Izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, koje su usvojene nedavno, ne ugrožavaju poslovanje berze, a pogotovo nema osnova da se govori o likvidaciji berze, o čemu se spekulisalo posljednjih dana, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
S tim u vezi, Božić je rekao da zakonske izmjene jesu omogućile da teoretski jedan čovjek može biti vlasnik berze, ali da se to u praksi sigurno neće desiti, jer je predviđeno da Komisija za hartije od vrijednosti procjenjuje bonitet i daje saglasnost na svako značajno sticanje akcija.
Pored toga, on je naveo da Berza planira da regionalni "SEE link" projekat predstavi 14. marta ove godine, na manifestaciji kojom će se obilježiti 15 godina od zaključenja prve transakcije na Banjalučkoj berzi.
NN: Kako komentarišete nedavno usvojene izmjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti u RS i koje su neke od novina?
Božić: Izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti ukinuti su limiti za sticanja vlasništva nad berzom i isplatu dividendi. Limiti za sticanje vlasništva nad berzom ne postoje u EU, ali se u praksi ne dešavaju, a izuzeci se samo odnose na situacije kada se povezuju berze. Primjer je povezivanje na Baltiku koje je uradio švedski OMX.
NN: Da li te zakonske izmjene mogu dovesti do likvidacije berze, o čemu se bombastično pričalo prethodnih dana?
Božić: Izmjene zakona ne ugrožavaju poslovanje berze. Pogotovo nema osnova da se govori o likvidaciji berze, o čemu se spekulisalo posljednjih dana. Bez obzira na nova rješenja u zakonu, važno je da vodeće finansijske institucije i dalje ostanu članovi Banjalučke berze, kako bi se očuvala reputacija domaćeg tržišta kapitala.
NN: Nakon ovih usvojenih zakonskih izmjena, vlasnik berze može biti jedan čovjek. Šta to praktično može značiti?
Božić: Generalno, upravljački monopoli nisu dobri kod institucija koje imaju javna ovlaštenja. Izmjene zakona jesu omogućile da teoretski jedan čovjek može biti vlasnik berze, ali se to u praksi sigurno neće desiti, jer je predviđeno da Komisija za hartije od vrijednosti procjenjuje bonitet i daje saglasnost na svako značajno sticanje akcija. Osim toga, postojeći akcionari berze nemaju razloga da prodaju svoje akcije, s obzirom na to da Banjalučka berza dobro posluje i ostvaruje značajne uspjehe i na međunarodnom planu.
NN: Ukinuta su i ograničenja kod isplate dividende akcionarima. Šta ta novina znači za Banjalučku berzu?
Božić: Zahvaljujući tom ograničenju, Berza je uspjela da stvori određene rezerve koje su nam pomogle da prevaziđemo izazove s kojima smo se suočili nakon 2007. godine. Te rezerve nam sada omogućavaju da ulažemo u razvojne projekte i nove tehnologije koji nisu profitabilni u kratkoročnom periodu, ali su značajni za tržište kapitala Republike Srpske. Iz tih rezervi smo finansirali softverska rješenja za brokerske kuće u RS, platformu za aukcije trezorskih zapisa i sistem za multilateralne kompenzacije. Važno je napomenuti da su te rezerve razlog zašto se aukcije trezorskih zapisa i multilateralne kompenzacije izvode bez ikakvih troškova za budžet Republike Srpske.
NN: Koje su najvažnije aktivnosti Banjalučke berze u ovoj godini?
Božić: U prvom kvartalu želimo predstaviti regionalni "SEE link" projekat, u koji su uključeni Banjalučka berza i brokerske kuće iz RS, a koji treba da omogući lakše kretanje kapitala u regiji, te tako doprinese većoj atraktivnosti regionalnih tržišta. Već imamo najave da bi se neke veće regionalne banke i brokerske kuće mogle aktivnije uključiti na naše tržište dužničkih hartija od vrijednosti. Projekat podržava Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i trebalo bi dugoročno da uveća značaj tržišta kapitala u regiji. Za Banjalučku berzu on znači i više, jer je aktivno učestvovala u realizaciji ovog projekta sa svojim tehnologijama. Namjera nam je da projekat predstavimo 14. marta, na manifestaciji kojom će biti obilježeno 15 godina od zaključenja prve transakcije na Banjalučkoj berzi.
Na Savjetu učesnika na tržištu kapitala pri Privrednoj komori pripremili smo i niz prijedloga za poboljšanje zakonske regulative u oblasti emisije hartija od vrijednosti koje bi trebalo da afirmišu ovaj način finansiranja privrednih subjekata i javnog sektora.
Planiramo i da uskoro predstavimo koncept elektronske mjenice koja bi trebalo da smanji nelikvidnost u privredi. Elektronska mjenica bi se mogla izdavati, prenositi i automatski izvršavati preko Jedinstvenog sistema za multilateralne kompenzacije i cesije.
NN: Dakle, "SEE link" projekat je spreman?
Božić: Tako je. "SEE link" je spreman za početak rada. Ovih dana instališemo softverska rješenja kod brokerskih kuća koja podržavaju trgovanje svim hartijama od vrijednosti koje su uključene na lokalne berze. Uključeni su Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skoplje, Sofija i Banjaluka. Očekujemo da će se ubrzo priključiti Atina, Podgorica i Sarajevo. Do marta ćemo završiti neophodna testiranja te ćemo na manifestaciji povodom 15 godina od početka rada berzi moći da pokažemo kako to funkcioniše. Vjerujem da to može označiti i početak nove faze u razvoju regionalnih tržišta kapitala.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.