Njemačka pruža podršku BiH na putu ka EU, ali reforme morate sami sprovesti, izjavio je u pisanom intervjuu za "Nezavisne" Kristijan Helbah, ambasador Njemačke u BiH.
"Manje pitajte šta međunarodna zajednica radi za BiH. U prvoj liniji je presudno da li BiH dovoljno čini za sebe. Put ka Evropi morate sami preći. Mi možemo dati samo podršku", rekao je on.
NN: Na početku jedno zanimljivo uopšteno pitanje: Čini mi se da Njemačka u BiH, ali i u cijelom regionu uživa veliko poštovanje. Kritikuju se EU, Rusija, SAD, Turska, ali se teško mogu sjetiti negativnih primjedbi o Njemačkoj. To je veoma interesantno i želim Vas pitati zašto je to tako?
HELBAH: Njemačka je zaista u nedavnoj anketi BBC-ja o najomiljenijim zemljama svijeta bila na prvom mjestu, odmah ispred Kanade. To je veoma značajno. Naravno da nas raduje ta pozitivna slika koju ljudi u svijetu imaju o Njemačkoj. Mi to vidimo kao priznanje za naš međunarodni angažman, ali i za naše otvoreno ophođenje prema mračnim poglavljima njemačke istorije. Međutim, javno mnjenje u svijetu nije uvijek pravedno, pogotovo u ophođenju prema nekim zemljama koje navodite. Primjera radi, SAD preuzimaju odgovornost širom svijeta - time čovjek sebi ne stvara uvijek prijatelje. Ali to treba prepoznati. Ne želim ni zamisliti kako bi Njemačka i kako bi Evropa izgledale danas bez američke podrške demokratiji i slobodi. Što se tiče Turske, imam veliko poštovanje prema njihovom ekonomskom razvoju posljednjih godina. Prihvatanje miliona sirijskih izbjeglica u zemljama poput Turske i Libanona je impresivan humanitarni učinak! A EU: Zasigurno smo u posljednjih nekoliko godina prošli kroz teške ekonomske periode. Međutim, EU jest i ostaje najveći mirovni projekat u istoriji. Zajednica više od 500 miliona. Građanke i građani koji su povezani zajedničkim vrijednostima.
NN: Njemačka je takođe uzor za druge u Evropi. Može li ova njemačka "privlačnost" i naš region približiti EU?
HELBAH: Njemačka je usko povezana sa zemljama zapadnog Balkana. Ekonomski odnosi su bliski. Mnoge pametne glave u regionu privlači studiranje na njemačkim univerzitetima, a već generacijama mnogi ljudi iz regiona žive u Njemačkoj. S obzirom na bliske odnose, prioritet njemačke vlade jeste zemlje zapadnog Balkana podržati na evropskom putu. Put do EU podrazumijeva opsežne političke i ekonomske promjene. Riječ je o usklađivanju sa evropskim standardima u svim oblastima: države i uprave, pravosuđa, ekonomije i društva. Nadamo se da će evropski model, koji za građane predstavlja sigurnost, prosperitet i pravdu, i dalje biti privlačan. Ako građani BiH teže ka njemačkom političkom i društvenom modelu, onda mogu samo reći: Izbor je na vama! Vi možete u oktobru odlučiti o tome ko bi trebalo da odredi sudbinu zemlje u naredne četiri godine. Razmislite, ko je u stanju voditi vašu zemlju u EU. Angažujte se!
NN: Kako ocjenjujete konferenciju u Berlinu? Da li Njemačka čini dovoljno za naš region? Da li je u Berlinu postavljen pravi put za Balkan?
HELBAH: BiH na putu za članstvo u EU ima još mnogo izazova koje mora savladati - mislim na ekonomske okvirne uslove, političke reforme, birokratske prepreke i suzbijanje korupcije. Druge zemlje u regionu se bore sa veoma sličnim problemima. Budući da je sve tako slično, mnoge od ovih tema se najbolje mogu riješiti zajedno. To je bila osnovna ideja berlinske konferencije. Primjera radi, u oblasti saobraćaja ili energetskom sektoru BiH može dobro profitirati kroz blisku saradnju sa susjednim zemljama. Mi pokušavamo podržati ovaj proces npr. putem regionalnih projekata naše razvojne agencije GIZ i Razvojne banke KFW. Savezna kancelarka je takođe najavila da njemačka ekonomija želi pomoći u jačanju izvoznog potencijala regiona. Ali to podrazumijeva da preduzetnici naiđu na za njih atraktivne uslove. Pravna sigurnost i nepostojanje korupcije su od velike važnosti za to. Imam utisak da je berlinska konferencija dala pozitivan impuls u tom smjeru. Pri čemu naravno pomaže i to da su neke države iz regiona napravile veliki napredak na putu u pravcu Evrope. Napredak koji je bio moguć samo zato što tamo izabrano vodstvo pokušava pragmatičnom politikom unaprijediti svoje zemlje umjesto nastavka bitke iz prošlosti. Dozvolite mi da dodam: Manje pitajte šta međunarodna zajednica radi za BiH. U prvoj liniji je presudno da li BiH dovoljno čini za sebe. Put ka Evropi morate sami preći. Mi možemo dati samo podršku.
