Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

Dejan Šajinović - 14.11.2013 08:00
Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

RS bi mogla promijeniti odluku i učestvovati na obilježavanju centralne manifestacije povodom početka Prvog svjetskog rata, rekao je Martin Pamer, novi ambasador Austrije u BiH.

"Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni", rekao je Pamer.

NN:  Ali, Srbija i RS na ceremoniji u Sarajevu ne žele učestvovati jer vjeruju da se stvara atmosfera za pripisivanje krivice Srbima.

PAMER:  Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni. Ovu šansu možete iskoristiti, ili uništiti.

NN:  Kako tumačite kontroverzu u vezi s karakterizacijom atentata Gavrila Principa na austrougarskoj prestolonasljednika?

PAMER:  Ima onih koji ga pokušavaju predstaviti kao ubojicu i teroristu, i onih koji ga pokušavaju predstaviti kao heroja. Mislim da ni jedno ni drugo nije tačno. Pravno gledano, on jeste ubojica, ali tu je problematika "ubojice tiranina" - ko je tiranin i kada je opravdano ubiti ga da biste oslobodili narod? To su teme za naučne skupove i ne bi ih trebalo politizirati.

NN:  Ali postoji mišljenje da bi takvo tumačenje dovelo do makar indirektne "krivice" Srba za taj rat, koji su toliko patili u ratu.

PAMER:  Većina ozbiljnih istoričara uopšte ne gleda na to pitanje tako što će bilo kome pripisati krivicu za rat. Kolektivna krivica niti ne postoji. I cijela ta debata o tome ko i kako obilježava taj događaj je instrumentalizacija koja se koristi za nove podjele. Mene taj rat ni na koji način ne dotiče, možda njegove posljedice.

Međunarodna zajednica neće pomagati BiH ako se ona sama ne može održati

NN:  Kako gledate na činjenicu da su u BiH etnička pitanja tako važna?

PAMER: Između Prvog i Drugog svjetskog rata i Austrijanci su se u velikoj mjeri smatrali Nijemcima. Nakon Drugog svjetskog rata Austrijanci su se toga oslobodili i izgradili svoj novi identitet, odnosno počeli su se smatrati Austrijancima. Ovdje je prošlo tek 20 godina od rata, a takođe morate uzeti u obzir komunističku ideologiju "bratstva i jedinstva", koja je proizvela pritisak na nacionalnu prošlost i potisnula nacionalne identitete. To je sve u ratu eksplodiralo. A nakon toga elite su to iskoristile radi stvaranja kolektivne svijesti.

NN:  Da li Vi to smatrate da bi i mi kao Austrijanci trebalo da se oslobodimo naših sadašnjih nacionalnih identiteta?

PAMER:  Ja lično smatram da vaša budućnost leži u građanskom društvu u kojem svi vaši identiteti imaju svoje mjesto. Vjerujem da tog etnocentrizma u nekoj daljoj budućnosti treba da se oslobodite i umjesto toga u centar stavite pravnu državu i građanska prava.

NN:  U Jugoslaviji su Srbi bili većina, u BiH su sad Bošnjaci. Vidite li mogućnost da Bošnjaci sebe vide na sličan način kao što su sebe Srbi vidjeli u Jugoslaviji? Lako se tada bilo Srbima identifikovati sa Jugoslavijom kao što je to vjerovatno danas lako Bošnjacima sa BiH.

PAMER:  Razumijem šta ste htjeli reći. Slično je bilo u Austrougarskoj, gdje su Nijemci i Mađari bili dominantni, pa su ostali rekli: "Hvala lijepo, doviđenja." Zato se mora pronaći kompromis i balans između etničkih interesa i zajedničkih građanskih interesa. Jasno mi je da tu ravnotežu nije lako pronaći. U suštini, to znači svoju ličnost ne shvatati samo kao pripadnost naciji ili vjerskoj zajednici, već posmatrati je u kontekstu demokratije, ljudskih prava i tržišne ekonomije. Potrebno je izbalansirati odnose prema manjinama i jednih prema drugima. Primarno pitanje je kako izgraditi funkcionalnu zajedničku državu.

NN:  Kad god sa strancima pričam o ovoj temi, stičem utisak da vi ta etnička pitanja smatrate primitivnim, kao nešto što pripada 19. vijeku.

PAMER: Ta podjela na nacionalne i etničke grupe istorijski se zaista desila u 19. vijeku. Ali pitanje nacionalne države je povezano sa pitanjem socijalne države. Problematika različitih nacionalnosti izrazi se tek kada imate siromašne i bogate, privilegovane i zanemarene.

NN:  Ali, zar ne vidimo ista ova pitanja i u zemljama EU? Recimo, Belgija, Velika Britanija sa Ircima, itd? A to nisu siromašne zemlje.

PAMER:  Da, ali kada pažljivije pogledate, u svim tim zemljama opet nalazite na siromašnije regione, bogatije regione, itd. Tu takođe vidite izazove kako te probleme prevesti u ekonomski razvoj.

NN: A imate li razumijevanje za...

PAMER: Naravno da imam razumijevanje za poziciju Hrvata u BiH!

NN:  Vidim, znali ste šta sam htio pitati. Ali, to je samo primjer...

PAMER:   Da. Ja imam razumijevanje da Hrvati, koji su malobrojni, žele obezbijediti svoja prava i da ne mogu u dovoljnoj mjeri učestvovati u državnim politikama. Ali moramo razumjeti i Bošnjake i Srbe. A takođe da ni u Hercegovini, niti centralnoj Bosni, niti u RS ne postoje "čiste" etničke većine. Ali, nakon mjesec dana boravka u BiH čini mi se da ovdje postoji previše klijentelizma, a veoma malo zajedničkog djelovanja. U Briselu postoji jedna stolica za BiH. Vi morate raditi na tome da imate zajedničke pozicije. Teško je očekivati da će neko duži niz godina pomagati zajednicu koja sama sebe ne može održati. Politička vodstva tri naroda, a i ostalih u BiH, moraju pronaći konsenzus. Da li je taj konsenzus da postoji fotelja u Predsjedništvu za svaki narod u BiH i ostale, ili nešto drugo - to je do vas.

"Sejdić i Finci" talac političkog klijentelizma

NN: Kako objašnjavate da nikako ne možemo riješiti pitanje "Sejdić i Finci"?

PAMER:  Prvo, to je i pravno i politički kompleksno pitanje. Ali, nažalost, moram konstatovati da se tu više radi o očuvanju ličnih političkih interesa.

NN:  Čijih konkretno?

PAMER:  Pojedinaca uplašenih da će izgubiti klijentelističku kontrolu.

NN:  Hoćete reći da oni imaju neki međusobni tajni dogovor da obostrano miniraju postizanje dogovora?

PAMER:  Teško je to reći, ali utisak je da već dugo postoje određeni "dilovi" između pojedinih političkih stranaka. Ali ja vjerujem da ljudi u ovoj zemlji postepeno uviđaju o čemu se tu zaista radi.

NN:  Na kojem primjeru to vidite?

PAMER:  Na primjer, demonstracije u junu ispred zajedničkih institucija.

NN: Tamo su bili uglavnom Bošnjaci. Srba nije bilo.

PAMER: Samo iz razloga jer su ti ljudi tamo bili više pogođeni donesenim mjerama. Ali ostajem pri tvrdnji da ljudi sve više razumiju o čemu se radi.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Miroslav Lajčak: Prošlo je vrijeme blokada reformi

    21.11.2014 22:00 - Dejan Šajinović

    U protekle četiri godine bh. političari su se bavili formiranjem, reformiranjem, deformiranjem... Ali mislim da su sada svi svjesni da je narod postao nestrpljiv, rekao je Miroslav Lajčak, ministar spoljnih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik u BiH.

  • Čović: Treba sačekati da se konstituiše vlast u RS

    19.11.2014 22:00 - Almedin Šišić

    Dragan Čović, predsjedik HDZ BiH, izrazio je zadovoljstvo sporazumom o uspostavljanju vlasti koji je HDZ potpisao sa SDA i DF-om.

  • Stanić: Nema razloga za strah, vakcine potpuno bezbjedne

    17.11.2014 08:16 - Bojana Vasić, Foto G.Šurlan

    Slobodan Stanić, direktor Instituta za zaštitu zdravlja RS, naglasio je u intervjuu za "Nezavisne novine" da je svaki segment u procesu vakcinacije u RS pod strogom kontrolom i da roditelji mogu biti apsolutno mirni kada su u pitanju vakcine.

  • Dodik: Narod izdaju ne prašta

    11.11.2014 21:01 - Dejan Šajinović

    Potpisivanjem sporazuma SDS-a i PDP-a sa SDA i DF-om završen je period institucionalne stabilnosti RS, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Milorad Dodik, predsjednik RS.

  • Emir Suljagić: Naučili smo lekciju iz kraha SDP-a

    04.11.2014 08:42 - Almedin Šišić

    Emir Suljagić, član Predsjedništva DF-a i kandidat za člana Predsjedništva BiH, izražava zadovoljstvo izbornim rezultatom ove političke opcije.

  • Staša Košarac: Priča o legitimitetu opasna igra SDS-a

    31.10.2014 22:00 - Uroš Vukić

    Staša Košarac, novoizabrani poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, rekao je da je SNSD treći put na opštim izborima potvrdio da je najjača stranka u RS.

  • Aleksandra Pandurević: SDS od 2000. godine nije imao više glasova

    29.10.2014 22:00 - Uroš Vukić

    Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže "da će, ukoliko se nekim čudom desi da SNSD sabere 42 poslanika, takva vlast trajati najdalje do iduće jeseni".

  • Salkić: Bićemo generator pozitivnih promjena

    25.10.2014 07:55 - Almedin Šišić

    Ramiz Salkić, potpredsjednik Narodne skupštine RS i član Predsjedništva SDA, uvjerava da će koalicija "Domovina", koja je postigla dobar izborni uspjeh, biti generator pozitivnih promjena i stvaranja ambijenta povjerenja u RS.

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.