SAD čvrsto stoje iza Dejtonskog mirovnog sporazuma, za koji vjerujemo da je postigao primarni cilj - imamo mir u BiH već 21 godinu, rekla je Morin Elizabet Kormak, američka ambasadorka u BiH, u intervjuu za "Nezavisne novine", odgovarajući na pitanje o izjavi hrvatske predsjednice o potrebi izmjene Dejtona. Kormakova je naglasila da je pitanje vrste i obima ustavnih promjena, koje su potrebne za put ka EU, na građanima i vlastima BiH.
Ona je istakla da postoje nesuglasice s vlastima RS u vezi s pitanjem referenduma, ali da izazovi postoje u cijelom političkom spektru širom BiH, a ne samo u RS.
"Ja zaista smatram da Ambasada SAD ima jednak odnos prema svim konstitutivnim narodima u BiH i građanima. USAID je plasirao između 40 i 50 odsto ukupne svoje pomoći u RS. Tu imamo kancelariju i ona postoji ovdje baš zato što ovaj prostor smatramo veoma važnim dijelom naših odnosa sa BiH. Dijalog je nešto što uvijek možemo raditi više i pozdravljam svaku priliku da ga ojačamo", rekla je.
NN: Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je izjavila da socijalno-ekonomske reforme EU nisu dovoljne i da treba ići u izmjene Dejtona. Kako to komentarišete?
Kormak: SAD čvrsto stoje iza Dejtonskog mirovnog sporazuma, za koji vjerujemo da je postigao primarni cilj - imamo mir u BiH već 21 godinu. Kada pogledate sve zemlje koje su se pridružile EU, sve su one prošle i proces socijalno-ekonomskih reformi, ali u određenom trenutku i proces usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. I o tome smo i ranije govorili. Kada pogledate Hrvatsku, koja se nedavno pridružila EU, ona je morala u nekoliko navrata usvojiti čitav niz amandmana u svoj ustav da bi ga uskladila s evropskom pravnom stečevinom.
NN: Ali kad god neko počne pričati o izmjenama Dejtona, uglavnom se misli na neke velike izmjene ustavnog uređenja, a ne izmjene koje se odnose na prilagođavanje standardima EU...
Kormak: To je nešto o čemu treba da odluče građani i vlasti ove zemlje. Možete te izmjene usvojiti u nekom većem paketu, ako tako odlučite, ali to može biti i postepena izmjena kroz svako od poglavlja koja se budu otvarala kroz razgovore s EU.
NN: Nisu li nam rezultati izbora i svega što se dešavalo pokazali da su građanima ipak nacionalna pitanja važnija od socijalnih, jer su političari svoju kampanju uglavnom bazirali na nacionalnim pitanjima?
Kormak: Mislim da smo vidjeli da političari koriste nacionalna pitanja da bi dobili na izborima i mislim da je to nesrećna okolnost. Jer, kada razgovaram s običnim građanima širom zemlje, to nije ono na šta su oni fokusirani. Oni su fokusirani na radna mjesta, na djecu, da li će njihova djeca imati budućnost u zemlji. Ako pogledate podatke o migraciji, mislim da se radi o 60.000 do 70.000 ljudi koji napuste zemlju svake godine. BiH sebi to ne može priuštiti. Zato se nadam da će građani reći svojim političarima da je vrijeme da se posvete pitanjima koja su zaista važna građanima.
NN: Ali ipak, pitanje referenduma je dobro protreslo cijelu zemlju. Jasna je pozicija SAD po tom pitanju, ali je sasvim očigledno da u tom datumu ima nešto što srpski narod u BiH vidi kao dio svog identiteta. Kako možemo riješiti to pitanje na način da se niko ne osjeti zapostavljenim?
Kormak: Nisam sigurna da ja mogu pružiti odgovor na jedno tako složeno pitanje, ali iz moje perspektive mi se čini da je važno da svi zajedno radimo i pomognemo ljudima da idu naprijed. Nema nijednog razloga zašto BiH ne bi mogla da ide naprijed ekonomski, a da istovremeno svi narodi i građani ove zemlje zadrže sve ono što smatraju dijelom svoje bogate istorije i kulture. Mislim da apsolutno te dvije stvari mogu zajednički funkcionisati.
NN: Postoji li mogućnost da američka administracija sarađuje sa SNSD-om i na osnovu kojih kriterijuma odlučujete da li ćete dotičnu stranku ili ličnost smatrati partnerom?
Kormak: Fokus američke ambasade je na građanima. I kada u RS određujemo koje ćemo programe USAID-a ili iz oblasti naše kancelarije za odnose s javnošću sprovoditi, naš je cilj je da pomognemo građanima RS. Da bismo to postigli radimo s političkim partnerima iz cijelog spektra koji su spremni s nama raditi u duhu saradnje, a ne sukobljavanja.
NN: Ne znam kako bih to drugačije rekao, ali se zaista čini da većinu tenzija američka administracija ima sa Srbima. Zbog čega toliko tenzija? Zašto ne možemo lijepo razgovarati i sve te nesuglasice riješiti za stolom?
Kormak: Prvo, izazovi koji postoje u BiH mogu se postaviti pred cijeli politički spektar i sve stranke. Kao što ste primijetili, nedavno smo imali ozbiljna politička neslaganja u vezi s referendumom. Ali važno je da ljudi shvate da je to zato što mi vjerujemo da je vladavina zakona ključna da bi BiH postigla napredak. Tokom moje posjete ovdje ovih dana ukazivala sam na ekonomsku pomoć za RS. Moram reći da iz razgovora s američkim poslovnim ljudima koji žele investirati u BiH uvijek se kao pitanje postavi to da se zakoni ne smiju stalno mijenjati i da moraju znati da su njihove investicije sigurne. Pravila igre uvijek moraju biti ista, a ne da se stalno mijenjaju. Moramo otkloniti prijetnje o budućim referendumima, moramo otkloniti prijetnju referendumom o secesiji, i zajedno raditi i međunarodna zajednica i oba entiteta i bh. vlasti da bismo svima u zemlji pomogli da profitiraju od Reformske agende. Sve relevantne međunarodne organizacije, poput "Moody's", pokazuju na jasan put ka ekonomskom napretku i rastu od tri, četiri ili pet odsto na godišnjem nivou ako Agenda bude implementirana.
NN: Mnogo članova moje porodice, prijatelji i poznanici konstantno se žale da SAD ne razumiju zabrinutost Srba. Kao da nema dovoljno dijaloga ili međusobnog razumijevanja o pitanju Dana Republike, i da to frustrira mnoge. Može li se naći način ili format za razgovor?
Kormak: Recite vi meni! Ja zaista smatram da Ambasada SAD ima jednak odnos prema svim konstitutivnim narodima u BiH i građanima. USAID je u posljednjih ne znam ni ja koliko godina plasirao između 40 i 50 odsto ukupne svoje pomoći u RS. Tu imamo kancelariju sa dvojicom američkih službenika i iskusno lokalno osoblje. Kancelarija i postoji ovdje baš zato što ovaj prostor smatramo veoma važnim dijelom naših odnosa s BiH. Dijalog je nešto na čem uvijek možemo raditi više i pozdravljam svaku priliku da ga ojačamo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.