NN: Zbog čega u BiH ima tako malo napretka? BiH nije jedina zemlja u Evropi sa "komplikovanim" Ustavom...
HELBAH: Odgovornost za ovakvo stanje u zemlji snose naravno prvo oni koji su izabrani da donose odluke. Međutim, ja pri tome ne bih sve paušalno kritikovao: ovdje takođe postoje odgovorni političari koji svojom pragmatičnom politikom pokušavaju poboljšati uslove života lokalnog stanovništva. Jedan lijep primjer za to su lokalni političari u opštinama Teslić, Tešanj i Žepče, koji zajedno rade preko etničkih linija i koji su svoj region napravili konkurentnim na međunarodnom nivou. Nadam se da ćemo poslije izbora imati više ovog duha na svim političkim nivoima! Kao što ste već rekli: Ustavi mnogih zemalja u Evropi imaju svoje zamke, ustav nastaje upravo uvijek na temelju postojećih istorijskih činjenica. Međutim, potrebna diskusija o tome ne smije odvratiti od činjenice da politika može riješiti mnoge probleme bez potrebe za potpuno novim ustavnim uređenjem. To je pokazala prošlost. Presudne su politička volja i spremnost za kompromis. Ni u drugim zemljama nije drugačije.
NN: U BiH su vrlo važna etnička pitanja i naše državno uređenje se temelji na tom pitanju. Da li se uopšte može zamisliti jedna BiH u kojoj se Ustav ne temelji na tri konstitutivna naroda?
HELBAH: U kulturološko raznolikim zemljama sa različitim nacionalnostima kao što je u Kanadi, Švajcarskoj, takođe i u Njemačkoj smo imali dobra iskustva s određenim oblikom decentralizovane strukture, s jasnim državnim elementima. Zašto to ne bi bilo moguće i u Bosni i Hercegovini?
NN: Pitam zbog toga pošto sam prilično siguran da Srbi i Hrvati nikada neće prihvatiti BiH u kojoj njihov identitet nije priznat Ustavom. To je jednostavno realnost ove zemlje. Može li se na osnovu toga izgraditi zajednička država?
HELBAH: Primjera radi, mi u Bavariji imamo jedan jak regionalni identitet koji mi ne vidimo kao opasnost za državu. Ili pogledajte Švajcarsku. Problematično je tek onda kada regionalni političari paralizuju cijelu državu. Međutim, građani žele oboje: regionalni identitet i funkcionalnu državu! Bez takve države nema ni za koga niti sigurnosti niti prosperiteta.
NN: Kako ocjenjujete predstojeće izbore? Šta očekujete od njih?
HELBAH: Prije svega je važno konstatovati da građanke i građani BiH mogu slobodno birati. To je veliko dostignuće! U razgovorima uvijek iznova čujem da su građani razočarani. To je i razumljivo s obzirom na stagnaciju posljednjih godina. S druge strane ne pomaže da se politika paušalno ocrni i rezignira. Kao što sam već rekao: I u BiH ima takođe izvanrednih političara koji rade za građane ove zemlje. Ali se i vi, građani, morate takođe angažovati! Po mom mišljenju, važno je da birači više obrate pažnju na sadržaje, a manje na etničku pripadnost. Nevladina organizacija KULT trenutno priprema interaktivnu veb stranicu koja će jasno upoređivati pozicije stranaka o najvažnijim temama. Nadam se da će birači prilikom glasanja imati u vidu svoje stvarne interese i budućnost zemlje. U anketama, velika većina stanovništva podržava pristup EU i ekonomske reforme. Ako ljudi prilikom izbora budu time vođeni, problemi bi nakon izbora mogli napokon biti uspješno riješeni.
Ponovno uvođenje viza bi bilo korak nazad
NN: Podnosioci azila iz BiH prave mnogo problema u Njemačkoj, jer ima jako mnogo neosnovanih zahtjeva za azil. Šteti li ova tema našim odnosima? Da li će BiH biti proglašena sigurnom zemljom porijekla?
HELBAH: Zaista je planirano da zemlje regiona budu proglašene zemljama sigurnog porijekla i da se time ubrza obrada zahtjeva za azil. Mnogi podnosioci azila sa zapadnog Balkana su pripadnici romske manjine, koji u svojim zemljama porijekla žive u bijedi. Mora se još puno toga uraditi kako bi se poboljšali njihovi uslovi življenja. Međutim, pravo na azil služi za zaštitu politički progonjenih osoba, tako da izbjeglice zbog neimaštine nemaju šansu na azil. Veoma je važno da se BiH pobrine o tome da sva djeca romskih manjina idu u školu. To je elementarno ljudsko pravo i preduslov za to da ovi ljudi dobiju jednu fer šansu u životu.
NN: Da li će Njemačka ponovo uvesti vizni režim?
HELBAH: Mi želimo BiH postepeno približiti EU. Ponovno uvođenje viznog režima bi bio korak u suprotnom pravcu! Vizna liberalizacija je u interesu svih nas, ona ide u korist našim ekonomskim odnosima kao i kulturološkoj razmjeni - i olakšava život mnogih ljudi ovdje koji žele posjetiti rodbinu i prijatelje u Njemačkoj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.