Zabrinjava činjenica da imamo mnogo izbora, a malo promjena nabolje i napretka, kaže Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine i potpredsjednik SDS-a. Za Bijeljinu kaže da ima stabilnu vlast i budžet te dobar društveni ambijent.
On za "Nezavisne" govorio o stanju društva u kome živimo, formulama po kojima se razvija grad Bijeljina, o saradnji s entitetskim i državnim institucijama, o politici i njenim dometima.
NN: Gospodine Mićiću, evo na početku smo 2018. godine. Šta je po Vašem mišljenju obilježilo 2017. godinu?
MIĆIĆ: Što se tiče našeg grada, mogu reći da smo u protekloj godini uglavnom ostvarili naše prioritete i obaveze prema građanima. Uprkos krizi, zadržali smo razvojnu komponentu, što je, nadam se, vidljivo svima onima koji ovdje žive, ali i onima koji posjećuju Bijeljinu. Imamo stabilnu vlast i budžet, dobar društveni ambijent. Uspjeli smo da izgradimo i složnu lokalnu zajednicu, u kojoj složno živi 70.000 domicilnih stanovnika, od kojih je 20.000 povratnika, a 50.000 su ljudi koji su morali da napuste svoja prijeratna domaćinstva i odlučili da ostanu u Semberiji. Na višim nivoima nastavljena je politika konflikata i čini se da prethodni izbori još nisu završeni, a već ulazimo u pripreme za nove izbore. To je potpuno neproduktivna i sterilna politika, izuzev za mali broj političara koji, dajući lažnu hranu građanima, od toga veoma dobro žive.
NN: Koje biste projekte i poslove izdvojili kao naznačajnije za Vaš grad u 2017. godini?
MIĆIĆ: Mnogo toga smo radili i uradili. Priveli smo kraju veliki i, rekao bih, istorijski projekat za Bijeljinu - izgradnju kanalizacije. Trebalo se usuditi ući u ovaj složen posao u gradu sa 26.000 septičkih jama. Taj projekat je proglašen za najvažniji infrastrukturni projekat i podržan je od strane evropskih fondova i banaka, između ostalog, s više od 18 miliona evra donacija. Završavamo zgradu Centra za socijalni rad sa dnevnim centrom za djecu s posebnim potrebama, što će značajno doprinijeti boljoj socijalnoj zaštiti.
Značajne rezultate u prošloj godini postigli smo i u pokretanju poslovno-industrijskih zona. Samo u Zoni II od 25 ponuđenih placeva prodata su 24, a već na četiri ili pet placeva se grade proizvodni pogoni. Tako rješavamo problem nezaposlenosti i to će nam biti prioritet i u narednom periodu. Uveliko se radi na regulaciji korita rijeke Janje, za šta smo dobili 4,5 miliona KM donacija od Turske, a realno je da ove godine počne izgradnja drinskog nasipa u saradnji s Vladom RS...
Dugo vremena značajna sredstva izdvajamo za obrazovanje, a ove godine završićemo školu i vtrić na Ledincima. To nije naša direktna nadležnost, ali to radimo, jer osjećamo obavezu prema našoj djeci i mladima. I pored toga što smo izgradili Centar za visoko obrazovanje, pokrenuli smo inicijativu da objekat Eparhije, ranije planiran za pravoslavnu gimnaziju, bude ustupljen fakultetima.
Svakako da smo zadržali visok nivo odgovornosti u socijalnoj politici, gdje smo na različite načine pomagali ljudima koji su bili u nevolji i kojima je pomoć bila potrebna. Brigu o boračkim kategorijama, penzionerima i mladima uvijek pokušavamo podići na veći nivo. Ali, ako se brže razvijamo, ulažemo u privredu i znanje onda ćemo biti sposobniji da tu socijalnu funkciju kvalitetnije ostvarujemo.
NN: Koliko stanje na entitetskom i državnom nivou utiče na razvoj i odnose u Bijeljini?
MIĆIĆ: Sve je to previše komplikovano da bi se jednostavno objasnilo. To što na različitim nivoima imamo različite koalicije i vlasti nije dobro za saradnju, posebno u situaciji suprotstavljenih politika. U uređenim društvima to nije problem, ali kod nas jeste. Saradnja lokalnih s republičkim i državnim vlastima treba da bude zakonski uređena i da ne zavisi od političkih i drugih simpatija i nesimpatija, a posebno ne od trenutnog raspoloženja nekog ko odlučuje hoće li se dati saglasnost na neki značajni dokument. Mi smo zaboravili na institucionalnu saradnju i standarde. Umjesto toga, uspostavili smo personalne i lične odnose kao standard saradnje, što je jako loše. Kao gradonačelnik treba i moram da sarađujem sa svima ako je to u interesu grada, bez obzira na to ko je gdje na vlasti. Ali bi to trebalo da važi za sve. Inače mislim da još nije sistemski riješen položaj lokalnih zajednica. Stalno nam se nameću nove obaveze, a ne ispunjavaju obaveze prema opštinama i gradovima. Važno je napomenuti da građani 80 odsto svojih obaveza i prava ostvaruju u lokalnoj zajednici, a u Švajcarskoj je to i više. Uostalom, i Povelja EU o lokalnim zajednicama ovaj nivo vlasti smatra najvažnijim.
NN: Dugo ste u politici. Kako gledate na stanje političkih odnosa u RS i BiH, s obzirom na to da je ovo izborna godina?
MIĆIĆ: Ja sam svakako atipičan političar i čini mi se da me bolje razumiju građani nego politički lideri. Mnogi mi zamjeraju tu političku fleksibilnost i sposobnost da budem u dobrim odnosima i s političkim protivnicima. Nisam konfliktan političar, ali često kritikujem one koji vode politike radi politike. Svoj kritički odnos iskazivao sam više puta i prema svojoj i prema onoj drugoj političkoj opciji, ali danas zdravo kritičko mišljenje nije poželjno. Umjesto zdrave, imamo politiku konflikta i mržnje, gdje je lični interes najvažniji. Imamo političare koji nacionalne interese vješto koriste kao paravan za ličnu promociju, a ima i onih koji prijete ratovima. Nekako mogu da razumijem osjetljivost međunacionalnih odnosa, ali da imamo takve konflikte na relaciji Banjaluka -Sarajevo u srpsko-srpskim odnosima, to je nevjerovatno. Politika nam je potpuno u blatu i njeno ozdravljenje je najpreči zadatak. Treba nam politika kojoj je ekonomija prioritet i koja će biti u funkciji boljeg života građana. Uvjeren sam da obični ljudi različitih vjera i nacija bolje sarađuju od političkih lidera. Obični ljudi ne proizvode konflikte i mržnju, nego lideri, jer im je to lakši i produktivniji posao nego da se uhvate u koštac sa stvarnim problemima.
NN: Može li se to stanje o kome govorite značajnije promijeniti nakon izbora u oktobru?
MIĆIĆ: Teško. Zabrinjava činjenica da imamo mnogo izbora, a malo promjena nabolje i napretka. Previše je ovo interesna politika, a nama treba odgovorna, moralna, narodna politika. Kada bih htio biti malo pretenciozan, rekao bih da mogu besplatno koristiti naš model razvoja jedne zajednice kao uspješan model. Građani očekuju politike koje počivaju na toj zdravoj konekciji s njima, koje promovišu pozitivne pristupe, razumljive običnom čovjeku. Sve ostalo nas vodi u pogrešnom pravcu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.