Intervju

Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat

Martin Pamer: Srbi ne snose krivicu za Prvi svjetski rat
Dejan Šajinović - 14.11.2013 08:00

RS bi mogla promijeniti odluku i učestvovati na obilježavanju centralne manifestacije povodom početka Prvog svjetskog rata, rekao je Martin Pamer, novi ambasador Austrije u BiH.

"Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni", rekao je Pamer.

NN:  Ali, Srbija i RS na ceremoniji u Sarajevu ne žele učestvovati jer vjeruju da se stvara atmosfera za pripisivanje krivice Srbima.

PAMER:  Razgovarao sam sa predsjednikom Dodikom na tu temu. On je izrazio spremnost da razmotri učešće RS na ceremoniji prilikom gostovanja Bečke filharmonije. Ali jasno je da je uslov da ceremonija ne bude protiv RS, protiv Srbije ili Srba. Vjerujem da je ova stogodišnjica odlična prilika da BiH izazove određenu pažnju na probleme ove zemlje, koji su u suštini ekonomski, a ne etno-nacionalni. Ovu šansu možete iskoristiti, ili uništiti.

NN:  Kako tumačite kontroverzu u vezi s karakterizacijom atentata Gavrila Principa na austrougarskoj prestolonasljednika?

PAMER:  Ima onih koji ga pokušavaju predstaviti kao ubojicu i teroristu, i onih koji ga pokušavaju predstaviti kao heroja. Mislim da ni jedno ni drugo nije tačno. Pravno gledano, on jeste ubojica, ali tu je problematika "ubojice tiranina" - ko je tiranin i kada je opravdano ubiti ga da biste oslobodili narod? To su teme za naučne skupove i ne bi ih trebalo politizirati.

NN:  Ali postoji mišljenje da bi takvo tumačenje dovelo do makar indirektne "krivice" Srba za taj rat, koji su toliko patili u ratu.

PAMER:  Većina ozbiljnih istoričara uopšte ne gleda na to pitanje tako što će bilo kome pripisati krivicu za rat. Kolektivna krivica niti ne postoji. I cijela ta debata o tome ko i kako obilježava taj događaj je instrumentalizacija koja se koristi za nove podjele. Mene taj rat ni na koji način ne dotiče, možda njegove posljedice.

Međunarodna zajednica neće pomagati BiH ako se ona sama ne može održati

NN:  Kako gledate na činjenicu da su u BiH etnička pitanja tako važna?

PAMER: Između Prvog i Drugog svjetskog rata i Austrijanci su se u velikoj mjeri smatrali Nijemcima. Nakon Drugog svjetskog rata Austrijanci su se toga oslobodili i izgradili svoj novi identitet, odnosno počeli su se smatrati Austrijancima. Ovdje je prošlo tek 20 godina od rata, a takođe morate uzeti u obzir komunističku ideologiju "bratstva i jedinstva", koja je proizvela pritisak na nacionalnu prošlost i potisnula nacionalne identitete. To je sve u ratu eksplodiralo. A nakon toga elite su to iskoristile radi stvaranja kolektivne svijesti.

NN:  Da li Vi to smatrate da bi i mi kao Austrijanci trebalo da se oslobodimo naših sadašnjih nacionalnih identiteta?

PAMER:  Ja lično smatram da vaša budućnost leži u građanskom društvu u kojem svi vaši identiteti imaju svoje mjesto. Vjerujem da tog etnocentrizma u nekoj daljoj budućnosti treba da se oslobodite i umjesto toga u centar stavite pravnu državu i građanska prava.

NN:  U Jugoslaviji su Srbi bili većina, u BiH su sad Bošnjaci. Vidite li mogućnost da Bošnjaci sebe vide na sličan način kao što su sebe Srbi vidjeli u Jugoslaviji? Lako se tada bilo Srbima identifikovati sa Jugoslavijom kao što je to vjerovatno danas lako Bošnjacima sa BiH.

