Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

Dejan Šajinović - 14.11.2013 08:00
Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

RS bi mogla promijeniti odluku i učestvovati na obilježavanju centralne manifestacije povodom početka Prvog svjetskog rata, rekao je Martin Pamer, novi ambasador Austrije u BiH.

"Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni", rekao je Pamer.

NN:  Ali, Srbija i RS na ceremoniji u Sarajevu ne žele učestvovati jer vjeruju da se stvara atmosfera za pripisivanje krivice Srbima.

PAMER:  Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni. Ovu šansu možete iskoristiti, ili uništiti.

NN:  Kako tumačite kontroverzu u vezi s karakterizacijom atentata Gavrila Principa na austrougarskoj prestolonasljednika?

PAMER:  Ima onih koji ga pokušavaju predstaviti kao ubojicu i teroristu, i onih koji ga pokušavaju predstaviti kao heroja. Mislim da ni jedno ni drugo nije tačno. Pravno gledano, on jeste ubojica, ali tu je problematika "ubojice tiranina" - ko je tiranin i kada je opravdano ubiti ga da biste oslobodili narod? To su teme za naučne skupove i ne bi ih trebalo politizirati.

NN:  Ali postoji mišljenje da bi takvo tumačenje dovelo do makar indirektne "krivice" Srba za taj rat, koji su toliko patili u ratu.

PAMER:  Većina ozbiljnih istoričara uopšte ne gleda na to pitanje tako što će bilo kome pripisati krivicu za rat. Kolektivna krivica niti ne postoji. I cijela ta debata o tome ko i kako obilježava taj događaj je instrumentalizacija koja se koristi za nove podjele. Mene taj rat ni na koji način ne dotiče, možda njegove posljedice.

Međunarodna zajednica neće pomagati BiH ako se ona sama ne može održati

NN:  Kako gledate na činjenicu da su u BiH etnička pitanja tako važna?

PAMER: Između Prvog i Drugog svjetskog rata i Austrijanci su se u velikoj mjeri smatrali Nijemcima. Nakon Drugog svjetskog rata Austrijanci su se toga oslobodili i izgradili svoj novi identitet, odnosno počeli su se smatrati Austrijancima. Ovdje je prošlo tek 20 godina od rata, a takođe morate uzeti u obzir komunističku ideologiju "bratstva i jedinstva", koja je proizvela pritisak na nacionalnu prošlost i potisnula nacionalne identitete. To je sve u ratu eksplodiralo. A nakon toga elite su to iskoristile radi stvaranja kolektivne svijesti.

NN:  Da li Vi to smatrate da bi i mi kao Austrijanci trebalo da se oslobodimo naših sadašnjih nacionalnih identiteta?

PAMER:  Ja lično smatram da vaša budućnost leži u građanskom društvu u kojem svi vaši identiteti imaju svoje mjesto. Vjerujem da tog etnocentrizma u nekoj daljoj budućnosti treba da se oslobodite i umjesto toga u centar stavite pravnu državu i građanska prava.

NN:  U Jugoslaviji su Srbi bili većina, u BiH su sad Bošnjaci. Vidite li mogućnost da Bošnjaci sebe vide na sličan način kao što su sebe Srbi vidjeli u Jugoslaviji? Lako se tada bilo Srbima identifikovati sa Jugoslavijom kao što je to vjerovatno danas lako Bošnjacima sa BiH.

PAMER:  Razumijem šta ste htjeli reći. Slično je bilo u Austrougarskoj, gdje su Nijemci i Mađari bili dominantni, pa su ostali rekli: "Hvala lijepo, doviđenja." Zato se mora pronaći kompromis i balans između etničkih interesa i zajedničkih građanskih interesa. Jasno mi je da tu ravnotežu nije lako pronaći. U suštini, to znači svoju ličnost ne shvatati samo kao pripadnost naciji ili vjerskoj zajednici, već posmatrati je u kontekstu demokratije, ljudskih prava i tržišne ekonomije. Potrebno je izbalansirati odnose prema manjinama i jednih prema drugima. Primarno pitanje je kako izgraditi funkcionalnu zajedničku državu.

NN:  Kad god sa strancima pričam o ovoj temi, stičem utisak da vi ta etnička pitanja smatrate primitivnim, kao nešto što pripada 19. vijeku.

PAMER: Ta podjela na nacionalne i etničke grupe istorijski se zaista desila u 19. vijeku. Ali pitanje nacionalne države je povezano sa pitanjem socijalne države. Problematika različitih nacionalnosti izrazi se tek kada imate siromašne i bogate, privilegovane i zanemarene.

NN:  Ali, zar ne vidimo ista ova pitanja i u zemljama EU? Recimo, Belgija, Velika Britanija sa Ircima, itd? A to nisu siromašne zemlje.

PAMER:  Da, ali kada pažljivije pogledate, u svim tim zemljama opet nalazite na siromašnije regione, bogatije regione, itd. Tu takođe vidite izazove kako te probleme prevesti u ekonomski razvoj.

NN: A imate li razumijevanje za...

PAMER: Naravno da imam razumijevanje za poziciju Hrvata u BiH!

NN:  Vidim, znali ste šta sam htio pitati. Ali, to je samo primjer...

PAMER:   Da. Ja imam razumijevanje da Hrvati, koji su malobrojni, žele obezbijediti svoja prava i da ne mogu u dovoljnoj mjeri učestvovati u državnim politikama. Ali moramo razumjeti i Bošnjake i Srbe. A takođe da ni u Hercegovini, niti centralnoj Bosni, niti u RS ne postoje "čiste" etničke većine. Ali, nakon mjesec dana boravka u BiH čini mi se da ovdje postoji previše klijentelizma, a veoma malo zajedničkog djelovanja. U Briselu postoji jedna stolica za BiH. Vi morate raditi na tome da imate zajedničke pozicije. Teško je očekivati da će neko duži niz godina pomagati zajednicu koja sama sebe ne može održati. Politička vodstva tri naroda, a i ostalih u BiH, moraju pronaći konsenzus. Da li je taj konsenzus da postoji fotelja u Predsjedništvu za svaki narod u BiH i ostale, ili nešto drugo - to je do vas.

"Sejdić i Finci" talac političkog klijentelizma

NN: Kako objašnjavate da nikako ne možemo riješiti pitanje "Sejdić i Finci"?

PAMER:  Prvo, to je i pravno i politički kompleksno pitanje. Ali, nažalost, moram konstatovati da se tu više radi o očuvanju ličnih političkih interesa.

NN:  Čijih konkretno?

PAMER:  Pojedinaca uplašenih da će izgubiti klijentelističku kontrolu.

NN:  Hoćete reći da oni imaju neki međusobni tajni dogovor da obostrano miniraju postizanje dogovora?

PAMER:  Teško je to reći, ali utisak je da već dugo postoje određeni "dilovi" između pojedinih političkih stranaka. Ali ja vjerujem da ljudi u ovoj zemlji postepeno uviđaju o čemu se tu zaista radi.

NN:  Na kojem primjeru to vidite?

PAMER:  Na primjer, demonstracije u junu ispred zajedničkih institucija.

NN: Tamo su bili uglavnom Bošnjaci. Srba nije bilo.

PAMER: Samo iz razloga jer su ti ljudi tamo bili više pogođeni donesenim mjerama. Ali ostajem pri tvrdnji da ljudi sve više razumiju o čemu se radi.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Martin Pamer: U BiH nemamo s kim ni razgovarati o projektima!

    05.03.2015 08:01 - Dejan Šajinović

    EU u BiH još nema partnere s kojima bi mogla realizovati projekte dogovorene na berlinskom samitu jer vlasti nisu formirane, rekao je za "Nezavisne" Martin Pamer, ambasador Austrije u BiH.

  • Savanović: Nećemo štititi neradnike

    01.03.2015 22:02 - Bojana Vasić, Foto V. Stojaković

    Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, u intervjuu za "Nezavisne" kaže da izmjene Zakona o radu neće biti usmjerene protiv radnika i da se dostignuta prava ne smiju ugroziti.

  • Dane Malešević: Povezaćemo škole i privredu

    25.02.2015 22:00 - Bojana Vasić, Foto: A. Čavić

    Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture RS, u intervjuu za "Nezavisne novine" najavio je da predstojeća reforma obrazovanja sa sobom nosi i povećanje odgovornosti svih u ovoj oblasti, kao i veće kontrole zaposlenih u školama i ostalim obrazovnim institucijama.

  • Petnaest najopasnijih hakera na svijetu

    17.02.2015 08:50 - Agencije

    "Moderni razbojnici", kako je svijet nazvao hakere, su kriminalci koji u ovom trenutku predstavljaju, ili su nekada predstavljali pravu noćnu moru za velike korporacije, banke, ali i vlade pojedinih zemalja.

  • Denis Zvizdić: Bolne reforme donijeće bolji život građanima

    16.02.2015 22:04 - Almedin Šišić

    Denis Zvizdić, novi predsjedavajući Vijeća ministara, obećava rad, red i disciplinu, dogovor i kompromis, uvažavanje ustavnih nadležnosti unutar BiH.

  • Mur: Bh. parlament treba više od 42 poslanika

    15.02.2015 21:00 - Dejan Šajinović, Foto A. Čavić

    Broj od 42 poslanika je malen broj za državni nivo i trebalo bi ozbiljno razgovarati o preuređenju izbornih jedinica i broju poslanika, smatra Džonatan Mur, šef Misije OEBS-a u BiH.

  • Sifet Podžić: Nećemo ni hrvatske ni bošnjačke pozicije

    08.02.2015 22:01 - Almedin Šišić

    Sifet Podžić, generalni sekretar Demokratske fronte (DF), očekuje da kompletna vlast u FBiH, ali i na nivou države, bude uspostavljena do kraja februara.

  • Zora Vidović: Dati veća ovlaštenja poreskim inspektorima

    08.02.2015 20:55 - Nikola Salapura

    Možemo biti zadovoljni nivoom naplate javnih prihoda u 2014. godini, ali je neophodno pooštriti kaznenu politiku i dati veća ovlaštenja poreskim inspektorima kako bi naplata bila još efikasnija, rekla je Zora Vidović, direktor Poreske uprave (PU) RS, u intervjuu za "Nezavisne".

  • Mićo Mićić: Nastaviti radove na obnovi i zaštiti

    06.02.2015 22:10 - PR

    Šteta od poplava je bila skoro deset godišnjih budžeta grada Bijeljina i jasno je da se uništeno nije moglo popraviti za sedam-osam mjeseci, rekao je Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.

  • Helbah: Izjava Predsjedništva BiH ne smije biti zloupotrijebljena

    05.02.2015 21:00 - Dejan Šajinović, Foto G. Šurlan

    Izjava Predsjedništva BiH o evropskoj opredijeljenosti ne smije biti instrumentalizovana u unutrašnjopolitičke svrhe, rekao je Kristijan Helbah, njemački ambasador u BiH.

  • Bogdanić: Za neredovne plate krivična odgovornost

    04.02.2015 22:00 - Bojana Vasić, Foto A. Čavić

    Dragan Bogdanić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, u intervjuu za "Nezavisne novine" najavio je da nedomaćinsko poslovanje neodgovornih direktora zdravstvenih ustanova više neće biti tolerisano i da će svi oni koji ne budu redovno isplaćivali bruto plate radnicima krivično odgovarati.

  • Jerković: Hrvatski povratnici su sigurni u RS

    04.02.2015 21:00 - Dejan Šajinović, Foto A. Čavić

    Hrvati neće podržati za potpredsjednika FBiH Srbina koji ne predstavlja srpski narod, rekao je Josip Jerković, potpredsjednik RS.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.