Intervju

Mile Dmičić: Strane sudije unose sumnju u nezavisnost

Mile Dmičić: Strane sudije unose sumnju u nezavisnost
Mile Dmičić: Strane sudije unose sumnju u nezavisnost

BANJALUKA- Neiskorištavanje mogućnosti da domaće sudije zamijene strane sudije BiH se i dalje svrstava među rijetke zemlje u čijem Ustavnom sudu su uključene sudije stranci, što oživljava sumnju u njihovu nezavisnost, nepristrasnost i onemogućava oslobađanje ove zemlje kontinuiranog učešća i pritiska međunarodne zajednice, rekao je Mile Dmičić, profesor ustavnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine RS, u intervjuu za "Nezavisne".

On smatra da su strane sudije izraz starateljstva, međunarodnog kontrolisanja i vršenja najviših funkcija i donošenja najvažnijih odluka.

NN: Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i izmjene Krivičnog zakona skinuti su s dnevnog reda Doma naroda BiH. Kako to komentarišete?

DMIČIĆ: Ovakav odnos Vijeća Parlamentarne skupštine BiH pokazuje da se radi o nastavku obezvređivanja napora za funkcionisanje organa i institucija, kršenju vitalnog interesa RS, derogiranju dejtonskih rješenja i o neizvjesnosti nastojanja da se nađu rješenja za reformu pravosuđa u okviru strukturalnog dijaloga. Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH pripremljen je od strane najkvalitetnijeg naučnog, stručnog i političkog tima. Ustavni sud i sam je mogao, u okviru svojih ovlašćenja, u veoma kratkom roku izvršiti izmjene svojih pravila o radu i time omogućiti da svaka odluka bude donesena uz uslov da najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ili iz oba entiteta glasa za njeno donošenje, čime bi se onemogućilo donošenje odluka preglasavanjem od strane dvoje sudija iz reda bošnjačkog naroda i troje stranih sudija. Imajući u vidu ustavno-pravni model BiH prema kojem je ona složena državna zajednica, koja bi trebalo da funkcioniše na načelima pravne države, vladavine prava, ustavnosti i zakonitosti i zaštite ljudskih prava i sloboda svih konstitutivnih naroda, građana i ostalih, Ustavni sud BiH mora se prilagoditi takvim okolnostima kako bi uživao puni autoritet i povjerenje svih naroda i građana u BiH.

NN: U FBiH smatraju da je bilo kakva promjena u Ustavnom sudu moguća samo ako se ujedno mijenjaju i dejtonska ustavna rješenja koja taj sud treba da štiti. Kako Vi to vidite?

DMIČIĆ: Ustavni sud je kao samostalan i nezavisan organ, u odnosu na druge strukture vlasti, dužan da se u donošenju akata i preduzimanju radnji u okviru svoje nadležnosti strogo drži Ustava, ne upuštajući se u postupku kontrole i ustavnosti i u tome da li je zakonodavac ili drugi državni organ svoja ovlašćenja politički cjelishodno koristio, već samo da li se držao okvira utvrđenih Ustavom. Nasuprot tome, ako Ustavni sud interpretira ustavnu normu i pri tome utvrđuje njeno značenje i smisao, on se pretvara u ustavotvorca i zakonodavca, što i formalno i faktički, pogotovo u složenim državama kakva je i BiH, njegove odluke obezvređuju njegov autoritet i legitimitet i utiču na povjerenje javnosti u njegovu nezavisnost, nepristrasnost i profesionalnost.

NN: Šta je RS željela postići svojim prijedlozima?

DMIČIĆ: Donošenjem zakona o Ustavnom sudu BiH bi se uredila organizacija, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda BiH, čime bi se obezbijedilo jemstvo procesne nezavisnosti, nezavisnost i samostalnog vođenja postupka i samoograničavanje koje bi omogućilo ispoljavanje njegove profesionalne sposobnosti i savjesnosti ustavnih sudija, kao garancija da se njegovom nadležnošću neće ugroziti bilo koja od Ustavom i zakonom uspostavljenih funkcija.

NN: Uvijek se ponavlja pitanje stranaca u Ustavnom sudu. Kako su oni uopšte dospjeli u tu instituciju i kako ih se možemo riješiti?

