BANJALUKA - Vlada RS će u skladu sa zaključkom Narodne skupštine u drugom kvartalu ove godine donijeti odluku o povećanju penzija za još dva odsto, čime će od 2013. godine penzije biti povećane uz redovno usklađivanje za gotovo 18 odsto, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Mladen Milić, direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) RS.
"To je najveće povećanje penzija na prostoru bivše Jugoslavije", naveo je Milić.
NN: Kakva je bila 2017. za Fond PIO RS?
MILIĆ: Kao prvi čovjek jedne od najvećih institucija u Republici, koja servisira preko 300.000 osiguranika i 260.000 korisnika prava, veoma sam zadovoljan, a mogu reći i ponosan na ostvarene rezultate u protekloj godini, u kojoj su ostvareni najbolji rezultati dosad. Tako je zabilježen najveći broj osiguranika uz najmanji godišnji rast broja korisnika prava, prihodi po osnovu doprinosa su dostigli 798 miliona KM, najmanji broj neriješenih zahtjeva za ostvarivanje prava na penziju, najpovoljnija struktura korisnika prava, najviša prosječna penzija, eksterna provjera tri standarda integrisanog menadžmenta kvaliteta bez ijedne preporuke, kao i pozitivan revizorski izvještaj od strane Glavne službe za reviziju bez ijedne preporuke, što je prvi takav izvještaj dat jednoj instituciji.
NN: Prihodi su povećani u odnosu na isti period protekle godine. Šta je uticalo na to?
MILIĆ: U odnosu na prethodnu godinu, prihodi su povećani za oko 42 miliona KM. To je rezultat određenih mjera Vlade koje za cilj imaju veću finansijsku disciplinu, ali i pojačanog rada Poreske uprave RS.
NN: Koliko je na kraju godine evidentirano osiguranika, a koliko korisnika prava?
MILIĆ: Na kraju 2017. godine u bazama matične evidencije Fonda evidentirano je 300.343 osiguranika i 260.580 korisnika prava u zemlji i inostranstvu. U protekloj godini prvi put je zaustavljen trend pada odnosa između broja osiguranika i korisnika prava, te sa 1,13:1, koliko je bio na kraju 2016, prošlu godinu smo završili odnosom 1,16:1.
NN: Nekada se na rješenje o ostvarivanju prava čekalo i godinama, što je izazivalo ogromno nezadovoljstvo. Kakva je situacija danas?
MILIĆ: Danas je situacija potpuno drugačija. Na prostoru bivše Jugoslavije Fond smo koji ima najmanji broj i najniži procenat neriješenih zahtjeva za ostvarivanje prava. Kada sam imenovan za direktora Fonda, prije šest godina imali smo 30.000 neriješenih zahtjeva, a prošlu godinu smo završili sa 2.472, dakle 12 puta manje. Nije bilo nimalo lako doći do ovakvog rezultata, ali sistemskim radom uz stalnu kontrolu danas imamo situaciju da rješenja donosimo od tri do sedam dana i ista otpremamo na kućnu adresu podnosioca zahtjeva. Od 2.472 zahtjeva u radu, 1.742 se odnose na inostranu komponentu, za koju čekamo potvrdu staža od inostranog nosioca osiguranja i sve dok je ne dobijemo nismo u mogućnosti okončati postupak po tim zahtjevima.
NN: Napomenuli ste da je poboljšana struktura korisnika prava. Kako to sada izgleda?
MILIĆ: Iz godine u godinu dosljednom primjenom zakona bilježimo pozitivan trend strukture korisnika prava. Prošlu godinu smo završili s najpovoljnijom strukturom od kada postoji Fond sa 55,79 odsto korisnika prava na starosnu penziju, 29,23 odsto na porodičnu i 14,87 odsto na invalidsku penziju.
NN: Kako ste zadovoljni prelaskom na trezorski princip poslovanja?
MILIĆ: Odluka Vlade o prelasku Fonda na trezorski princip dala je dodatnu stabilnost, čime je Vlada korisnicima prava pokazala da vodi odgovornu politiku i da je preko 260.000 korisnika prava prioritet u isplati iz budžeta. Sve penzije su redovno i na vrijeme obračunate i isplaćene, bez problema. Tome treba da dodamo i vanredno povećanje tri odsto od oktobarske penzije, za koje je bilo potrebno obezbijediti dodatnih gotovo 2,5 miliona KM na mjesečnom nivou ili oko 30 miliona godišnje.
NN: Penzioneri očekuju i dodatno povećanje penzija u ovoj godini. Da li će se to desiti?
