BANJALUKA - Vrlo je mali postotak proračunskog izdvajanja za kulturu, upozorava Zora Dujmović, ministarka kulture i sporta FBiH.
Dujmovićeva, koja je proglašena najboljim ministrom 2017. godine u Vladi FBiH na manifestaciji "Ličnost godine in memoriam Željko Kopanja", u organizaciji "Nezavisnih novina", ističe da je gro novca za kulturu ranije ostajao u Sarajevu, ali da stoji činjenica kako i van tog grada ima kulture, koja je i te kako prepoznatljiva.
NN: Šta Vam znači priznanje čitalaca "Nezavisnih novina" da ste najbolji ministar u federalnoj vladi?
DUJMOVIĆ: Priznanje za mene ima veliku važnost, jer dolazi od novina koje su lučonoša demokratičnosti. Ponosna sam i zahvalna čitateljima što su prepoznali značaj i snagu kulture i sporta kroz moj rad i djelovanje Ministarstva kulture i sporta FBiH.
NN: Kako gledate na to da su mediji prepoznali Vaš rad i za to Vas nagradili ovakvim priznanjem? Iako se čini da je resor koji vodite manje interesantan, ovo priznanje svjedoči suprotno.
DUJMOVIĆ: Znatan broj medija sporadično se bavi kulturom, kampanjski i površno. Kad god sam u prilici molim novinare da pišu o povijesnoj baštini, kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu, kao i o problemima s kojima se nosi kulturni sektor. Što je razlog da je kultura pastorče medija, odgovor na ovo pitanje je vrlo složen i o njemu bi se moglo dosta reći. Dovoljno je samo pogledati sadržaje kojima se bave mediji, a to su teme vezane uglavnom za politiku, egzistenciju, prošlost... Ipak, moja nagrada će resor kulture bar malo približiti centru zanimanja javnosti.
NN: Na udaru ste dijela medija iz Sarajeva i kulturnih radnika zbog raspodjele novca za projekte. Neki su Vas i tužili...
DUJMOVIĆ: Da, istina, taj udar u zadnje vrijeme jenjava, vjerojatno jer su neki tih nezadovoljnih u međuvremenu shvatili da se proračunska sredstva za kulturu raspoređuju na zakonit način. Tužbu su podigli s ciljem moje diskreditacije i ograničenja moje zakonske kompetencije, jer nisam postupila po diktatu "utjecajnih" kulturnih moćnika. Apsurdno je da su neki akteri tužbe dobivali manje proračunskog novca u vrijeme mandata bivšeg ministra, a i oni mi pripisuju da vršim tzv. faktičku diskriminaciju. Ovo je jedna od potvrda moje izrečene konstatacije o razlozima tužbe.
NN: Hoće li Vas kritike i prozivanje "kulturnjaka" iz Sarajeva pokolebati da promijenite način odlučivanja ili povučete odluku?
DUJMOVIĆ: Ne. Ostajem dosljedna, i dalje ću se strogo držati zakonskih odredaba, transparentno i pravično ću voditi svoj resor.
NN: Prije Vašeg dolaska skoro sva novčana podrška za sve projekte je išla u Sarajevo, a sada kada se transparentno raspoređuje opet ne valja. Kako na to gledate?
DUJMOVIĆ: Tadašnja kulturna politika je smatrala kako izvan Sarajeva nema kvalitetnih kulturnih manifestacija, umjetnika... pa je gro novca za kulturu ostajao u Sarajevu. Međutim, stoji činjenica kako i van Sarajeva ima kulture, kulture koja je i te kako prepoznatljiva, kvalitetna i značajna. Moje podržavanje kvalitetnih programa diljem Federacije, koji, između ostaloga, imaju i internacionalni značaj, okarakterizirano je kao provincijalizacija zemlje. Istina, to je mišljenje beznačajnog broja sarajevskih kulturnjaka.
NN: Kako je raditi u Vladi u kojoj su od početka turbulencije? Prvo su Bošnjaci zamijenili partnera DF sa SBB-om, a sada SBB izlazi iz Vlade.
DUJMOVIĆ: Inače trenutačna politička konfuzija odražava se i na rad Vlade. Vlada ima mnogo većih briga od sektora kulture, vidi se to i po sredstvima koja za kulturu izdvaja. Međutim, od kolega ministara imam plebiscitarnu potporu u provođenju kulturne politike.
NN: Kakvu saradnju imate s Ministarstvom kulture i prosvjete RS, radite li zajedno na nekim projektima?
DUJMOVIĆ: Korektna i kvalitetna suradnja postoji, ali je svakako treba podići na veću razinu. Surađujemo na našem kulturnom predstavljanju u inozemstvu. Umjetnici iz RS nastupaju na značajnijim manifestacijama, kao što to čine umjetnici iz FBiH i dr. U nekoliko navrata smo novčano podržali kulturno-sportske projekte u RS. Nadam se boljoj i uspješnijoj suradnji.
NN: Želite kulturu naših prostora uključivati u savremene evropske i svjetske tokove. Koliko se u tome uspijeva?
DUJMOVIĆ: Da. Na tom planu dosta radimo. Naš je interes i zadatak, između ostaloga, pokazati svijetu našu kulturu, njeno bogato povijesno nasljeđe, spomenike koji imaju svjetsku vrijednost i značaj, suvremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo i još mnogo toga iz oblasti kulture s kojima možemo i treba da se ponosimo. Dio smo tima sastavljenog sa svih razina vlasti, predvođenog Ministarstvom civilnih poslova BiH, koji je uspješnom koordinacijom uspio unijeti stećke na UNESCO-ovu listu svjetske baštine 2016. godine. Još raspolažemo s kulturnim blagom koje kandidiramo na listu svjetske baštine i vršimo pripreme za upis na tentativnu listu. Suradnja i koordinacija u vođenju kulturne politike mogla bi biti primjer za vođenje naših drugih politika.
NN: Organizirali ste kulturnu manifestaciju "Kulturno nasljeđe Olova". Mnogi ne znaju za blagodati koje ovaj kraj, ali i mnogi drugi u FBiH imaju. Znamo li dovoljno o njima i vodimo li računa?
DUJMOVIĆ: Već duži niz godina FMKS, po preporuci i inicijativi Vijeća Europe, obilježava "Dane europskog nasljeđa". Ova manifestacija promovira vrijednosti bh. kulturne raznolikosti, očuvanje identiteta i bogatu kulturno povijesnu tradiciju. U zadnje tri godine uspješno smo organizirali ovu europsku manifestaciju, u Livnu 2015. godine "Značaj, zaštita i očuvanje gange", u Olovu 2016. godine "Kulturno nasljeđe Olova i olovskog kraja" i u Bosanskoj Posavini 2017. godine "Kulturno i prirodno bogatstvo Posavine". Naša zemlja je prebogata nasljeđem materijalne i nematerijalne kulture, a suvremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo ima europsku i svjetsku vrijednost. Ovom manifestacijom promoviramo naše kulturno bogatstvo, također se programski daje akcent na njegovu zaštitu, čuvanje i valorizaciju. Značajna vrijednost manifestacije je sudjelovanje velikog broja mladih s likovnim, literarnim i drugim radovima na temu kulturnog nasljeđa. Održavaju se radionice, postavljaju izložbe, mladi sudjeluju i u drugim programskim sadržajima, što je dobar zalog za budućnost naše kulture.
NN: Vodimo li dovoljno računa o kulturnom nasljeđu?
DUJMOVIĆ: Nedovoljno, sve strukture društva treba više da se uključe na očuvanju i zaštiti našeg prebogatog kulturnog nasljeđa.
NN: Šta su po Vašem mišljenju najveći problemi kulture u FBiH, pa i u BiH?
DUJMOVIĆ: Novac. Vrlo je mali postotak proračunskog izdvajanja za kulturu. To je uglavnom razlog mnogim problemima u kulturi, npr. mladi akademski umjetnici su na birou, a izražen je veliki kadrovski deficit u kulturi. Objekte, infrastrukturu, organiziranost i drugo treba osuvremeniti. Moram spomenuti, uz veliku zahvalu, amatere entuzijaste kulturnog stvaralaštva, koji, neovisno o politici i novcu, uspijevaju nesebičnim zalaganjem dati veliki doprinos cijeloj zajednici.
NN: Vaše ministarstvo brine i o sportu. Kakvo je stanje u ovoj oblasti s obzirom na nedovoljna finansijska sredstva?
DUJMOVIĆ: Stanje u sportu je slično kao u kulturi. I u sportu imamo veliki potencijal za našu afirmaciju, pored važne koristi što sport donosi zajednici. Veliki broj naših vrhunskih sportaša sportsku karijeru provode u zemljama koje im osiguravaju adekvatne uvjete, gdje postižu izvanredne sportske rezultate. Zbog našeg neshvatljivog i indolentnog odnosa prema sportu, naša zemlja je negdje na začelju rang-liste sportske uspješnosti i značaja.
NN: Šta očekujete do kraja mandata i koji je Vaš radni plan za iduću godinu?
DUJMOVIĆ: Očekujem do kraja mandata uspješno realiziranje planiranih zadaća. Nadam se kako će kolege političari, kao i svi drugi koji treba ili mogu, da daju svoj doprinos za jačanje sektora kulture i sporta, što bi se odrazilo na dobrobit cijele zajednice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.