DMIČIĆ: Strane sudije su izraz starateljstva, međunarodnog kontrolisanja i vršenja najviših funkcija i donošenje najvažnijih odluka. Konačno, potrebno je ozbiljno shvatiti zahtjev RS da poslije isteka prvog mandata Parlamentarna skupština je trebala zakonom promijeniti način izbora trojice stranih sudija i nakon gotovo dvije decenije prevazići interese međunarodne zajednice i bošnjačke nacionalne komponente prema kojoj strane sudije su uvijek na strani interesa zajedničkih organa i institucija, čime se u prvom redu nameće potreba prevazilaženja osnovnog pravnog problema, s obzirom na načela teritorijalnog i personalnog važenja prava. Neiskorištavanje ustavne mogućnosti da domaće sudije zamijene strane sudije BiH i dalje svrstava među rijetke zemlje u čijem Ustavnom sudu su uključene sudije stranci, što oživljava sumnju u njihovu nezavisnost, nepristrasnost i onemogućava oslobađanje ove zemlje kontinuiranog učešća i pritiska međunarodne zajednice. Stoga je potrebno donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH i sudije strance zamijeniti domaćim sudijama, upravo po načelu kako je to urađeno sa sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH, Instituciji ombudsmana, s guvernerom Centralne banke i sl.

NN: Da li je potrebno krivično sankcionisati neizvršenje odluka Ustavnog suda ili to pitanje treba riješiti na drugačiji način?

DMIČIĆ:  S obzirom na to da su odluke Ustavnog suda opšteobavezujuće, konačne i izvršne, posebno opšteobavezno dejstvo ima samo dispozitiv odluke Ustavnog suda, a obrazloženje dispozitiva nemaju opšteobaveznu snagu, već samo snagu njihove ubjedljivosti, to znači da je neprirodno uvoditi krivične sankcije za nesprovođenje odluka Ustavnog suda, jer je izvršnost ovih odluka samim svojim postojanjem svojevrsna "naredba" da je svako dužan da poštuje i izvršava odluke Ustavnog suda i da je njihovo izvršavanje ustavna obaveza izvršne vlasti.

NN: Na osnovu kojih argumenata Republika Srpska brani stav da Dan Republike, 9. januar, treba da ostane kao praznik?

DMIČIĆ: Odluka je donesena preglasavanjem od strane dvoje sudija iz reda bošnjačkog naroda i troje stranih sudija.  Pri tome u njenom donošenju nisu uvažene činjenice prema kojima se u RS garantuje puna ravnopravnost i jednakost naroda i građana  pred zakonom i zaštita od bilo kojeg oblika diskriminacije. Dan Republike je sekularni praznik. Krsna slava nije ustanovljena bilo kojim aktom Narodne skupštine, ne nalazi se u sadržaju Ustava, niti u pozitivnom zakonodavstvu RS. Sasvim je slučajno to što se Dan Republike obilježava na dan kada se prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve molitveno obilježava Sveti arhiđakon Stefan. S toga, nema opravdanja da RS ukida Dan Republike. Potpuno je neprihvatljivo da se u ustavnosudskom sporu cijeni ustavnost Dana Republike prema normi koje nema, sa stanovišta dejtonskog Ustava BiH koji tada nije ni postojao, jer je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, da se cijeni istorijski datum za RS koji je istovremeno i istorijska činjenica za BiH u cjelini, da se ocjenjuje pretpostavljeni strah i podozrenje i percepcija istorijskih činjenica vezanih za Dan Republike, da se sudi "praksi obilježavanja", a ne normi koja i ne postoji, da se radi o već presuđenoj stvari i da je Narodna skupština u ranijem ustavno-sudskom predmetu donošenjem novog zakona u potpunosti ispunila svoje obaveze. Ustavni sud BiH našao se u situaciji da nema činjenica na osnovu kojih može obrazložiti svoju odluku. Zbog toga je i došlo do kontradiktornih izjava i konfuzije u saopštenjima predsjednika  i pojedinih sudija Ustavnog suda BiH.

NN: Da li je tim RS spreman da odgovori na odluku Ustavnog suda i hoće li biti jedinstvenog stava iz RS?

DMIČIĆ: U završnoj fazi je priprema zahtjeva Narodne skupštine Republike Srpske za preispitivanje odluke Ustavnog suda BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije