Nauka je za mene imperativ, trajno opredjeljenje i dugoročni cilj. Zbog toga želim učiniti sve da ovdje zadržim ono što je najbolje i siguran sam da je to ostvarivo stvaranjem uslova za internacionalizaciju i međunarodnu saradnju u visokom obrazovanju, izjavio je u intervjuu za "Nezavisne" Milan Mataruga, rektor Banjalučkog univerziteta, govoreći o ciljevima ove ustanove u 41. godini njenog postojanja.
U kontekstu ozbiljnih koraka ka tome, dodao je i to da se već od iduće godine može očekivati uvođenje studijskih programa na engleskom jeziku na dva fakulteta.
NN: U 41. godini postojanja Univerziteta u Banjaluci, preuzeli ste rukovođenje ovom važnom ustanovom. Možete li precizirati neke od kratkoročnih i dugoročnih planova na kojima već radite ili ćete ih tek raelizovati?
Mataruga: Već smo uspjeli sprovesti u djelo ideju da najbolje studente zadržimo na Univerzitetu, na način da im obezbijedimo obavljanje pripravničkog staža i da im damo priliku da nakon godinu dana, kroz konkursnu proceduru budu angažovani kao saradnici. Radimo na tome da se praktični rad uvrsti među prioritete, a siguran sam da ćemo raditi ozbiljnu analizu studijskih programa, kao i otvaranje novih. Takođe, u tom svjetlu, od naredne godine moguće je očekivati da se neki studijski programi na Medicinskom fakultetu i Fakultetu političkih nauka odvijaju na engleskom jeziku.
NN: Možete li precizirati koliko će Univerzitet u Banjaluci u narednom periodu biti angažovan na međunarodnoj studijskoj razmjeni i usavršavanju?
Mataruga: Prije svega, treba istaći da se razmjena studenata i osoblja našeg univerziteta sa univerzitetima širom Evrope realizuje u okviru programa razmjene ERASMUS MUNDUS, CEEPUS i ERASMUS + počevši od 2008. Kada je riječ o nekim konkretnim projektima u narednom periodu, razgovaramo sa predstavnicima u Grčkoj, jer postoji interes da veći broj studenata iz Grčke studira kod nas. Moramo regulisati njihov status, odnosno omogućiti im da godinu dana uče jezik i imaju status studenata ovdje. Trebaće mijenjati neke zakonske norme, kako bismo olakšali studentima iz inostranstva dolazak ovdje i naučno usavršavanje. Izvjesno je da će od iduće godine naši studenti imati praksu u njemačkim kompanijama, sa obavezom da se vrate u RS. Internacionalizacija će biti sprovođena i na relaciji univerziteta u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama. Svjestan sam da ćemo kroz zadržavanje najboljih, njihovo usavršavanje u inostranstvu, a potom povratak na naš univerzitet, značajno unaprijediti kvalitet nastavnog procesa.
NN: Kada posmatramo studijske programe za sva tri ciklusa studija u Evropi i svijetu, čini se da su neki naši predmeti zastarjeli u odnosu na globalne potrebe tržišta. Hoće li tu biti izmjena?
Mataruga: Radićemo reviziju studijskih programa i predmeta, ali to nije nešto što se može uraditi u kratkom roku. Istovremeno, otvorićemo prostor za razvijanje novih, međunarodno prepoznatljivih, multidisciplinarnih, fleksibilnih programa, uz angažovanje najboljih profesora iz regiona i svijeta, što bi sve skupa značajno doprinijelo stvaranju kadra sa kompetencijama koje zahtijeva globalno tržište.
NN: U kojoj fazi se nalazi pitanje koje je otvoreno prilikom Vašeg izbora na funkciju rektora, od strane protivkandidata Vitomira Popovića, bivšeg dekana Pravnog fakulteta?
Mataruga: Nadam se da je to pitanje iza nas. Šteta koja je tom prilikom nanesena Univerzitetu teško je mjerljiva. Jednoglasna podrška svih univerzitetskih tijela meni je podstrek, ali istovremeno i ogromna odgovornost. Ne bih da komentarišem ništa više o tome.
NN: Ponovo je aktuelizovano pitanje nadležnosti nad visokim obrazovanjem. Zanima me da li se nešto konkretnije radi na tome i možemo li sada pojasniti koji bi to bili najveći resursi u realizaciji ove ideje?
Mataruga: Istina, ideja da visoko obrazovanje bude u nadležnosti Ministarstva nauke i tehnologije provijava već deset godina. U regiji je to učinjeno. Postoji opravdanje za to. U osnovi visokog obrazovanja mora da stoji nauka. Nakon pokretanja ovog pitanja, na posljednjoj sjednici rektora i dekana, uputili smo dopis Vladi RS, u formi zaključaka Proširenog kolegija i Senata. Univerzitet dobija platu preko Ministarstva prosvjete i kulture RS i nedovoljno sredstava preko Ministarstva nauke za naučno-istraživački rad. Ukoliko bi visoko obrazovanje bilo u resoru nauke, možda bi se moglo govoriti o većem izdvajanju za istraživanje i nauku. Obezbjeđivanje više sredstava u ovu svrhu je bitna pretpostavka koja svakom istraživaču omogućava povezivanja sa inostranstvom, privredom, kao i realizaciju projekata, te sticanje iskustava sa kojima je lakše direktno implementirati programe.
NN: U narednom periodu možemo očekivati određene projekte Univerziteta, recite nam o čemu je riječ?
Mataruga: Univerzitet u narednom periodu namjerava formirati tim ljudi koji će pomagati svim istraživačima pri prijavi projekata, istraživanja, pripremi finansijske dokumentacije i sl. Preduslov ovome su kvalitetne ideje i timovi formirani na Univerzitetu. Dakle, obezbijedićemo logistiku. Pokušaćemo tražiti kvalitetnu realizaciju projekata kao uslov za izbor u viša zvanja. Time ćemo imati finansijsku korist, ali će se unaprijediti i nastavni proces. Nadam se da ćemo do kraja godine uspjeti obezbijediti finansijsku podršku za sve one koji učestvuju u istraživačkim projektima i publikuju svoje radove u međunarodnim časopisima.
Kako bismo se približili međunarodnim standardima, usvojili smo nedavno Pravilnik o izgledu, sadržini i digitalnom repozitorijumu doktorskih disertacija na Univerzitetu, a u skladu sa njim, svi doktoranti su u obavezi već od 1. oktobra ove godine da odbranjene doktorske disertacije dostave u pdf formatu kako bi bile postavljene u elektronski repozitorijum i na taj način dostupne, javno pretražive. Na ovaj način dajemo šansu mladim doktorantima da budu prepoznati po kvalitetu njihovih radova, ali u isto vrijeme direktno sprečavamo mogućnost plagiranja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.