PAMER:  Razumijem šta ste htjeli reći. Slično je bilo u Austrougarskoj, gdje su Nijemci i Mađari bili dominantni, pa su ostali rekli: "Hvala lijepo, doviđenja." Zato se mora pronaći kompromis i balans između etničkih interesa i zajedničkih građanskih interesa. Jasno mi je da tu ravnotežu nije lako pronaći. U suštini, to znači svoju ličnost ne shvatati samo kao pripadnost naciji ili vjerskoj zajednici, već posmatrati je u kontekstu demokratije, ljudskih prava i tržišne ekonomije. Potrebno je izbalansirati odnose prema manjinama i jednih prema drugima. Primarno pitanje je kako izgraditi funkcionalnu zajedničku državu.

NN:  Kad god sa strancima pričam o ovoj temi, stičem utisak da vi ta etnička pitanja smatrate primitivnim, kao nešto što pripada 19. vijeku.

PAMER: Ta podjela na nacionalne i etničke grupe istorijski se zaista desila u 19. vijeku. Ali pitanje nacionalne države je povezano sa pitanjem socijalne države. Problematika različitih nacionalnosti izrazi se tek kada imate siromašne i bogate, privilegovane i zanemarene.

NN:  Ali, zar ne vidimo ista ova pitanja i u zemljama EU? Recimo, Belgija, Velika Britanija sa Ircima, itd? A to nisu siromašne zemlje.

PAMER:  Da, ali kada pažljivije pogledate, u svim tim zemljama opet nalazite na siromašnije regione, bogatije regione, itd. Tu takođe vidite izazove kako te probleme prevesti u ekonomski razvoj.

NN: A imate li razumijevanje za...

PAMER: Naravno da imam razumijevanje za poziciju Hrvata u BiH!

NN:  Vidim, znali ste šta sam htio pitati. Ali, to je samo primjer...

PAMER:   Da. Ja imam razumijevanje da Hrvati, koji su malobrojni, žele obezbijediti svoja prava i da ne mogu u dovoljnoj mjeri učestvovati u državnim politikama. Ali moramo razumjeti i Bošnjake i Srbe. A takođe da ni u Hercegovini, niti centralnoj Bosni, niti u RS ne postoje "čiste" etničke većine. Ali, nakon mjesec dana boravka u BiH čini mi se da ovdje postoji previše klijentelizma, a veoma malo zajedničkog djelovanja. U Briselu postoji jedna stolica za BiH. Vi morate raditi na tome da imate zajedničke pozicije. Teško je očekivati da će neko duži niz godina pomagati zajednicu koja sama sebe ne može održati. Politička vodstva tri naroda, a i ostalih u BiH, moraju pronaći konsenzus. Da li je taj konsenzus da postoji fotelja u Predsjedništvu za svaki narod u BiH i ostale, ili nešto drugo - to je do vas.

"Sejdić i Finci" talac političkog klijentelizma

NN: Kako objašnjavate da nikako ne možemo riješiti pitanje "Sejdić i Finci"?

PAMER:  Prvo, to je i pravno i politički kompleksno pitanje. Ali, nažalost, moram konstatovati da se tu više radi o očuvanju ličnih političkih interesa.

NN:  Čijih konkretno?

PAMER:  Pojedinaca uplašenih da će izgubiti klijentelističku kontrolu.

NN:  Hoćete reći da oni imaju neki međusobni tajni dogovor da obostrano miniraju postizanje dogovora?

PAMER:  Teško je to reći, ali utisak je da već dugo postoje određeni "dilovi" između pojedinih političkih stranaka. Ali ja vjerujem da ljudi u ovoj zemlji postepeno uviđaju o čemu se tu zaista radi.

NN:  Na kojem primjeru to vidite?

PAMER:  Na primjer, demonstracije u junu ispred zajedničkih institucija.

NN: Tamo su bili uglavnom Bošnjaci. Srba nije bilo.

