆ: Skoro sam bio u posjeti Njemačkom saveznom ustavnom sudu i kada sam u razgovoru pitao predsjednika: "Imate li vi problema sa izvršenjem odluka", tražili su od mene da dva puta ponovim pitanje, čak sam mislio da sam loše izgovorio na engleskom. Oni ne shvataju da postoji mogućnost da se ne izvršavaju odluke Ustavnog suda. Oni su donosili izuzetno nepopularne odluke, za neke od njih nisam siguran da bismo ih mi smjeli donijeti, poput istospolnih brakova, usvajanja djece, što je apsolutno bilo protiv stavova Parlamenta Njemačke.

NN: Gdje je onda rješenje?

KNEŽEVIĆ: U jednom opštem stavu da odluke Ustavnog suda treba provesti, da je mehanizam provođenja odluka Ustavnog suda u rukama parlamenta i parlament može da donese zakon ili izmjenu zakona na način kako on misli. Da li je to bukvalno provođenje odluke Ustavnog suda suštinsko ili modifikovano, to je pitanje nekog drugog postupka. Pogledajte primjer Republike Srpske u jednom kritičnom predmetu koji se zove Dan Republike. Republika Srpska je ispunila svoju obavezu, provela odluku Ustavnog suda i izmijenila zakon. Da li je to po stavu Ustavnog suda BiH suštinski provođenje odluke, to je pitanje nekog drugog postupka pred Ustavnim sudom.

NN: Znači, suština je u odgovornosti!

KNEŽEVIĆ: Odlično konstatujete. Suština je u odgovornosti i kulturi, ne više pravnoj kulturi, nego društvenoj.

NN: Kakvi su kapaciteti Ustavnog suda BiH, može li se odgovoriti u rokovima na sve apelacije? Pročitao sam podatak da više od 600 apelacija mjesečno stigne u Ustavni sud?

KNEŽEVIĆ: Daću vam podatak zaključno sa 28. novembrom. Očekujemo da će u novembru ukupno biti primljeno oko 1.000 apelacija. Od 1. januara do 28. novembra primljeno je preko 7.000 apelacija i to je u odnosu na prošlu godine povećanje od 40 odsto. Svake godine povećava se broj apelacija pred Ustavnim sudom, a Ustavni sud ima isti broj zaposlenih zadnjih deset godina. Mi imamo pokretljivost samo kroz prirodni odliv, odnosno odlazak u penziju. Problem je što se jednostavno kapacitet našeg stručnog osoblja teško nosi sa ogromnim prilivom. Sa 31. decembrom 2018. godine očekujem da ćemo riješiti sve predmete iz 2016. godine, što govori da smo u roku od dvije godine rješavanja, a to je odlučivanje po razumnom roku. Veliko je pitanje hoćemo li to u narednim godinama moći da uradimo, upravo na priliv po 20, 30 ili 40 odsto više u odnosu na prethodnu godinu ograničava.

NN: Čija je odgovornost toliki broj apelacija? Da li je to posljedica sporosti sudova na nižim nivoima, njihov nerad itd.?

KNEŽEVIĆ: Nekoliko je tu elemenata. Prvi je pitanje tzv. suđenja u razumnom roku. Očito da je nakon reforme od 2003. do 2007. godine u pravosuđu BiH došlo do suprotnog efekta, smanjen je broj sudija, pratećeg osoblja, ukinuti su neki sudovi u BiH i to se pokazalo loše. Koliko znam, postoji neka analiza VSTS-a koja govori o nedostatku otprilike 25 odsto sudija. Tu je i pokušaj da se zakonima rješavaju problemi preko koljena i tu mislim na prava iz radnih odnosa i prava proisteklih iz rata. Takođe, ima i element, odnosno potreba, istina sve manja, jer Vrhovni sudovi gdje god odlučuju, usklađuju praksu, da se izmišlja neko svoje pravo, a postoji i naš mentalitet koji zahtijeva da se pišu svi pravni lijekovi u svakom momentu, tako da je apelacija postala kao redovan pravni lijek.

NN: U javnosti se stiče utisak da sudije u pojedinim predmetima djeluju politički i po nacionalnom ključu glasaju za neke odluke. Da li je to tačno?

KNEŽEVIĆ: Imam utisak da nije nimalo popularno da se govori o tome da je Ustavni sud BiH jedinstven u nekim situacijama, a u nekim različit. Ne postoji način da se donese odluka nego glasanjem i u Ustavnom sudu sudije nemaju mogućnost da budu suzdržane i odluka se mora donijeti. Naša različita glasanja i naše različite tvrdnje nisu ni nacionalno ni politički, bar po mom uvjerenju, iskazani. Mi različito tumačimo Ustav, postoje sudije koje tumače Ustav na način da on garantuje i povećava autonomnost entiteta, postoje sudije koje tumače na način da Ustav daje prioritet cjelishodnom postupanju i pojačanju državne organizacije i da to ide svima u korist. To je razlika, ta se razlika jednim dobrim djelom poklapa sa našim porijeklom, odnosno iz kog entiteta dolazimo, pa čak i s našim nacionalnim porijeklom, ali nije uslovljena tim.

NN: Činjenica je da ljudi sve manje vjeruju u pravosuđe, rekao bih da je povjerenje u pravosuđe na istorijskom minimumu. Zašto je to tako?

KNEŽEVIĆ: Nisam siguran da ste u pravu da li je na istorijskom minimumu ili maksimumu. Nisam član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i nisam u sistemu redovnog pravosuđa pa ne mogu o tome govoriti. Ako je riječ o Ustavnom sudu, tu mogu govoriti i mislim da nikada više povjerenja nije bilo u Ustavni sud kada pogledate broj apelacija. Građani cijele BIH i iz svih sredina, entiteta i svih nacija obraćaju se Ustavnom sudu misleći da je to tačka na kojoj mogu dobiti zaštitu svojih prava ako misle da su im prava ugrožena. Mislim da pravosudni sistem vrlo nezgrapno pa i trapavo govori o uspjesima i ne objašnjava javnosti ni svoju ulogu ni svoje dužnosti. Mislim da se prvenstveno sudovi moraju daleko ozbiljnije obraćati medijima i javnosti i obrazlagati način na koji su postupali. Oni ne treba nikome da obrazlažu svoju odluku, jer sudija je apsolutno nezavisan u donošenju odluke, ali treba da obrazlažu način, standarde, zakon i onda će ljudi vjerovatno imati drugačiji pristup. Postoji rimska izreka koja kaže: "Ako mislite da je pravda pobijedila, pitajte onoga ko je izgubio."

NN: Činjenica je da u nekim slučajevima javnost s pravom negoduje i da se osjeti politički pritisak na tužilaštvo, pa i sud na kraju krajeva.

KNEŽEVIĆ: Navešću vam primjer u Ustavnom sudu. Radi se o predmetu "Budimir" (Živko Budimir, bivši predsjednik FBiH), koji je bio u to vrijeme predsjednik FBiH, a uz medijsku pompu, uz prisustvo medija i kamera i uz specijalnu policiju došlo je do hapšenja i odvođenja u pritvor uz ogroman medijski pritisak pretpostavljene krivice, da bi na kraju apelacija završila kod nas. Ustavni sud je zaključio da je potpuno neustavno njegovo privođenje i hapšenje i određivanje pritvora zato što nisu postojali dokazi za osnove sumnje, već je sve bilo sačinjeno na nivou rekla-kazala krivice. Neko je trebalo da snosi posljedicu svog postupanja.

NN: Zašto nije snosio? To je ključno pitanje.

KNEŽEVIĆ: To što me pitate je pitanje za VSTS.

NN: Znači, VSTS u takvim politički osjetljivim slučajevima ne ispunjava svoje obaveze?

KNEŽEVIĆ: Ne znam postoje li osjetljivi ili neosjetljivi slučajevi. Za mene su svi jednaki. Postoji i ograničenje postupanja VSTS-a, to ograničenje je u toku postupka, ali nakon što je utvrđeno da je neki postupak nepravilno proveden, postoji Disciplinski odjel koji bi trebalo da pokrene to pitanje i razjasni ga. Zašto nije, opet kažem, to je pitanje za VSTS.

NN: Kako Vi generalno gledate na rad VSTS-a? Ne sa pozicije na kojoj se nalazite, već kao čovjek koji razmišlja o pravosuđu.

KNEŽEVIĆ: Kad odem u penziju, moći ću da govorim kao čovjek koji razmišlja o pravosuđu. Dok sam god na poziciji sudije, na kojoj jesam, ja sam ograničen da bih mogao da dajem komentare i mišljenje o svemu.

Strane sudije

NN: Da li je vrijeme da strane sudije napuste Ustavni sud?

KNEŽEVIĆ: To nije pitanje za mene, to je pitanje za parlamentarce, parlament BiH i Savjet ministara. Ustav BiH već 13-14 godina dopušta da BiH promijeni način izbora stranih sudija.

NN: Te strane sudije plaća BiH. Kakva je situacija sa finansijama kada je u pitanju rad Ustavnog suda s obzirom na veći broj apelacija?

KNEŽEVIĆ: Ustavni sud BiH je jedina institucija na nivou BiH kojoj, kada se procjenjuje budžetski indeks, ne procenat, već indeks, uvijek je ispod 100 posto. Mi svake godine dobijamo mizeran iznos povećanja koji se odnosi na materijalne troškove, a kad pogledate budžetski indeks, to je smanjenje budžeta. Ne možemo da zaposlimo nove ljude, imamo problem sa sredstvima za osnovne tehničke stvari, svake godine imamo povećanje 40 posto broja predmeta, a imamo isti broj ljudi. Očito je da na nivou BiH nema razumijevanja za naše budžetske zahtjeve.

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Komentari: 2

Gog

Da je BiH kao RS pravna i civilizovana nebi bila na 85 mjestu po nekriminalu. Bez specijalnog zatvora za ljude od "pravde" nece pravde ni biti. Najveci problem i jesu advokati , tuzioci i sudije i njihove diplome. Stariji zavrsili pravo po komunistickim standardima, a drzave i sistema vise nema. Mladji zavrsili na domacim"koledzima" sto privatnim (super reklame) i drzavnih koruptnih profesora (opet onih iz komunizma). EU zeli da uvede neke standarde pa placa ogromne milione za ombudsmand, a oni isti ko i ovi drugi. Ipak se okrece.

Voice of people

Ovakve izjave i stavovi predsednika ustavnog suda BiH nam daju nadu i dokaz da u BiH postoje institucije gdje se odluke donose profesionalno a ne politickom ili vjerskom pripadnoscu, kao i da ustavni sud ne podljeze dnevno politickim ucjenama nazovi politicara! Veliko postovanje !

Više komentara Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije