Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

Dejan Šajinović - 14.11.2013 08:00
Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

RS bi mogla promijeniti odluku i učestvovati na obilježavanju centralne manifestacije povodom početka Prvog svjetskog rata, rekao je Martin Pamer, novi ambasador Austrije u BiH.

"Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni", rekao je Pamer.

NN:  Ali, Srbija i RS na ceremoniji u Sarajevu ne žele učestvovati jer vjeruju da se stvara atmosfera za pripisivanje krivice Srbima.

PAMER:  Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni. Ovu šansu možete iskoristiti, ili uništiti.

NN:  Kako tumačite kontroverzu u vezi s karakterizacijom atentata Gavrila Principa na austrougarskoj prestolonasljednika?

PAMER:  Ima onih koji ga pokušavaju predstaviti kao ubojicu i teroristu, i onih koji ga pokušavaju predstaviti kao heroja. Mislim da ni jedno ni drugo nije tačno. Pravno gledano, on jeste ubojica, ali tu je problematika "ubojice tiranina" - ko je tiranin i kada je opravdano ubiti ga da biste oslobodili narod? To su teme za naučne skupove i ne bi ih trebalo politizirati.

NN:  Ali postoji mišljenje da bi takvo tumačenje dovelo do makar indirektne "krivice" Srba za taj rat, koji su toliko patili u ratu.

PAMER:  Većina ozbiljnih istoričara uopšte ne gleda na to pitanje tako što će bilo kome pripisati krivicu za rat. Kolektivna krivica niti ne postoji. I cijela ta debata o tome ko i kako obilježava taj događaj je instrumentalizacija koja se koristi za nove podjele. Mene taj rat ni na koji način ne dotiče, možda njegove posljedice.

Međunarodna zajednica neće pomagati BiH ako se ona sama ne može održati

NN:  Kako gledate na činjenicu da su u BiH etnička pitanja tako važna?

PAMER: Između Prvog i Drugog svjetskog rata i Austrijanci su se u velikoj mjeri smatrali Nijemcima. Nakon Drugog svjetskog rata Austrijanci su se toga oslobodili i izgradili svoj novi identitet, odnosno počeli su se smatrati Austrijancima. Ovdje je prošlo tek 20 godina od rata, a takođe morate uzeti u obzir komunističku ideologiju "bratstva i jedinstva", koja je proizvela pritisak na nacionalnu prošlost i potisnula nacionalne identitete. To je sve u ratu eksplodiralo. A nakon toga elite su to iskoristile radi stvaranja kolektivne svijesti.

NN:  Da li Vi to smatrate da bi i mi kao Austrijanci trebalo da se oslobodimo naših sadašnjih nacionalnih identiteta?

PAMER:  Ja lično smatram da vaša budućnost leži u građanskom društvu u kojem svi vaši identiteti imaju svoje mjesto. Vjerujem da tog etnocentrizma u nekoj daljoj budućnosti treba da se oslobodite i umjesto toga u centar stavite pravnu državu i građanska prava.

NN:  U Jugoslaviji su Srbi bili većina, u BiH su sad Bošnjaci. Vidite li mogućnost da Bošnjaci sebe vide na sličan način kao što su sebe Srbi vidjeli u Jugoslaviji? Lako se tada bilo Srbima identifikovati sa Jugoslavijom kao što je to vjerovatno danas lako Bošnjacima sa BiH.

PAMER:  Razumijem šta ste htjeli reći. Slično je bilo u Austrougarskoj, gdje su Nijemci i Mađari bili dominantni, pa su ostali rekli: "Hvala lijepo, doviđenja." Zato se mora pronaći kompromis i balans između etničkih interesa i zajedničkih građanskih interesa. Jasno mi je da tu ravnotežu nije lako pronaći. U suštini, to znači svoju ličnost ne shvatati samo kao pripadnost naciji ili vjerskoj zajednici, već posmatrati je u kontekstu demokratije, ljudskih prava i tržišne ekonomije. Potrebno je izbalansirati odnose prema manjinama i jednih prema drugima. Primarno pitanje je kako izgraditi funkcionalnu zajedničku državu.

NN:  Kad god sa strancima pričam o ovoj temi, stičem utisak da vi ta etnička pitanja smatrate primitivnim, kao nešto što pripada 19. vijeku.

PAMER: Ta podjela na nacionalne i etničke grupe istorijski se zaista desila u 19. vijeku. Ali pitanje nacionalne države je povezano sa pitanjem socijalne države. Problematika različitih nacionalnosti izrazi se tek kada imate siromašne i bogate, privilegovane i zanemarene.

NN:  Ali, zar ne vidimo ista ova pitanja i u zemljama EU? Recimo, Belgija, Velika Britanija sa Ircima, itd? A to nisu siromašne zemlje.

PAMER:  Da, ali kada pažljivije pogledate, u svim tim zemljama opet nalazite na siromašnije regione, bogatije regione, itd. Tu takođe vidite izazove kako te probleme prevesti u ekonomski razvoj.

NN: A imate li razumijevanje za...

PAMER: Naravno da imam razumijevanje za poziciju Hrvata u BiH!

NN:  Vidim, znali ste šta sam htio pitati. Ali, to je samo primjer...

PAMER:   Da. Ja imam razumijevanje da Hrvati, koji su malobrojni, žele obezbijediti svoja prava i da ne mogu u dovoljnoj mjeri učestvovati u državnim politikama. Ali moramo razumjeti i Bošnjake i Srbe. A takođe da ni u Hercegovini, niti centralnoj Bosni, niti u RS ne postoje "čiste" etničke većine. Ali, nakon mjesec dana boravka u BiH čini mi se da ovdje postoji previše klijentelizma, a veoma malo zajedničkog djelovanja. U Briselu postoji jedna stolica za BiH. Vi morate raditi na tome da imate zajedničke pozicije. Teško je očekivati da će neko duži niz godina pomagati zajednicu koja sama sebe ne može održati. Politička vodstva tri naroda, a i ostalih u BiH, moraju pronaći konsenzus. Da li je taj konsenzus da postoji fotelja u Predsjedništvu za svaki narod u BiH i ostale, ili nešto drugo - to je do vas.

"Sejdić i Finci" talac političkog klijentelizma

NN: Kako objašnjavate da nikako ne možemo riješiti pitanje "Sejdić i Finci"?

PAMER:  Prvo, to je i pravno i politički kompleksno pitanje. Ali, nažalost, moram konstatovati da se tu više radi o očuvanju ličnih političkih interesa.

NN:  Čijih konkretno?

PAMER:  Pojedinaca uplašenih da će izgubiti klijentelističku kontrolu.

NN:  Hoćete reći da oni imaju neki međusobni tajni dogovor da obostrano miniraju postizanje dogovora?

PAMER:  Teško je to reći, ali utisak je da već dugo postoje određeni "dilovi" između pojedinih političkih stranaka. Ali ja vjerujem da ljudi u ovoj zemlji postepeno uviđaju o čemu se tu zaista radi.

NN:  Na kojem primjeru to vidite?

PAMER:  Na primjer, demonstracije u junu ispred zajedničkih institucija.

NN: Tamo su bili uglavnom Bošnjaci. Srba nije bilo.

PAMER: Samo iz razloga jer su ti ljudi tamo bili više pogođeni donesenim mjerama. Ali ostajem pri tvrdnji da ljudi sve više razumiju o čemu se radi.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Renco Davidi: Ima nade za most kod Gradiške

    19.12.2014 22:00 - Dejan Šajinović

    Da BiH nije zaostajala za svojim susjedima pitanje izgradnje mosta kod Gradiške moglo je biti riješeno drugačije, rekao je Renco Davidi, otpravnik poslova Delegacije EU u BiH.

  • Dejvid Bart: Korupcija rak koji izjeda BiH

    18.12.2014 21:00 - Dejan Šajinović

    BiH treba tužioce koji posjeduju vještine i hrabrost da krenu u procesuiranje teških slučajeva korupcije i pokažu građanima da štite njihove interese, rekao je Dejvid Bart, direktor USAID-a BiH.

  • Šefik Džaferović: BiH ima šansu da se izvuče iz blokade

    17.12.2014 21:00 - Almedin Šišić

    Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA i dugogodišnji poslanik, imenovan je za predsjedavajućeg novog saziva Predstavničkog doma parlamenta BiH.

  • Kristijan Helbah: Članstvo u EU i Rusija se ne isključuju

    16.12.2014 20:00 - Dejan Šajinović

    Evropski put BiH ne isključuje dobre odnose sa Ruskom Federacijom, rekao je Kristijan Helbah, njemački ambasador u BiH, čija je zemlja ko-autor najnovije njemačko-britanske inicijative za BiH, od koje se puno očekuje.

  • Pamer: Zavrnuti finansijske slavine ako BiH ne ispuni obaveze

    13.12.2014 12:59 - Dejan Šajinović

    Ukoliko političke strukture u BiH ne ispune svoje obaveze koje proizlaze iz njemačko-britanske inicijative, treba uskratiti novac međunarodnih finansijskih institucija za BiH, rekao je Martin Pamer, austrijski ambasador u BiH.

  • Čović: Nagrada mi je dokaz da je moj put ispravan

    12.12.2014 21:07 - Uroš Vukić

    Dr Dragan Čović, novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, krovne institucije bh. Hrvata i predsjednik HDZ BiH, proglašen je za ličnost godine u izboru "Nezavisnih novina".

  • Goran Salihović: Mnogima smeta ovo što radimo

    05.12.2014 22:00 - Mirsada Lingo-Demirović, Foto N. Uglješa

    Ne postoje nesporazumi na relaciji Tužilaštvo BiH - Sud BiH jer svi postupaju u skladu sa zakonom, izjavio je Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH.

  • Adil Osmanović: Ne bih odbio kandidaturu za mandatara

    03.12.2014 22:00 - Almedin Šišić

    Adil Osmanović, potpredsjednik SDA i drugi ključni čovjek ove stranke, jedan je od najozbiljnijih kandidata za novog državnog premijera.

  • Srebrenka Golić: Nema novih rokova za legalizaciju

    03.12.2014 08:15 - Dejan Tovilović

    Do isteka roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata ostalo je još pola godine, a Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u intervjuu za "Nezavisne" kaže da je vrijeme da se podvuče crta, uradi analiza i utvrde dalji pravci djelovanja.

  • Mur: Među političarima više zajedničkog nego u prošlosti

    01.12.2014 22:00 - Nihada Hasić, Foto N. Uglješa

    Zbog pune pažnje međunarodne zajednice, inicijative EU i saznanja da građani BiH nisu zadovoljni, vjerujem da će vlasti biti brže formirane, da će biti stabilnije i praktičnije, kaže Džonatan Mur, šef Misije OSCE-a u BiH.

  • Mutabdžija: Pojedini udžbenici preobimni i puni grešaka

    30.11.2014 21:30 - Bojana Vasić, Foto A. Čavić

    Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS, u intervjuu za "Nezavisne novine" kaže da je tačno da su pojedini udžbenici teški i napisani jezikom koji je nerazumljiv učenicima, ali da se već radi, a u narednom periodu će se još više raditi da takvi problemi budu uklonjeni.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner

Mali oglasi

Predajte male oglase putem mobilnog telefona 065 1314! Uputstvo.