Želimir Lepir, glavni tužilac Okružnog tužilaštva Banjaluka, ističe da su prošle godine svi tužioci uradili orijentacionu normu koju je propisao Visoki sudski i tužilački savjet BiH.
"Neki su je čak i prebacili, tako da je ukupna norma Tužilaštva 118 odsto", naglašava Lepir.
Prema njegovim riječima, ovo tužilaštvo može se pohvaliti time da nema mnogo starih predmeta.
NN: Da li ste zadovoljni rezultatima koje je Okružno tužilaštvo Banjaluka postiglo tokom 2014. godine, i u kojim segmentima, prema Vašem mišljenju, ima prostora da se rad pospješi tokom ove godine?
LEPIR: Okružno tužilaštvo Banjaluka je najveće tužilaštvo u BiH po teritoriji i broju stanovnika koje pokriva u svom radu. Naime, mi pokrivamo 21 opštinu sa oko 600.000 stanovnika. Imamo 37 tužilaca, računajući glavnog i dva zamjenika. Prošle godine smo zaprimili 4.033 krivične prijave protiv poznatih izvršilaca. Bilo je neriješeno i nešto prijava iz prethodne godine, preciznije 1.442, pa smo u radu, protiv poznatih izvršilaca, imali 5.475 prijava. Svi tužioci su uradili orijentacionu normu koju je propisao Visoki sudski i tužilački savjet BiH. Neki su je čak i prebacili, tako da je ukupna norma Tužilaštva 118 odsto. Dakle, što se tiče kvantiteta, tu smo postigli veoma dobar rezultat. Međutim, lično, kao glavni tužilac, još nisam zadovoljan kvalitetom rada pojedinih tužilaca. Na tome treba i dalje raditi kroz edukacije, seminare i tako dalje. Ima nekoliko tužilaca koji ostvare orijentacionu normu i imaju problem kod kvaliteta rada. Njima pokušavamo da pomognemo kroz pomoć stručnih saradnika koje imamo.
NN: Pojasnite nam - šta se podrazumijeva pod kvalitetom rada?
LEPIR: Pod time se podrazumijevaju brzina, vrijeme i kvalitet prikupljenih dokaza, sročenost izreke optužnice i stručnost kod pisanja samog supstrata izreke optužnice, kao i prilagođavanje dokaza tome, te sprovođenje ciljane istrage. Dakle, kada je riječ o struci, na tome kod pojedinih tužilaca treba raditi.
NN: Kakav je učinak tužilaca pred sudovima zabilježen prošle godine?
LEPIR: Mi imamo problem jer svaki dan vozimo tužioce na pretrese u četiri-pet sudova. Dok ode u Prijedor, Prnjavor, Gradišku ili Kotor Varoš, tužilac "izgubi" dan. Imamo dvije podružne kancelarije, u Prijedoru i Mrkonjić Gradu, a dobili smo i sve saglasnosti da otvorimo podružnu kancelariju u Gradišci. U planu je renovinarenje tamošnjeg suda i podizanje na sprat, gdje ćemo da dobijemo prostorije i čekamo da se to uradi. Tako bismo rasteretili tužioce kada idu na zastupanje i ne bismo gubili vrijeme.
NN: Kakve rezultate bilježi Odjeljenje za ratne zločine?
LEPIR: U tom odjeljenju mi trenutno imamo 26 predmeta, gdje su poznati izvršioci. Sada nam u tom odjeljenju rade tri tužioca. Zadovoljan sam radom ovog odjeljenja. Mi smo prošle godine sklopili ugovor sa Nadzornim odborom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, gdje tačno stoji koliko će koji tužilac da riješi predmeta. Njihova norma je šest predmeta godišnje i sada smo isto potpisali jedan ugovor za ovu godinu i planiramo da ta tri tužioca donesu tužilačke odluke u po šest predmeta. To je, znači, ukupno 18 predmeta, tako da bi nama za 2016. ostalo neriješeno tek desetak predmeta. Mislim da je to veoma dobro stanje. Ako ove godine riješimo, dakle, 18 predmeta, iduće godine bismo jednog tužioca povukli na Opšte odjeljenje, gdje je velika koncentracija krivičnih prijava.
NN: Ima li Tužilaštvo dovoljno tužilaca, s obzirom na veliku pokrivenost teritorije i stanovništva, kako ste to spomenuli?
LEPIR: Po mom mišljenju, trebao bi nam još jedan ili dva tužioca, jer svaki tužilac, na primjer, u podružnoj kancelariji u Prijedoru, zadužen je sa skoro po 120 predmeta. Mislim da je to veliki broj. Mi to možemo kompenzovati na način da tužiocima pomažu stručni saradnici, ali ni njih nemamo dovoljno. Po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, trebalo bi da imamo 12 stručnih saradnika, a imamo ih šest. Ali, u nedostatku finansijskih sredstava, ne možemo da primimo stručne saradnike. Vidite, nama tužiocima nisu isplaćeni ni regresi, a to je zakonska obaveza Vlade, odnosno Ministarstva - da nam obezbijedi sredstva. To su problemi koji nisu u domenu Tužilaštva, već u domenu pravosuđa, odnosno Ministarstva pravde i Vlade RS. Mi bismo povećanjem broja stručnih saradnika došli do pozicije da tužioci budu zaduženi sa po 40, 50, do 60 predmeta, što bi bilo optimalno, podnošljivo. Ovako, zaduženje sa po 120 predmeta je veoma veliko.
NN: Da li je Okružno tužilaštvo opterećeno starim predmetima?
LEPIR: Ovo tužilaštvo ima takvu poziciju da se možemo pohvaliti da nemamo mnogo starih predmeta. Starim predmetima se smatraju predmeti, odnosno krivične prijave ili izvještaji koji su zaprimljeni do 31. decembra 2012. godine. Mi, na Odjeljenju za privredni kriminal, gdje radi devet tužilaca, imamo osam starih predmeta. To je najbolje stanje. Na opštem kriminalitetu, gdje imamo veliki broj krivičnih prijava, imamo 50 starih predmeta. Nemamo nijedne zastare subjektivne prirode, odnosno da je propustom tužioca došlo do zastare.
Ne odlučuje javnost o pritvoru
NN: Odluka postupajućeg tužioca da se sa slobode brani Banjalučanin osumnjičen za krivično djelo zadovoljenje polnih strasti pred drugim, rezultirala je kritikama u javnosti. Kako to komentarišete?
LEPIR: Ne može javnost da određuje kada će biti određen pritvor. Kod tog čovjeka nema elemenata za pritvor. Nema zakonskog osnova. Ja sam to pregledao. On ne može pobjeći, ne može uticati na svjedoke, ne može sprečavati istragu. Dakle, nema zakonskog osnova za pritvor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.