MILIĆ: Vlada će u skladu sa zaključkom Narodne skupštine u drugom kvartalu ove godine donijeti odluku o povećanju penzija za još dva odsto, čime će od 2013. godine penzije biti povećane uz redovno usklađivanje za gotovo 18 odsto. To je najveće povećanje penzija na prostoru bivše Jugoslavije. Dakle, i pored teške finansijske situacije, blokada saradnje na nivou BiH s MMF-om i Svjetskom bankom, Vlada ne samo da nije smanjivala penzije, kako su to radile zemlje u okruženju, nego je vodeći odgovornu politiku iznalazila nemala sredstva za vanredna povećanja penzija.
NN: Već šest godina sprovodite akciju "Stop prevarama - do penzije pošteno". Kakvi su rezultati?
MILIĆ: Za šest godina privremeno smo obustavili isplatu oko 175.000 penzija, dok je u isplatu vraćena svaka četvrta, čime smo uštedjeli 30 miliona KM. Imamo odličnu saradnju sa zdravstvenim ustanovama i fakultetima i univerzitetima u zemlji i okruženju, što nam omogućava otkrivanje nelegalnih korisnika prava na invalidsku, odnosno porodičnu penziju. Podnijeli smo oko 500 krivičnih prijava za razne zloupotrebe, mnogi su trajno isključeni iz isplate. Sve je to uticalo da sada imamo samo pojedinačne nelegalne slučajeve pokušaja ostvarivanja prava na penziju.
NN: Nekada se, kako kažu, do invalidske penzije dolazilo za novac. Kakva je sad situacija?
MILIĆ: Nažalost, nekada je tako bilo, danas više nije. Pravo na invalidsku penziju može ostvariti samo onaj koji u potpunosti ispunjava uslove u skladu sa zakonom i uredbom o medicinskom vještačenju. Podsjećam da je prije samo sedam-osam godina na nivou Fonda bilo blizu 20 odsto korisnika invalidske penzije, dok je danas to manje za preko pet odsto, a posmatramo li samo 2017. godinu, od svih prava svega 8,58 odsto je invalidskih penzija.
NN: Negodovanje kod građana, iako se ne radi o novitetu, je izazvalo povećanje granice za odlazak u starosnu penziju.
MILIĆ: Ne vidim uopšte razlog za negodovanje građana, jer se na ovakav način posljednjih pet godina primjenjuje zakon, koji je definisao prelazni period do 2019. odnosno 2025. godine, pri čemu se svake godine starosna granica povećava za četiri, odnosno osam mjeseci. Iako je postojala mogućnost da se odmah u zakon ugradi konačna starosna granica od 65 godina života za minimum 15 godina staža, odnosno 60 godina života za 40 godina staža i za žene 58 godina života i 35 godina staža osiguranja, prišlo se postepenom povećanju granice, upravo vodeći računa o osiguranicima. Napominjem da je Zakonom o radu propisana starosna granica od 65 godina za prestanak radnog odnosa, tako da ogroman broj osiguranika u praksi koristi tu zakonsku mogućnost i ne odlazi u penziju, iako mu to zakon omogućava.
NN: Kakvi su planovi za 2018. godinu?
MILIĆ: Za 2018. godinu sve planove smo usvojili u skladu sa termin planom na kraju prošle godine i već od prvog radnog dana oni su u fazi realizacije. U toku ove godine u planu je da nastavimo s pozitivnim trendom svih pokazatelja poslovanja rada Fonda, nastavićemo smanjenje broja neriješenih zahtjeva za ostvarivanje prava na 1.800, a težište rada će biti stavljeno na dodatno poboljšanje kvaliteta rada i pružanja usluga.
Ocjena 4,79 za usluge
NN: Jedina ste institucija koja ima integrisani sistem menadžmenta. Koliko je to doprinijelo da ostvarite bolje rezultate?
MILIĆ: Jedina smo institucija u RS koja posjeduje tri standarda kvaliteta - ISO 9001 i 27001 i OHSAS 18001, koji zajedno čine integrisani sistem menadžmenta kvaliteta, čija dosljedna primjena uz postojeći integrisani informacioni sistem Fonda u velikoj mjeri olakšava kontrolu poslovnih procesa, čini sistem optimalnim, a meni i menadžmentu Fonda omogućava donošenje pravovremenih i kvalitetnih poslovnih odluka. I ne samo to, primjena ovih standarda je rezultat stalnog rasta zadovoljstva korisnika naših usluga, što je za nas veoma bitno. Prošlu godinu završavamo s ocjenom 4,79, kada je u pitanju zadovoljstvo korisnika usluga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.