PAMER: Samo iz razloga jer su ti ljudi tamo bili više pogođeni donesenim mjerama. Ali ostajem pri tvrdnji da ljudi sve više razumiju o čemu se radi.

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Ostali naslovi

  • Dr Goran Soldat: Cilj je da rastemo, ne da preživljavamo

    17.04.2014 21:00 - Dragan Sladojević

    Dr Goran Soldat, zamjenik generalnog direktora Kliničkog centra (KC) Banjaluka, ističe da svakodnevno umanjuju troškove poslovanja, te dodaje da je potrebno sistemsko rješenje da bi se KC dugoročno stabilizovao.

  • Perović: Ugrožena gradnja TE Ugljevik

    14.04.2014 08:03 - Rade Šegrt

    Sudbina najvećeg projekta u RS, izgradnja trećeg bloka Termoelektrane (TE) u Ugljeviku, dovedena je u pitanje zbog nerealno visoke cene za ekspropijaciju zemljišta budućih kopova, ali i dubine na kojoj se nalaze rezerve uglja, upozorava Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi.

  • Ulrike Maria Knoc: Nismo protiv Južnog toka kroz RS

    10.04.2014 21:02 - Dejan Šajinović

    Njemačka nije protiv kraka "Južnog toka" kroz RS, ali je protiv da on bude suprotan sa sporazumom koji je BiH potpisala kao članica Evropske energetske zajednice, rekla je u intervjuu "Nezavisnim" Ulrike Maria Knoc, ambasador Njemačke u BiH.

  • Stjepan Mikić: S opštim, mogući i lokalni izbori u Mostaru

    08.04.2014 21:02 - Nihada Hasić

    Iako Centralna izborna komisija BiH već 15. maja raspisuje opšte izbore u BiH, njen predsjednik Stjepan Mikić uvjeren je da je moguće da zajedno s opštim 12. oktobra budu održani lokalni za Gradsko vijeće Mostara.

  • Ole Fauske: BiH postala izvoznik bezbjednosti

    07.04.2014 08:55 - Dejan Šajinović

    Integracija Oružanih snaga BiH je jedno od najvećih dostignuća u BiH, kaže Ole Fauske, zamjenik komandanta NATO štaba u Sarajevu.

  • Mutabdžija: Biće ugašeno 13 područnih škola

    30.03.2014 21:00 - Danica Popović

    Goran Mutabdžija, ministar prosvjete i kulture RS, najavljuje oštru racionalizaciju školskih mreža u narednoj godini, zbog nedostatka učenika u područnim školama.

  • Čović: Federacija ključni problem u BiH

    26.03.2014 21:01 - Almedin Šišić

    Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, smatra da bi dogovor lidera o načinu provođenja presude "Sejdić i Finci" do predstojećih izbora bio ravan čudu.

  • Obrad Kesić: Nema raspakivanja Dejtona

    24.03.2014 21:00 - Dejan Šajinović

    Zbog kosovskog presedana i događaja na Krimu Zapad više ne može da garantuje da se granice u Evropi neće mijenjati, smatra Obrad Kesić, šef Predstavništva RS u SAD.

  • Radončić: Izetbegoviću je bolje da me ne izaziva

    20.03.2014 21:09 - Nihada Hasić, Foto N. Uglješa

    Zbog odluke o njegovoj smjeni u jednom domu bh. parlamenta, Fahrudin Radončić odmah je optužio čelnike SDP-a i SDA da su sklopili pakt sa đavolom, no danas tvrdi da se ni na koga ne ljuti.

  • Pandurević: Građani BiH taoci politike haosa

    19.03.2014 20:17 - Uroš Vukić

    Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da trenutna situacija u BiH pogoduje samo kriminalu i korupciji i da su građani taoci tog haosa.

Oglasi za posao

Newsletter

Registrujte se na besplatni newsletter.

Svako jutro najvažnije vijesti.

Upišite vašu e-mail adresu:

Delivered by FeedBurner